Inflacija ne štedi ni djecu: Nikad skuplja školska godina

Tamni oblak inflacije se zadnjih godina nadvio nad državama cijele Europe. Najgore je prošlo i rast cijena usporava, ali šteta je već učinjena. Jednom kada cijene narastu kao što su narasle zadnjih nekoliko godina više nema povratka na stare. Pad cijena bi bio znak deflacije, situacije koja ima negativnije učinke na gospodarstvo od inflacije.

Rast cijena nije zaobišao ni "učeničku košaricu", pa će roditelji ove godine trebati izdvojiti kudikamo veća financijska sredstva za financiranje udžbenika, prehrane i izvanškolskih aktivnosti. Provjerili smo kakvo je stanje u Adria regiji i gdje su cijene obrazovanja najviše narasle.

Nova odjeća i obuća za školu

Cijene odjeće za novorođenčad i djecu su velikim dijelom odolijevale općem rastu cijena. U Srbiji i Sj. Makedoniji su 13-14 posto veće nego 2015., a u Sloveniji i Hrvatskoj je odjeća čak jeftinija nego prije.

Slično je s cijenama obuće za novorođenčad i djecu do 13 godina. Izuzetak je Slovenija, s rastom od 31 posto u odnosu na 2015.

Ukupno gledajući cijena i obuća su cjenovno rasle puno manje od ostalih cijena, posebno hrane. Vjerojatni razlog je taj što se gotovo sva odjeća i obuća za tržište Europe proizvodi u državama Azije i Afrike, koje zadnjih godina nisu imale problem rasta cijena istog intenziteta kao Europa (osim hrane), pa su tvornice odjeće i obuće u tim državama mogle lakše držati troškove pod kontrolom.

Osnovni materijali za učenje

Sad ono najvažnije, udžbenici. Nažalost, za Sj. Makedoniju nema podataka. U Srbiji je rast iznosio 57 posto, od čega 9,3 postotna boda od lipnja 2024. do lipnja ove godine. Rast u Hrvatskoj od 2015. iznosi 36 posto, od čega 18 postotnih bodova između lipnja 2024. i 2025. U Sloveniji su cijene zadnje desetljeće stabilne s obzirom na okolnosti, s rastom od samo 7 posto, od čega tek jedan postotni bod lip. 2024. – lip. 2025.

Ne uči se na prazan želudac

Koristili smo podatke Eurostata s baznom godinom 2015. Velika većina rasta cijena je nastala zapravo od 2021. pa su zadnje četiri godine zapravo te na koje treba obratiti pozornost.

Iako je najveći rast cijena od 2015. mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) zabilježen u Srbiji (58 posto do lipnja 2025.) i Sj. Makedoniji (50 posto do lipnja 2025.), a najmanji u Sloveniji (32 posto), postoje velike varijacije među proizvodima.

Tako je najveći rast žitarica/pahuljica za doručak u Sj. Makedoniji, čak 77 posto. Od toga je 12 postotnih bodova između lipnja 2024. i lipnja ove godine. Rast u Srbiji od 2015. iznosi 65 posto, ali u odnosu na lipanj 2024. skoro i nije bilo nikakvog rasta cijena tih proizvoda. U Hrvatskoj je čak zabilježen blagi pad. Najbolje je prošla Slovenija s rastom od 30 posto u odnosu na 2015.

Cijene punomasnog mlijeka su najviše narasle u Srbiji od 2015. (72,5 posto), ali većina toga rasta se dogodila između sredine 2022. i sredine 2023. Zanimljivo, od lipnja 2023. cijena stagnira. U Hrvatskoj, Sj. Makedoniji i Sloveniji je također zabilježen tek blagi rast zadnje dvije godine, ali u odnosu na 2015. se radi o rastu između 44 i 53 posto. To je u skladu ili čak nešto niže od prosjeka EU.

I u rastu cijena pekarskih proizvoda (osim kruha) je Srbija rekorder s 81 posto većim cijenama nego 2015. U ostalim državama regije (nema podataka za BiH) je rast iznosio između 40 i 54 posto.

Kakao i čokolada u prahu je najviše poskupila u Hrvatskoj (117 posto), ali Srbija i Sj. Makedonija nisu daleko. Ove namirnice su dvostruko skuplje nego 2015., a za razliku od ostalih proizvoda njihov rast cijena se ne stabilizira zadnjih par godina.

U zdravu tijelu zdrav um

Cijene bicikla su također jako narasle. Apsolutni rekorder u regiji je Sj. Makedonija, 76 posto više nego 2015. i bez znakova usporavanja. U Sloveniji i Hrvatskoj zadnje dvije-tri godine cijene padaju.

Cijene sudjelovanja u rekreacijskim i sportskim uslugama, što se dijelom odnosi na treninge za djecu, su podjednako rasle u cijeloj regiji. Između najmanje 28 posto u odnosu 2015. za Srbiju i najviše 37 posto za Hrvatsku.

Oprema za sport je najviše poskupila u Sloveniji (48 posto), zatim u Srbiji (23 posto), pa u Hrvatskoj (8 posto). U Sj. Makedoniji su cijene ovih proizvoda čak padale.

Obrazovanje je budućnost

Ulaganje u obrazovanje je više od ulaganja u budućnost vlastite djece. To je ulaganje u budućnost cijelog društva i gospodarstva. Rast cijena iz "učeničke košarice", u što ne spadaju samo udžbenici nego i stvari kao hrana, sportske aktivnosti, odjeća i obuća, ograničava takva ulaganja tj. smanjuje njihovu realnu vrijednosti.

Najučinkovitiji način da se ograniči utjecaj rasta cijena je rast plaća. Srećom, on je u državama regije uglavnom bio veći od rasta cijena. Nadajmo se da će tako i ostati.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar