Dan je bojkota trgovina, i to očito vrlo uspješnoga. Građani, revoltirani novim valom rasta cijena i najavom novih poskupljenja, odlučili su se pokazati snagu potrošača u Hrvatskoj.
Prema podacima Porezne uprave iz sustava fiskalizacije za petak 24. siječnja od ponoći do 11 sati ukupan broj fiskaliziranih računa je za 28 posto manji, a iznos za 29 posto.
Konkretno, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 1.625.377, a iznos računa iznosio 22.231.318,03 eura. U petak 17. siječnja 2025. kroz isti period dana je broj fiskaliziranih računa bio 2.246.030 i iznosio 31.187.523,87 eura, dok je u petak 19. siječnja 2024. za taj period dana ukupan broj fiskaliziranih računa bio 1.949.657, a iznos 23.648.954,56 eura.
Čitaj više
Je li 'Kupujmo hrvatsko' izvor (pre)visokih cijena hrane?
U odnosu na druge države sličnog standarda, Hrvatska ima preskupu hranu.
24.01.2025
Zašto cijene u trgovinama opet rastu i može li bojkot to zaustaviti?
Stopa inflacije u Hrvatskoj se ponovno povećava, najveća je u eurozoni i među najvećima u EU-u.
23.01.2025
Brojke ne lažu: Jesu li trgovci odgovorni za mahnito divljanje cijena
Prosječna neto marža prvih pet trgovaca u Hrvatskoj u 2023. godini bila je 2,8 posto.
23.01.2025
Pad u djelatnosti trgovine na malo još je veći. U petak 24. siječnja 2025. od ponoći do 11 sati fiskalizirano je ukupno 665.971 račun iznosa 7.558.147,15 eura. Za usporedbu, u petak 17. siječnja 2025. je u istom razdoblju dana fiskalizirano ukupno 1.102.213 računa, u iznosu od 14.398.171,48 eura, dok je u petak 19. siječnja 2024. bilo 940.268 računa iznosa 10.808.858,02 eura.
Radi se o 40-postotnom padu broja izdanih računa u odnosu na petak 17. siječnja 2025. godine, dok je iznos računa za 47 posto manji. Nadalje, u petak 24. siječnja 2025. od ponoći do 11 sati u odnosu na isti dio dana u petak 19. siječnja 2024. broj računa je za 29 posto manji dok je iznos računa za 30 posto manji.
Depositphotos
To je snažna poruka građana, tj. krajnjih kupaca da je njihovom strpljenju po pitanju rasta cijena došao kraj. Iako plaće rastu brže od cijena, kao i volumen prodaje, kolektivni stav većine stanovnika Hrvatske je da rast cijena u trgovinama nije opravdan.
Masovni odaziv na bojkot, država gubi milijune eura prihoda od PDV-a
Osim trgovaca novce gubi i država. Iako imamo podatke tek za prvi dio dana i ne možemo znati koliki bi točan bio promet ovaj petak da bojkota nema, možemo okvirno izračunati koliko je država izgubila prihoda od PDV-a.
Za to će biti potrebno nekoliko pretpostavki, pa konačna procjena neće biti savršeno točna nego približna. Prva pretpostavka je da bi bez bojkota promet bio približno isti kao petak prošlog tjedna, što nije savršena procjena ali je dovoljno dobra.
Ministar financija Marko Primorac | Admir Buljubašić/Hina
Kako u Hrvatskoj postoje tri stope PDV-a, ne možemo računati uz pretpostavku stope PDV-a od 25 posto, jer je efektivna stopa PDV-a manja. Zbog toga je izračun rađen na temelju efektivnih stopa PDV-a od 21, 19 i 18 posto.
Uz navedene pretpostavke država je zbog smanjenih prihoda od PDV-a na današnji dan od ponoći do 11 sati izgubila i do 1,55 milijuna eura. Ako je efektivna porezna stopa 18 posto, onda je država izgubila nešto manje, 1,37 milijuna eura.
Vjerojatno taj gubitak nije stalan, tj. većina ljudi je samo odgodila kupnju za drugi dan, pa će se jednostavno potrošnja s današnjeg dana preliti na druge dane, ali ako bi potrošači odlučili bojkotirati trgovine i druge poslovne subjekte na duži period, država bi izgubila zamjetne prihode od PDV-a.
Hipotetski nije nezamislivo da veći dio građana zbog revoltiranosti počne više paziti na troškove i smanji realnu potrošnju u odnosu na prijašnju godinu. Kolektivno su realne plaće (nominalna plaća korigirana za rast cijena) rasle, pa se to prelijeva najvećim dijelom na veću potrošnju, ali kada bi građani umjesto toga dio povećanja realnih primanja preusmjerili u štednju ili još bolje investicije, realna potrošnja bi manje rasla i time smanjila tendenciju rasta cijena.
Kamata na štednju u bankama je već duže vremena preniska da bi bila isplativa jer je jednostavno pojede inflacija, ali investiranje u dionice, treći mirovinski stup, ETF-ove, zlato, ili čak kriptovalute može biti dobra alternativa.
Rezultati bojkota neupitni su, poruka je poslana, ali je upitno koliko će imati dugoročni utjecaj na kretanje cijena. Problem je u tome što građani Hrvatske i nominalno i realno više troše, zbog čega trgovci i proizvođači povećavaju cijene.
.webp){kind=icon}
