Koliko su realno porasle plaće u posljednjih pet godina i tko su najveći dobitnici

Tržište rada u Hrvatskoj se zadnjih godina korjenito promijenilo u odnosu na razdoblje od 2008. do 2015., pa i ranije. Nezaposlenost, stara boljka gospodarstva Hrvatske i neprijatelj njenih građana, više nije problem. Prema podacima Hrvatskog zavoda zapošljavanje (HZZ), trenutačna stopa registrirane nezaposlenosti je 4,7 posto.

To je najmanja razina u povijesti i manja nego u većini ostalih država EU-a. Štoviše, na svakog zaposlenog u prvih 10 mjeseci ove godine su dolazila dva radna mjesta objavljena na HZZ-u. Nova dinamika, koja se ogleda u manjku radnika na tržištu i promjeni pregovaračke moći između radnika i poslodavaca, dovela je do nezapamćenog rasta plaća zadnjih godina.

Točnije, nominalno je prosječna neto plaća u Hrvatskoj od 2019. do trećeg tromjesečja ove godine narasla za 56 posto. S 847 eura neto (preračunatih iz kuna), koliko je prosječno iznosila tijekom 2019., do 1.320 eura u trećem kvartalu 2024.

No u tom razdoblju su snažno rasle i cijene. Tehnički je inflacija pad vrijednosti novca, tj. s istom količinom novca se može kupiti manje proizvoda i usluga. Tisuću eura vrijedi manje danas nego na početku 2019., jer ima manju kupovnu moć.

Zbog toga se nominalni rast plaća treba korigirati za rast cijena, da bi se dobio realni rast plaća. Prema kalkulatoru inflacije Državnog zavoda za statistiku (DZS), od siječnja 2019. do rujna 2024. je ukupna stopa inflacije bila 28,9 posto.

Zvonimir KUHTIĆ/HINA

S tom informacijom se može izračunati da je realni rast prosječne plaće u Hrvatskoj u navedenom razdoblju iznosio 27 posto, što je još uvijek respektabilno. Ali postoje velike razlike među djelatnostima.

Rast plaća u javnom sektoru daleko veći nego u privatnom

Rast je najveći u kategorijama djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (89 posto nominalno, 60 posto realno), obrazovanja (85 posto nominalno, 56 posto realno) i javne uprave i obrane (77 posto nominalno, 48 posto realno).

Može se primijetiti da se radi o djelatnostima koje su primarno vezane za javni sektor. Tako su najveću korist od snažnog gospodarskog rasta Hrvatske od 2019. do danas imali zaposleni u javnom sektoru, a ne privatnom.

Ilustracija (Depositphotos)

Zapravo to nije začuđujuća informacija s obzirom na to da je samo ove godine prosječna plaća u javnom sektoru Hrvatske narasla prosječno za 30-ak posto, daleko najviše među svim javnim i privatnim sektorima u cijelom EU-u.

Slučajno ili ne, nova povišica je sjela na račun radnicima u javnom sektoru nekoliko dana prije parlamentarnih izbora. Sindikati javnog sektora, predvođeni predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimirom Severom, mjesecima su prije toga u medijskom i političkom prostoru lobirali za velike povišice u javnom sektoru, pod argumentom da ljudi odlaze iz javnog sektora u privatni jer su plaće sporije rasle.

Hrvatska narodna banka (HNB) je u mjesecima nakon dolaska velike povišice u javnom sektoru primijetila snažan rast gotovinskih kredita, što sugerira da je velik broj zaposlenih u javnom sektoru novu povišicu iskoristio da bi se zadužili za veću kupnju, npr. automobila.

Činjenično, javni sektor je umjetno podigao rast plaća od 2019. do danas, pa je prosječna plaća u privatnom sektoru narasla puno manje, ali je ipak rasla.

Radnici u privatnom sektoru se manje okoristili gospodarskim rastom

Među djelatnostima koje su većinom vezane za privatni sektor, u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu je prosječna neto plaća narasla s 723 eura neto 2019. na 1.178 eura u trećem kvartalu 2024. Nominalni rast od 63 posto i realni od 34 posto su najbolji u privatnom sektoru, ali daleko ispod rasta plaća u javnom.

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti su rast prosječne neto plaće za 386 eura, nominalno 60 posto i realno 31 posto. U prerađivačkoj industriji je rast iznosio 419 eura, 54 posto nominalno i 25 posto realno.

HŽ Infrastruktura

Kada se uzme u obzir rast cijena, jasno je da zaposleni u nekim djelatnostima nisu dijelili toliko blagodati od gospodarskog rasta kao druge djelatnosti, posebno ne kao javni sektor. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, ostale uslužne djelatnosti te prijevoz i skladištenje imali su realni rast neto plaća između tek osam i 14 posto.

Rudarstvo i vađenje su jedinstvena djelatnost jer su plaće realno manje za 14 posto, zbog utjecaja rasta cijena. Nominalni rast od 15 posto, tj. s 1.132 eura na 1.305 eura, manji je od ukupne stope inflacije od siječnja 2019. do rujna ove godine.

Rekordna potrošnja

Građani Hrvatske troše kao nikada u povijesti. Prema informacijama iz sustava fiskalizacije, prosječna mjesečna potrošnja u trgovini na malo od početka ove godine iznosi 2,21 milijardu eura. To je za 815 milijuna eura ili 58 posto više nego u istom razdoblju 2019.

Naravno, za veći dio tog rasta odgovoran je rast cijena. Ipak, jedan dio tog rasta je realan, što znači da su ljudi ove godine kupovali više proizvoda u trgovini na malo, zbog realnog rasta plaća i poboljšanja standarda.

To dokazuju i podaci o broju izdanih računa. Mjesečno se u deset mjeseci ove godine izdavalo 815,6 milijuna ili sedam posto računa više nego u istom razdoblju 2019.

Gospodarstvo raste najbrže u Europi, najviše koristi od toga imaju radnici u javnom sektoru

Kumulativne stope rasta BDP-a od kraja 2019. do ove godine pokazuju kako je gospodarstvo Hrvatske raslo najbrže u cijeloj Europi. Snažan rast izvoza, nekoliko desetaka tisuća manje blokiranih računa građana, sve manji udio nenaplativih kredita, rast broja kupljenih novih automobila i sličnih realnih znakova poboljšanja ekonomske stvarnosti u Hrvatskoj je puno.

To se vidi i na plaćama, ali najveću korist od gospodarskog rasta pokupili su radnici u javnom sektoru. Presudna je bila ova godina, u kojoj su se održali parlamentarni i europski izbori, a uskoro će biti i predsjednički izbori. Dolazak superizborne godine su sindikati u javnom službama u drugoj polovici 2023. iskoristili za pritisak na vladajuće, prosvjedima, prijetnjama štrajkovima i medijskim pritiskom.

Depositphotos

Jedan dio argumenata bilo je to da plaće u javnom sektoru rastu sporije nego u privatnome. To nije točno, niti danas niti prošle godine, ali je poslužilo kao opravdanje za ucjenjivanje države.

Državi nije bio problem, jer se proračun jako dobro punio potaknut rastom doprinosa iz plaća i rastom prihoda od PDV-a zbog rasta cijena.

Kao što su u razdoblju velike krize od 2008. do 2015. radnici u javnom sektoru bili zaštićeni, dok je u privatnom gotovo 200 tisuća ljudi ostalo bez posla, tako od velikog gospodarskog rasta od 2019. naovamo najviše imaju koristi zaposleni u javnom sektoru.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar