Bojkot već sada ne funkcionira, promet trgovina veći nego prošle veljače

Bojkot trgovina zbog visokih cijena hrane ne jenjava. Na red su došle pekare, a sama akcija proširila se na druge države - BiH, Srbiju, Crnu Goru, Bugarsku i Sjevernu Makedoniju. Na društvenim mrežama se i ljudi iz drugih država iz Europe pozivaju na isto.

Takav prosvjed sasvim je legitiman. Svaka osoba ima pravo raspolagati svojim novcem kako želi (osim kada mora platiti porez) i ne postoji pravna osnova kojom trgovački lanci mogu prisiliti kupce na kupnju, pa čak i tužiti organizatore bojkota.

Povod bojkota je novi rast cijena u Hrvatskoj, čija je stopa inflacije od 4,8 posto na godišnjoj razini najveća u eurozoni i jedna od najvećih u EU-u. Samo Rumunjska i Estonija imaju veću stopu. Razumljivo je da to kod građana stvara bijes i otpor, ali zašto cijene uopće rastu i zbog čega bojkot već sada ne funkcionira?

Za početak treba znati da su cijene hrane u Hrvatskoj oduvijek bila previsoke s obzirom na standard. Davno prije uvođenja eura, pandemije i ulaska u eurozonu je u Hrvatskoj bilo skupo kupovati hranu.

Prema podacima o cijenama hrane u odnosu na prosjek EU-a, Hrvatska je 2023. bila na 98 posto prosjeka. U usporedbi s Poljskom, državom slične razine ekonomskog razvoja i plaća, to je relativno skupo. Ona je iste godine bila na 81 posto do prosjeka EU-a po pitanju cijena hrane.

Godine 2003., dakle prije eura, pandemije, eurozone, krize nakon 2008. itd., Hrvatska je bila na razini cijena hrane od 81 posto prosjeka EU-a iako je BDP po stanovniku bio samo 55 posto prosjeka EU-a. Poljska je i tada bila na sličnoj razini, s 50 posto BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a, ali i daleko jeftinija od Hrvatske po pitanju cijena hrane, na 55 posto prosjeka EU-a.

Veliki rast potražnje, kupuje se sve više

Jednostavni razlog zašto trgovci povećavaju cijene je da mogu prodati istu ili veću količinu po tim većim cijenama. Pretpostavka da su trgovački lanci u Hrvatskoj posebno pohlepni u odnosu na ostale države EU-a najblaže rečeno nije vjerojatna.

Hrvati jednostavno puno više kupuju. Prema podacima iz sustava fiskalizacije, zadnjih godina raste i iznos računa i broj računa. Za primjer, u maloprodaji su tijekom siječnja 2025. izdana 111.061.873 računa ukupne vrijednosti 1,84 milijarde eura, a u siječnju 2024. njih 110.160.784 ukupne vrijednosti 1,71 milijardu eura.

Rast u odnosu na siječanj 2022. pokazuje o koliko snažnom rastu se radi. U prvom mjesecu ove godine izdano je 8.307.010 računa više nego u prvom mjesecu 2022., i to vrijednosti za 556.580.416 eura veće.

Eksplozivan rast plaća u javnom sektoru

Direktan krivac za toliki rast potrošnje rast je plaća. Hrvatska je jedna od država EU-a s najvećim rastom plaća na godišnjoj razini. Tijekom travnja, svibnja i lipnja je zapravo bila rekorder, ali u srpnju, kolovozu i rujnu pretekla ju je Rumunjska. Ne treba onda iznenaditi da je i inflacija u Rumunjskoj veća nego u Hrvatskoj.

No taj je rast neravnomjerno raspoređen. Kada se podijeli javni i privatni sektor, Hrvatska je apsolutni rekorder po pitanju rasta plaća u javnom sektoru u cijelom EU-u (28,7 posto u drugom kvartalu, 23,1 posto u trećem). Toliko visoki rast plaća je nezabilježen u EU-u bez obzira na sektor.

Slučajno ili ne, taj ekstremno visoki rast plaća u javnom sektoru Hrvatske proveden je netom prije parlamentarnih izbora i daleko je veći od rasta plaća u privatnom sektoru. Sindikati su pak uvjeravali javnost da rast plaća u javnom sektoru mora biti toliko velik jer su toliko rasle plaće u privatnom sektoru.

Za razliku od rasta plaća u javnom sektoru, gdje je Hrvatska rekorder EU-a, po rastu plaća u privatnom sektoru tek je peta. Veći rast bio je u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Latviji.

Taj rast je i puno manji nego u privatnom sektoru – 12,1 posto u drugom kvartalu nasuprot 28,7 posto u javnom sektoru te 12,8 posto u trećem kvartalu nasuprot 23,1 posto u javnom sektoru.

Javni sektor imao je najviše koristi od snažnog ekonomskog rasta Hrvatske u postpandemijskim godinama. Puno više od radnika u privatnom sektoru narasle su plaće radnika u javnom sektoru. Zbog visokog rasta cijena i snažnog gospodarskog rasta, državna se blagajna dobro punila, a to je iskorišteno za jako velike povišice.

Podaci pokazuju da bojkot ne funkcionira

U svemu navedenome krije se razlog zašto bojkot neće uspjeti. Jednostavno se previše troši, trgovci to vide na svom prometu, a oni koji su najviše povećali potrošnju su radnici javnog sektora kojima s obzirom na golemi rast plaća u prošloj godini nova povećanja cijena ne predstavljaju (pre)veliki problem.

Bojkot se već ispuhao ili bar tako izgleda prema podacima iz sustava fiskalizacije. Iznos računa u maloprodaji za prvih 12 dana veljače je 735,93 milijuna eura, 35,18 milijuna eura ili pet posto više nego u prvih 12 dana veljače 2024.

Razlika može postojati zbog drugačijeg rasporeda dana. Prvi dan veljače 2024. bio je četvrtak, a 2025. subota, ali i kada korigiramo za to, tj. usporedimo samo prve i druge dane u mjesecu bez obzira na datum, vidljiv je rast prometa u maloprodaji.

Prve subote i dana veljače ove godine iznos izdanih računa u maloprodaji bio je 8,43 milijuna eura veći nego prve subote i trećeg dana veljače prošle godine. Rast je vidljiv u svim danima, osim prvog petka i drugog ponedjeljka u mjesecu.

Bojkot već sada pokazuje znakove slabljenja. Zapravo se već može reći da je gotov, jer podaci za veljaču pokazuju značajan rast prometa u maloprodaji. Razlog je jednostavno taj što su ljudima plaće rasle dovoljno da mogu kupovati više uz trenutni rast cijena, a to posebno vrijedi za zaposlene u javnom sektoru.

Budimo realni, nekome tko je plaća rasla za 20 posto i više, kao u javnom sektoru Hrvatske, ne predstavlja preveliki problem to što su cijene rasle za pet posto. Možda će biti verbalno jak da bi se solidarizirao sa samom idejom bojkota, signalizirao moralnu ispravnost ili jednostavno podlegao psihologiji mase, ali će se brzo vratiti na stare razine potrošnje koje mu je omogućio rast plaće za nekoliko stotina eura.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar