Zašto cijene u trgovinama opet rastu i može li bojkot to zaustaviti?

U Hrvatskoj su nakon višemjesečnog pada cijene ponovno počele rasti, a građane najviše iritira rast cijena hrane. Najveću stopu inflacija u cijeloj eurozoni ima Hrvatska, a treća je i u EU-u. Najveći i drugi najveći rast imaju Rumunjska i Mađarska.

Kupci su posebno osjetljivi na rast cijena hrane, po kojem je Hrvatska također među rekorderima EU-a. Najveći rast zabilježili su Cipar (7,8 posto), Latvija (pet posto) pa Hrvatska (4,7 posto).

Zbog novog vala rasta cijena hrane Vlada planira proširiti broj proizvoda s ograničenom cijenom, prema neslužbenim informacijama, za više od 30 novih proizvoda. Građani pokušavaju organizirati bojkot trgovina, a akciju su podržale brojne javne osobe i stranke s obaju strana političkog spektra.

Podršku su među ostalima izrazili Most, Domovinski pokret, Možemo! i SDP, a odobravaju ga čak i HDZ-ovi ministri. Blok umirovljenici zajedno je čak zaprijetio 30-dnevnim bojkotom ako ne dođe do smanjenja cijena.

Ekonomski analitičari su praktički jednoglasni u tome da najavljeni bojkot neće imati nikakav utjecaj na stopu inflacije, a ne očekuju ni masovan odaziv. Udruga Glas poduzetnika se jasno izjasnila protiv bojkota, smatrajući ga besmislenim i potencijalno štetnim za radnike u trgovinama.

Oni koji podržavaju štrajk i koji će u njemu sudjelovati, a to je potencijalno velika većina građana, smatraju da je važno poslati poruku trgovačkim lancima bez obzira na to hoće li biti stvarnog financijskog učinka.

Depositphotos

U cijeloj kakofoniji se malo tko zapitao zbog čega cijene u Hrvatskoj rastu više nego u većini država EU-a i svim državama eurozone. Mnogi smatraju da se radi o navodnoj pohlepi trgovačkih lanaca, ali to pretpostavlja da Hrvatska iz nekog razloga ima posebno pohlepne kompanije u maloprodaji u odnosu na eurozonu i EU.

Hrvati realno kupuju sve više

Opći rast cijena može imati više uzroka. Ugrubo ih se može podijeliti na inflaciju koju potiče rast troškova i inflaciju koju potiče veća potražnja. Manjkovi određenih ključnih materijala i sirovina, posebno energije, povećavaju cijenu svima, od proizvođača do trgovca. Rast troškova će se akumulirati kroz lanac trgovine i na kraju će ga najviše platiti krajnji kupci, tj. građani.

No rast cijena može postojati bez rasta cijena sirovina, energije i ostalih ulaznih troškova. Prilikom rasta potražnje proizvođači i trgovci imaju poticaj da povećaju cijene i time u konačnici ostvare veći prihod.

Po svemu sudeći, novi rast cijena u Hrvatskoj ima korijene upravo u rastu potražnje. Poznato je da su plaće u Hrvatskoj rasle jednom od najvećih stopa u EU-u prošle godine. Posebno se to odnosi na golemo povećanje plaća u javnom sektoru, koje je iznosilo oko 30 posto. Očekivano, taj rast prihoda stanovništva prelijeva se na veću potrošnju.

Depositphotos

Volumen prodaje u maloprodaji i veleprodaji, što predstavlja neto promet umanjen za rast cijena, u Hrvatskoj se drugačije kreće nego u EU-u i eurozoni. Uzevši 2021. kao baznu godinu, tj. uspoređujući sadašnji neto promet umanjen za rast cijena s prosječnim neto prometom u toj godini, vidljivo je da se u Hrvatskoj prodaje sve više.

EU i eurozona su danas otprilike na istoj razini kao 2021., dok je volumen prodaje u Hrvatskoj za prosinac 2024. čak 15,5 posto veći. Razlika između listopada 2024. i prosinca 2023. je 6,3 postotna boda. U istom periodu je u EU-u i eurozoni rast iznosio tek oko 1,5 postotnih bodova.

Koliko je Hrvatska specifična može se vidjeti iz usporedbe s Poljskom. Sve do listopada 2023. godine, rast volumena prodaje bio je veći u Poljskoj nego Hrvatskoj. Otad u Poljskoj stagnira, a u Hrvatskoj nastavlja rasti.

Jednostavno je prodaja u Hrvatskoj krajem 2024. bila veća nego u 2023., ne samo financijski, nego i količinski. Situacija u EU-u i eurozoni bila je sasvim drugačija i nije bilo realnog rasta prodaje.

Sami trgovci pojedinačno najbolje znaju koliko im raste ili pada promet, pa u skladu s tome vode cjenovnu politiku. Kada vide da promet kontinuirano i snažno raste duže razdoblje, znaju da mogu povećati cijene bez većeg pada prodaje.

Računa je sve više i sve su veći

Osim ponešto apstraktnog pojma volumena prodaje, mogu se koristiti izravni podaci o broju i iznosu izdanih računa. Sustav fiskalizacije je savršeno ažuran i daje direktan uvid u promet trgovina.

Prema podacima iz sustava fiskalizacije, u deset mjeseci 2024. izdano je više računa nego 2023. Najveći rast zabilježen je u srpnju (5,86 posto) i veljači (7,53 posto). Na razini cijele godine izdano je 2,12 posto više računa nego 2023.

Ukupni iznos tih računa još je "inflatorniji". Nije bilo mjeseca u kojem je ukupni iznos izdanih računa rastao manje od 5,5 posto u odnosu na isti mjesec 2023. Rekordni su bili veljača i ožujak, s rastom iznosa računa većim od 16 posto u odnosu a isti mjesec 2023.

Ukupno je na razini cijele 2024. iznos računa bio 10,06 posto veći. To je nominalni iznos, nekorigiran za rast cijena, ali prema službenim podacima godišnja stopa inflacije nije iznosila ni približno toliko.

Dakle rast prometa bio je realan, što osim podataka fiskalizacije pokazuju i prikazani podaci o volumenu prodaje.

Rekordna štednja kućanstava

Uvijek je moguće da dodatna potrošnja ne dolazi iz realnog rasta plaća nego iz drugih izvora, primjerice kroz umanjenje stope štednje. Ako bi u Hrvatskoj stopa štednja padala, to bi značilo da dio dodatne potrošnje dolazi iz smanjenja štednje, a ne isključivo realnog rasta dohodaka.

Još nemamo podatke za 2024. ali podaci za 2023. pokazuju da je stopa štednje veća nego 2019. Godine 2023. su kućanstva u Hrvatskoj štedjela 11,22 posto svog dohotka, a 2019. 9,47 posto.

Godine 2020. i 2021. stopa štednje bila je neobično visoka zbog pandemije, lockdowna i mjera kojima je država potpomagala građane. Godine 2021. pala je na samo 7,56 posto, što je u skladu s podatkom da su te godine realne plaće u Hrvatskoj padale. Konkretno, u prosincu 2022.  je realna neto plaća bila 4,3 posto manja nego u prosincu 2023., a za to je bila odgovorna visoka inflacija.

Stopa štednje od 11,22 posto iz 2023. najveća je od 2001., izuzevši pandemijske 2020. i 2021. zbog posebnih okolnosti. S obzirom na to da je je rast plaća nastavljen, iako nešto sporije nego 2023., za očekivati je da će se stopa štednje zadržati na sličnoj razini.

Bojkot neće imati nikakvog utjecaja

Osim što neće biti nikakvog financijskog utjecaja na prihode trgovaca niti će dovesti do pada cijena, bojkot je prema ovim podacima sasvim neopravdan. Cijene u Hrvatskoj rastu iz opravdanih razloga, primarno zbog rasta prometa.

Dakako da građani mogu odlučiti smanjiti svoju potrošnju za pet, deset ili više posto, a ta sredstva preusmjeriti u štednju. To bi dovelo do kraja rasta cijena u trgovinama, ali samo kada bi građani to počeli masovno raditi.

Rast volumena prodaje od 15 posto u donosu na 2021., od čega pet postotnih bodova u 2024., rezultat je realnog rasta dohodaka kućanstava. Taj povećani dohodak se uglavnom troši, manjim dijelom se njime povećava štednja. Podaci o rekordnoj prodaji novih automobila i rekordnom iznosu nenamjenskih gotovinskih kredita to također potvrđuju. Sve dok potrošnja raste, i cijene će rasti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar