Baš kada su se građani ponadali da se visoki rast cijena hrane približava kraju, situacija se preokrenula. Najnoviji podaci pokazuju novi uzlazni trend cijena hrane, a to je faktor koji najviše povećava ukupnu inflaciju u Hrvatskoj.
Nakon izrazito visokog rasta cijena hrane 2022. godine, kada su na godišnjoj razini u nekim mjesecima skakale i 20 posto, situacija se kroz prvu polovicu 2024. postupno stabilizirala. Rast cijena hrane do srpnja, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, pada na prihvatljivih 1,5 posto. U to vrijeme su nositelj inflacije bile sve veće cijene usluga.
No situacija se okrenula nagore, a visoki rast cijena hrane vratio se. Prema Eurostatovom harmoniziranom indeksu rasta cijena (HICP), rast cijena hrane u Hrvatskoj je tijekom studenog iznosio 4,4 posto.
Čitaj više
Hrvatska je rekorder eurozone po rastu cijena. Zašto?
Hrvatska ima najveću stopu inflacije u eurozoni, a zadnjih mjeseci 2024. je ponovno počela rasti. Cijene mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena su narasle za 4,5 posto na godišnjoj razini, primarno zbog rasta cijena hrane i usluga.
09.01.2025
Inflacija ubrzala i četvrti mjesec za redom, Hrvatska po rastu cijena na vrhu eurozone
Od kolovoza inflacija je u Hrvatskoj porasla s tri posto na sadašnjih 4,5 posto, najvišu stopu među državama članicama eurozone.
07.01.2025
Nakon predsjedničkih izbora opet u fokusu inflacija
U četvrtak DZS donsoi najnovije podatke o onflaciji, a u petak ih objavljuje i Eurostat.
10.01.2025
Inflacija i dalje divlja, počeo rasti i Euribor
Unatoč rastu cijena, bogatstvo Hrvata poraslo je sa 16 tisuća dolara u 2000. na više od 70 tisuća u 2022., kažu iz švicarske banke UBS.
10.01.2025
Prethodnih nekoliko dana je više od 50 dobavljača najavilo da će povećati proizvođačke cijene, zbog čega će cijene u trgovinama narasti za 2 do 10 posto. Rast cijena je potvrdila i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
"Očekujemo rast cijena proizvoda jer je većina dobavljača najavila da od ove godine podižu cijene jer je veliki dio sirovine poskupio. Inflacija je i dalje tu. Vidjeli smo kolika je cijena kakaovca na burzi. Cijene variraju i teško je znati koji će točno proizvodi poskupjeti", rekao je dopredsjednik HUP-a Mirko Budimir. Zašto se to događa i koji su izvori tog novog rasta cijena hrane?
Bloomberg
Prije svega treba pojasniti kako se podaci koje mjesečno objavljuje Eurostat odnose na cijene hrane u trgovinama. To su konačne cijene koje plaćaju građani, i to ih zapravo zanima.
U lancu od proizvodnje hrane do konačnog kupca cijeli je niz industrija i kompanija. Svaki dio tog lanca ima troškove, od kojih su neki specifični za tu industriju, a neki općeniti.
Rast općenitih troškova proizvodnje, poput električne energije, pogađa sve i najviše potiče rast cijena, ali događa se da naraste cijena specifične sirovine koja se koristi u samo jednom dijelu lanca.
Unsplash / Martijn Baudoin
Zbog same prirode trgovine te cjenovnog mehanizma i taj rast cijena specifičan za jedan dio lanca postupno će se prebacivati niz lanac, sve do konačnih kupaca, odnosno građana. Bilo bi prezahtjevno analizirati baš svaku sirovinu i trošak u lancu od proizvodnje do konačne potrošnje, ali puno govore i zbirni podaci za pojedine dijelove lanca koje donosimo.
Osim harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP), prikupljaju se i podaci o proizvođačkim cijenama te indeksu cijena u industriji, gdje se može izolirati rast cijena u proizvodnji prehrambenih proizvoda podijeljeno na domaće i inozemno tržište.
Hrana u Hrvatskoj oduvijek preskupa
Prije analize valja naglasiti kako relativna skupoća hrane u Hrvatskoj nije nešto novo, stoga se za to ne može okriviti ni euro ni pandemija. Hrvatska se tijekom vremena standardom približavala prosjeku EU-a, a time i po cijenama hrane, ali je oduvijek hrana u Hrvatskoj bila preskupa u odnosu na standard.
Bloomberg Mercury
To je jasno vidljivo usporedi li se udaljenost BDP-a po stanovniku Hrvatske s prosjekom EU-a i indeks cijena hrane u Hrvatskoj s prosjekom EU-a. Davne 2003. godine Hrvatska je bila daleko i od EU-a i od eura, te na samo 55 posto BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a. Ipak, cijene hrane nisu održavale tu relativnu razliku, jer su bile na 81 posto prosjeka EU-a.
Usporedimo li s tim neku sličnu državu, kao primjerice Poljsku, dolazimo do još jačeg zaključka o relativnoj skupoći hrane u Hrvatskoj. Poljska je 2003. bila na 50 posto prosjeka EU-a po BDP-u po stanovniku, malo manje od Hrvatske, ali je cijena hrane bila 55 posto od prosjeka EU-a. Samo pet bodova postotne razlike, u odnosu na 26 posto Hrvatske.
Tijekom vremena su i Hrvatska i Poljska dostizale prosjek EU-a, pa je do 2023. Hrvatska prema BDP-u po stanovniku došla na 76 posto prosjeka EU-a, a Poljska 77 posto. Rastom standarda rasle su i cijene hrane, pa je Hrvatska došla na 98 posto prosjeka EU-a, a Poljska na 81 posto.
Cijene hrane u Poljskoj rasle su brže nego u Hrvatskoj i razlika se između dvije države smanjila, ali je i dalje hrana u Poljskoj jeftinija nego u Hrvatskoj, unatoč sličnoj udaljenosti od prosjeka EU-a mjereno BDP-om po stanovniku.
Cijena hrane u Hrvatskoj opet raste
Iako je u određenim krugovima popularno tvrditi da je uvođenje eura u Hrvatskoj dovelo do velikog rasta cijena hrane, zapravo je vrhunac rasta cijena hrane bio prije uvođenja eura.
Ne samo to, nego je nakon uvođenja eura u Hrvatskoj nastavljen pad rasta cijena hrane, a u Poljskoj je poskupljivala puno više. Čak je do uvođenja eura rast cijena hrane u Hrvatskoj bio puno veći od prosjeka EU-a nego što je bio veći nakon toga. To ne znači da je uvođenje eura djelovalo na smanjenje rasta cijene hrane, samo da nije potaknulo rast.
Zadnjih mjeseci cijene hrane u Hrvatskoj ponovno sve više rastu, a to se u Poljskoj počelo događati nekoliko mjeseci ranije. Dvije države su usporedive zbog toga što obje imaju snažan rast BDP-a i plaća, što je rijetkost u EU-u i eurozoni.
Upravo rast plaća ih čini specifičnima i odgovara na pitanje zašto je inflacija u njima toliko tvrdokorna. Naime, rast plaća povećava potrošnju, a sve dok potrošnja raste, trgovci nemaju razloga da počinju spuštati cijene ili da uspore podizanje cijena.
Domaće proizvođačke cijene rastu više od uvoznih
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji smo dosad analizirali, odnosi se na cijene koje plaćaju građani u trgovinama. Međutim, mjere se i cijene proizvođača.
Proizvođačke cijene su u studenom 2024. godine bile za 3,3 posto veće u odnosu na isti mjesec godinu ranije, dok su cijene hrane koje plaćaju građani u trgovinama bile 4,4 posto veće. To sugerira da je za dio rasta cijena u trgovinama odgovorna maloprodaja, tj. trgovci, ali je veći dio nastao ranije u lancu, prilikom proizvodnje. Istog mjeseca su na godišnjoj razini proizvođačke cijene u EU-u rasle za 1,3 posto, a u Poljskoj su smanjene za 0,4 posto. To daje naslutiti da su krivci za rast cijena hrane u Hrvatskoj domaći proizvođači.
Petar Santini/Bloomberg
Državni zavod za statistiku (DZS) prikuplja podatke o proizvođačkim cijenama ovisno o tome je li riječ o domaćim ili stranim (nedomaćim, kako ih naziva DZS) proizvođačima. Indeks cijena s baznom godinom 2021., kad iznosi 100, pokazuje kako su u proizvodnji prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu tj. u hrvatskoj prehrambeno-prerađivačkoj industriji rasle više nego u stranoj (nedomaćoj) prehrambeno-prerađivačkoj industriji.
U svibnju 2024. proizvođačke cijene domaće prehrambeno-prerađivačke industrije bile su 22,5 posto veće nego u cijeloj 2021. godini, a u studenom i prosincu 25,4 posto. S druge strane su kod inozemnih (nedomaćih) proizvođača hrane u prehrambeno-prerađivačkoj industriji za svibanj 2024. 15,5 posto veće od cijele 2021. godine, a za studeni i prosinac 15,8 posto.
Razlika od 2,9 postotnih bodova rasta (domaći) i 0,3 postotna boda rasta (nedomaći). Očito nisu samo trgovci u maloprodaji počeli podizat cijene od sredine ove godine, nego to rade i domaće kompanije u prehrambeno-prerađivačkoj industriji.
Ulazni troškovi uglavnom padali
Još nisu objavljeni podaci za zadnja tri mjeseca prošle godine, ali imamo podatke o cijenama u poljoprivredi za srpanj, kolovoz i rujan. Ovdje se ne radi o cijenama u prehrambeno-prerađivačkoj industriji nego u "čistoj" poljoprivredi.
U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u biljnoj proizvodnji u usporedbi s istim tromjesečjem 2023. porasle su cijene vina (32,0 posto), voća (18,4 posto), i industrijskog bilja (13,5 posto), dok su pale cijene žitarica (1,7 posto) i povrća (7,2 posto).
U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu u usporedbi s istim tromjesečjem 2023. najviše su pale cijene peradi (10,3 posto), svinja (7,7 posto) i mlijeka (4,5 posto), dok su cijene goveda porasle za 2,9 posto.
Ukupno je riječ o rastu cijena od 2,4 posto, od čega su cijene biljnih proizvoda ukupno porasle za 5,3 posto, a stočnih pale za 3,7 posto. Istodobno su cijene najvažnijih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji uglavnom drastično pale (energija, sjeme i sadni materijal, gnojivo, sredstva za zaštitu bilja), a rasle su cijene veterinarskih usluga, održavanja opreme, i održavanja zgrada.
Koji su izvori rasta cijena hrane u trgovinama?
Može se zaključiti kako rast cijena hrane krajem 2024. nije uvezen, nije posljedica eurozone i rasta cijena u cijeloj eurozoni. Domaći je, vezan za maloprodajnu trgovinu koja može povećavati cijene zbog kontinuiranog rasta realne potrošnje te domaćih kompanija u prehrambeno-prerađivačkoj industriji koje povećavaju cijene više od svojih kolega u inozemstvu.
Poticaj rastu cijena došao je i od domaćih poljoprivrednih proizvođača biljnih proizvoda koji su unatoč padu cijene većine sirovina povećavali svoje cijene u razdoblju od srpnja, kolovoza i rujna 2023. do istih mjeseci 2024. godine. Točnije, proizvođači voća, industrijskog bilja, vina i maslinovog ulja. Hrvatska je oduvijek bila država (pre)skupe hrane, čini se da će takva i ostati.
.webp){kind=icon}