Baš kada su se građani ponadali da se visoki rast cijena hrane približava kraju, situacija se preokrenula. Najnoviji podaci pokazuju novi uzlazni trend cijena hrane, a to je faktor koji najviše povećava ukupnu inflaciju u Hrvatskoj.
Nakon izrazito visokog rasta cijena hrane 2022. godine, kada su na godišnjoj razini u nekim mjesecima skakale i 20 posto, situacija se kroz prvu polovicu 2024. postupno stabilizirala. Rast cijena hrane do srpnja, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, pada na prihvatljivih 1,5 posto. U to vrijeme su nositelj inflacije bile sve veće cijene usluga.
No situacija se okrenula nagore, a visoki rast cijena hrane vratio se. Prema Eurostatovom harmoniziranom indeksu rasta cijena (HICP), rast cijena hrane u Hrvatskoj je tijekom studenog iznosio 4,4 posto.
Čitaj više
Hrvatska je rekorder eurozone po rastu cijena. Zašto?
Hrvatska ima najveću stopu inflacije u eurozoni, a zadnjih mjeseci 2024. je ponovno počela rasti. Cijene mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena su narasle za 4,5 posto na godišnjoj razini, primarno zbog rasta cijena hrane i usluga.
09.01.2025
Inflacija ubrzala i četvrti mjesec za redom, Hrvatska po rastu cijena na vrhu eurozone
Od kolovoza inflacija je u Hrvatskoj porasla s tri posto na sadašnjih 4,5 posto, najvišu stopu među državama članicama eurozone.
07.01.2025
Nakon predsjedničkih izbora opet u fokusu inflacija
U četvrtak DZS donsoi najnovije podatke o onflaciji, a u petak ih objavljuje i Eurostat.
10.01.2025
Inflacija i dalje divlja, počeo rasti i Euribor
Unatoč rastu cijena, bogatstvo Hrvata poraslo je sa 16 tisuća dolara u 2000. na više od 70 tisuća u 2022., kažu iz švicarske banke UBS.
10.01.2025
Prethodnih nekoliko dana je više od 50 dobavljača najavilo da će povećati proizvođačke cijene, zbog čega će cijene u trgovinama narasti za 2 do 10 posto. Rast cijena je potvrdila i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
"Očekujemo rast cijena proizvoda jer je većina dobavljača najavila da od ove godine podižu cijene jer je veliki dio sirovine poskupio. Inflacija je i dalje tu. Vidjeli smo kolika je cijena kakaovca na burzi. Cijene variraju i teško je znati koji će točno proizvodi poskupjeti", rekao je dopredsjednik HUP-a Mirko Budimir. Zašto se to događa i koji su izvori tog novog rasta cijena hrane?
Bloomberg
Prije svega treba pojasniti kako se podaci koje mjesečno objavljuje Eurostat odnose na cijene hrane u trgovinama. To su konačne cijene koje plaćaju građani, i to ih zapravo zanima.
U lancu od proizvodnje hrane do konačnog kupca cijeli je niz industrija i kompanija. Svaki dio tog lanca ima troškove, od kojih su neki specifični za tu industriju, a neki općeniti.
Rast općenitih troškova proizvodnje, poput električne energije, pogađa sve i najviše potiče rast cijena, ali događa se da naraste cijena specifične sirovine koja se koristi u samo jednom dijelu lanca.
Unsplash / Martijn Baudoin
Zbog same prirode trgovine te cjenovnog mehanizma i taj rast cijena specifičan za jedan dio lanca postupno će se prebacivati niz lanac, sve do konačnih kupaca, odnosno građana. Bilo bi prezahtjevno analizirati baš svaku sirovinu i trošak u lancu od proizvodnje do konačne potrošnje, ali puno govore i zbirni podaci za pojedine dijelove lanca koje donosimo.
Osim harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP), prikupljaju se i podaci o proizvođačkim cijenama te indeksu cijena u industriji, gdje se može izolirati rast cijena u proizvodnji prehrambenih proizvoda koje proizvodi domaća industrija s obzirom na to prodaju li na domaćem tržištu ili nedomaćem.
Hrana u Hrvatskoj oduvijek preskupa
Prije analize valja naglasiti kako relativna skupoća hrane u Hrvatskoj nije nešto novo, stoga se za to ne može okriviti ni euro ni pandemija. Hrvatska se tijekom vremena standardom približavala prosjeku EU-a, a time i po cijenama hrane, ali je oduvijek hrana u Hrvatskoj bila preskupa u odnosu na standard.
Bloomberg Mercury
To je jasno vidljivo usporedi li se udaljenost BDP-a po stanovniku Hrvatske s prosjekom EU-a i indeks cijena hrane u Hrvatskoj s prosjekom EU-a. Davne 2003. godine Hrvatska je bila daleko i od EU-a i od eura, te na samo 55 posto BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a. Ipak, cijene hrane nisu održavale tu relativnu razliku, jer su bile na 81 posto prosjeka EU-a.
Usporedimo li s tim neku sličnu državu, kao primjerice Poljsku, dolazimo do još jačeg zaključka o relativnoj skupoći hrane u Hrvatskoj. Poljska je 2003. bila na 50 posto prosjeka EU-a po BDP-u po stanovniku, malo manje od Hrvatske, ali je cijena hrane bila 55 posto od prosjeka EU-a. Samo pet bodova postotne razlike, u odnosu na 26 posto Hrvatske.
Tijekom vremena su i Hrvatska i Poljska dostizale prosjek EU-a, pa je do 2023. Hrvatska prema BDP-u po stanovniku došla na 76 posto prosjeka EU-a, a Poljska 77 posto. Rastom standarda rasle su i cijene hrane, pa je Hrvatska došla na 98 posto prosjeka EU-a, a Poljska na 81 posto.
Cijene hrane u Poljskoj rasle su brže nego u Hrvatskoj i razlika se između dvije države smanjila, ali je i dalje hrana u Poljskoj jeftinija nego u Hrvatskoj, unatoč sličnoj udaljenosti od prosjeka EU-a mjereno BDP-om po stanovniku.
Cijena hrane u Hrvatskoj opet raste
Iako je u određenim krugovima popularno tvrditi da je uvođenje eura u Hrvatskoj dovelo do velikog rasta cijena hrane, zapravo je vrhunac rasta cijena hrane bio prije uvođenja eura.
Ne samo to, nego je nakon uvođenja eura u Hrvatskoj nastavljen pad rasta cijena hrane, a u Poljskoj je poskupljivala puno više. Čak je do uvođenja eura rast cijena hrane u Hrvatskoj bio puno veći od prosjeka EU-a nego što je bio veći nakon toga. To ne znači da je uvođenje eura djelovalo na smanjenje rasta cijene hrane, samo da nije potaknulo rast.
Zadnjih mjeseci cijene hrane u Hrvatskoj ponovno sve više rastu, a to se u Poljskoj počelo događati nekoliko mjeseci ranije. Dvije države su usporedive zbog toga što obje imaju snažan rast BDP-a i plaća, što je rijetkost u EU-u i eurozoni.
Upravo rast plaća ih čini specifičnima i odgovara na pitanje zašto je inflacija u njima toliko tvrdokorna. Naime, rast plaća povećava potrošnju, a sve dok potrošnja raste, trgovci nemaju razloga da počinju spuštati cijene ili da uspore podizanje cijena.
Domaći proizvođači više dižu cijene za prodaju u Hrvatskoj nego u inozemstvu
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji smo dosad analizirali, odnosi se na cijene koje plaćaju građani u trgovinama. Međutim, mjere se i cijene proizvođača.
Proizvođačke cijene su u studenom 2024. godine bile za 3,3 posto veće u odnosu na isti mjesec godinu ranije, dok su cijene hrane koje plaćaju građani u trgovinama bile 4,4 posto veće. To sugerira da je za dio rasta cijena u trgovinama odgovorna maloprodaja, tj. trgovci, ali je veći dio nastao ranije u lancu, prilikom proizvodnje. Istog mjeseca su na godišnjoj razini proizvođačke cijene u EU-u rasle za 1,3 posto, a u Poljskoj su smanjene za 0,4 posto. To daje naslutiti da su krivci za rast cijena hrane u Hrvatskoj domaći proizvođači.
Petar Santini/Bloomberg
Državni zavod za statistiku (DZS) prikuplja podatke o proizvođačkim cijenama ovisno o tome jesu li prodane u Hrvatskoj ili inozemstvu (izvoz). Indeks cijena s baznom godinom 2021., kad iznosi 100, pokazuje kako je domaća prehrambeno-prerađivačka industrija rviše povećala cijene za domaće tržište nego nedomaće.
U svibnju 2024. proizvođačke cijene domaće prehrambeno-prerađivačke industrije za domaće tržište bile su 22,5 posto veće nego u cijeloj 2021. godini, a u studenom i prosincu 25,4 posto. S druge strane cijene domaćih proizvođača za nedomaće tržište bile su u svibnju 2024. bile 15,5 posto veće nego u cijeloj 2021. godini, a u studenom i prosincu 15,8 posto.
Razlika od 2,9 postotnih bodova rasta (domaće tržište) i 0,3 postotna boda rasta (nedomaće tržište). Očito nisu samo trgovci u maloprodaji počeli podizat cijene od sredine ove godine, nego to rade i domaće kompanije u prehrambeno-prerađivačkoj industriji više za prodaju u Hrvatskoj nego izvan Hrvatske.
Ulazni troškovi uglavnom padali
Još nisu objavljeni podaci za zadnja tri mjeseca prošle godine, ali imamo podatke o cijenama u poljoprivredi za srpanj, kolovoz i rujan. Ovdje se ne radi o cijenama u prehrambeno-prerađivačkoj industriji nego u "čistoj" poljoprivredi.
U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u biljnoj proizvodnji u usporedbi s istim tromjesečjem 2023. porasle su cijene vina (32,0 posto), voća (18,4 posto), i industrijskog bilja (13,5 posto), dok su pale cijene žitarica (1,7 posto) i povrća (7,2 posto).
U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu u usporedbi s istim tromjesečjem 2023. najviše su pale cijene peradi (10,3 posto), svinja (7,7 posto) i mlijeka (4,5 posto), dok su cijene goveda porasle za 2,9 posto.
Ukupno je riječ o rastu cijena od 2,4 posto, od čega su cijene biljnih proizvoda ukupno porasle za 5,3 posto, a stočnih pale za 3,7 posto. Istodobno su cijene najvažnijih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji uglavnom drastično pale (energija, sjeme i sadni materijal, gnojivo, sredstva za zaštitu bilja), a rasle su cijene veterinarskih usluga, održavanja opreme, i održavanja zgrada.
Koji su izvori rasta cijena hrane u trgovinama?
Može se zaključiti kako rast cijena hrane krajem 2024. nije uvezen, nije posljedica eurozone i rasta cijena u cijeloj eurozoni. Domaći je, vezan za maloprodajnu trgovinu koja može povećavati cijene zbog kontinuiranog rasta realne potrošnje te domaćih kompanija u prehrambeno-prerađivačkoj industriji koje povećavaju cijene više za prodaju na domaćem tržištu nego za prodaju na nedomaćem tržištu.
Poticaj rastu cijena došao je i od domaćih poljoprivrednih proizvođača biljnih proizvoda koji su unatoč padu cijene većine sirovina povećavali svoje cijene u razdoblju od srpnja, kolovoza i rujna 2023. do istih mjeseci 2024. godine. Točnije, proizvođači voća, industrijskog bilja, vina i maslinovog ulja. Hrvatska je oduvijek bila država (pre)skupe hrane, čini se da će takva i ostati.
.webp){kind=icon}
