Hrvatska je rekorder eurozone po rastu cijena. Zašto?

Rast cijena u Hrvatskoj ne posustaje. Dapače, od rujna inflacija ponovno raste, pa je tako godišnji rast cijena mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) narastao s 3 posto u kolovozu 2024. na 4,5 posto u prosincu.

Sudeći po najnovijim podacima inflaciju se još uvijek nije obuzdalo. Na početku trenutačnog vala rasta cijena je izvoz inflacija bila energija, poglavito cijena goriva i plina. Ali to već duže vremena nije izvor rasta cijena.

Cijena energije je stavljena pod kontrolu, ali rast cijena hrane je tvrdoglaviji. Nakon što je rast u kategoriji „Hrana“ kao na 2,5 posto godišnje u srpnju, ponovno raste pa je u prosincu iznosio 5,3 posto na godišnjoj razini. Uz to je već duže vremena problem rast cijena usluga, koje su u prosincu 2024. zabilježile rast cijena od 7,7 posto na godišnjoj razini.

Izvori rasta cijena su stoga hrana i usluge na godišnjoj razini, a podaci na mjesečnoj razini (studeni-prosinac) pokazuju opasnost i od povratka rasta cijena energije. Rast cijena energije nije uzrokovan rastom cijena goriva, jer te cijene zapravo padaju, nego rastom cijena električne energije, plina i grijanja zbog ukidanja državnih subvencija.

Građane Hrvatske od ulaska u eurozonu iznenađuje činjenica da je inflacija u Hrvatskoj najveća u eurozoni. Ali za to postoje snažni razlozi, koji nisu vezani za euro ali su  djelomično vezni za državnu politiku.

Gospodarstvo Hrvatske raste najviše u EU

Krajem prošle godine smo na Bloomberg Adriji pisali o tome kako je Hrvatska rekorder EU (zapravo cijele Europe) po gospodarskom rastu. Izračunali smo da je kumulativni rast BDP-a Hrvatske od trećeg kvartala 2019. do drugog kvartala 2024. iznosio 18,1 posto, znatno više od prosjeka EU koji je iznosio 4,92 posto.

Izuzetak su male otočne države Malta i Cipar, te tzv. „vilenjačka ekonomija“ Irske. Najbliže razinama rasta Hrvatske u EU su Poljska (12,81 posto) i Bugarska (12,29 posto). U snažnom gospodarskom rastu se krije odgovor na pitanje zašto je rast cijena u Hrvatskoj toliko velik, ali to je samo djelomičan prikaz situacije.

Najveći rast plaća u EU, a sve više zaposlenih

Kumulativni rast BDP-a je opći pokazatelj ekonomskog rasta i nije direktno povezan za rast cijena. Da bismo vidjeli koliko je taj rast „realan“ tj. koliko se prelijeva na stanovništvo najbolje je pogledati rast plaća.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća je za listopad 2024. iznosila je 1 340 eura, što u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 13,8 posto, a realno (korigirano za inflaciju) za 11,4 posto.

To nije sve, jer je osim prosječne plaće rastao i broj zaposlenih. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), na dan 31. prosinca 2024. je bilo 1,708.871 osiguranika, što je za 59.995 više nego 31. prosinca 2024.

Plaće u Hrvatskoj su jako narasle, a narastao je i broj zaposlenih. Ukupan učinak se može vidjeti iz sezonski i kalendarski prilagođenih podataka o ukupnoj masi plaća. Tu se vidi zajednički efekt rasta prosječne plaće i broja zaposlenih.

U sektoru industrije (bez građevinarstva) je ukupna masa plaća od Q3 2023. do Q3 2024. narasla za 14,96 posto, građevinarstvu 20,80 posto, trgovini, prijevozu, smještaju i srodnim zanimanjima 15,11 posto, a najviše u javnoj upravi, obrani, zdravstvu i socijalnoj skrbi.

To je daleko više od prosjeka eurozone, s rastom mase plaća od 4,37 posto (industrija) do 6,25 posto (uglavnom javni sektor). Ni na razini cijele EU rast ukupne mase plaća nije ni izbliza bio kao u Hrvatskoj.

Od usporedivih država po ekonomskom razvoju, Slovačka je kao članica eurozone imala manji rast plaća od Hrvatske i ima manju inflaciju (3,1 posto u prosincu). Poljska, koja nije dio eurozone, ima podjednak rast mase plaća kao Hrvatska i sličnu stopu inflacije.

Rekordan rast potrošnje

Iz navedenog proizlazi da je u Hrvatskoj jako narasla potrošnja. To pokazuju i podaci Porezne uprave iz sustava fiskalizacije. 2024. je izdano 79,6 milijuna računa više nego 2023., 4,37 milijardi eura veće vrijednosti.

To je 10,96 posto veća vrijednost računa, što je daleko više od rasta cijena. Jednostavno češće i veće kupnje povećavaju potrošnju u Hrvatskoj i tako daju signal trgovcima da mogu nastaviti povećavati cijene.

Iznos gotovinskih nenamjenskih kredita raste

Rast potrošnje se može vidjeti i iz podataka HNB o ukupnom iznosu gotovinskih nenamjenskih kredita. 30. kolovoza 2024. su iznosili devet 9.03 milijarde eura, čak za 1.78 milijardi eura više nego 31. prosinca 2022.

To je rast od 24,46 posto u manje od dvije godine. HNB je već upozoravao na (pre)veliki rast gotovinskih kredita, koji se ubrzao nakon velikog povećanja plaća u javnom sektoru početkom prošle godine.

Jedan od učinaka tolikog rasta nenamjenskih gotovina je rast prodaje novih putničkih vozila. U Hrvatskoj je 2024. prodano 63.806 novih putničkih vozila, što je za 7.109 ili 12,5 posto više nego 2023. godine.

Trenutačno nema opasnosti za financijsku stabilnost građana, ali bi se to moglo promijeniti ako u svijetu, a posljedično i Hrvatskoj, izbije velika gospodarska kriza. U tom slučaju bi rast nezaposlenosti doveo do otežane otplate kredita, rasta postotka nenaplativih kredita i problema u financijskom sektoru. Ipak, banke u Hrvatskoj su dovoljno stabilne da bi i to prebrodile bez većih problema. 

Rast cijena je opravdan

Konačni odgovor na pitanje zašto je inflacija u Hrvatskoj najveća u EU se svodi na jednostavnu činjenicu da građani Hrvatske troše daleko više nego 2023. godine, plaće im ubrzano rastu, i sve više se zadužuju za nenamjensku potrošnju.

Najviše je za to odgovoran javni sektor, tj. povišice u javnom sektoru. Preko 200 tisuća zaposlenih je praktički odjednom dobilo povišice od prosječno 30 posto, a velik dio njih je rast plaće „pretvorio“ u dodatno zaduživanje za potrošnju.

Trgovci redovito prate te podatke, a i na vlastitim poslovnim rezultatima vide da imaju sve više kupaca. To im omogućuje da povećavaju cijene, što neće stati sve dok plaće rastu, dok broj zaposlenih raste i dok se iznos gotovinskih nenamjenskih kredita povećava.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar