Veliki projekt digitalizacije financijskih procesa - Fiskalizacija 2.0 stupa na snagu 1. siječnja iduće godine. Od tog datuma svi poslovni subjekti u Hrvatskoj, bili oni mali obrtnici ili najveće kompanije - bit će obvezni izdavati i razmjenjivati e-račune u B2B segmentu, uz digitalnu arhivu i nove obveze izvještavanja. Ivan Čevizović, porezni stručnjak i predsjednik Hrvatske komore poreznih savjetnika (HKPS), u razgovoru za Bloomberg Adria TV ocjenjuje da će fiskalizacija 2.0 uvesti dodatni red, ali i značiti dodatne troškove za poduzetnike, pogotovo one male.
"Ministarstvo financija govori o uštedama, ali iz aspekta poduzetnika, u kratkom roku, mislim da će im fiskalizacija 2.0 biti dodatni trošak. O uštedama možemo govoriti eventualno u dugom roku. Poseban izazov za mikro i male poduzetnike bit će ulaganje u određena softverska rješenja. Oni su dosad pisali i izdavali račune u Microsoft Wordu ili sličnom programu, a sad će to morati činiti u složenijem digitaliziranom formatu. Isto je i sa primanjem računa od drugih poduzetnika. Država se doduše obvezala ponuditi besplatna rješenja za one koji ih nemaju", ocjenjuje Čevizović.
Fiskalizacija 2.0 donosi niz novosti:
-
Obvezno izdavanje i zaprimanje e-računa u B2B segmentu – Svi računi između poduzetnika u Hrvatskoj moraju se izdavati i primati isključivo u elektroničkom obliku putem informacijskih posrednika.
-
Fiskalizacija svih računa, bez obzira na način plaćanja – Fiskalizacija se širi na sve račune, uključujući one plaćene transakcijski, a ne samo gotovinom.
-
Ukidanje niza dosadašnjih obrazaca i evidencija – Ukinut će se obrasci poput DON-H, I-RA, U-RA i RAD-1G, čime se značajno smanjuje administrativno opterećenje poduzetnika.
-
Obvezno povezivanje stavki računa s Klasifikacijom proizvoda i usluga (KPD) – Svaka stavka na e-računu morat će biti označena odgovarajućom šifrom iz KPD-a, minimalno šest znamenki.
-
Digitalna arhiva i napredno izvještavanje – Uvodi se digitalna arhiva za pohranu e-računa i nove obveze izvještavanja, uključujući izvještaje o odbijenim i naplaćenim e-računima.
U smislu suzbijanja sive ekonomije, teško je očekivati da će Fiskalizacija 2.0 polučiti rezultat poput „originalne“ fiskalizacije. Prva fiskalizacija je u Hrvatskoj uvedena 1. siječnja 2013. godine kao ključna mjera za suzbijanje sive ekonomije i poreznih prijevara. Nakon uvođenja prve fiskalizacije, zabilježen je značajan porast prijavljenih prihoda, primjerice u ugostiteljstvu gdje su prihodi preko noći udvostručeni. Međutim, precizne i službene brojke o tome koliko je točno smanjen udio sive ekonomije zbog fiskalizacije nisu dostupne. Procjene Državnog zavoda za statistiku iz 2016. godine govore o sivoj ekonomiji od oko 6,5 posto BDP-a, dok međunarodne institucije procjenjuju da siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi oko trećine BDP-a.
"Kod prve fiskalizacije, skok u suzbijanju sive ekonomije bio je velik jer je bilo puno računa koji uopće nisu evidentirani u poslovnim knjigama, ovaj put to ne možemo očekivati. Fiskalizacija 2.0 je projekt na području cijele Europske unije. Koliko će to smanjiti sivu ekonomiju? Procjene su nezahvalne, ali vjerujem da je to na razini od nekoliko postotaka", zaključuje Čevizović.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...