Kombinacija visokog rasta cijena i uvođenja eura razotkrila je mnoge stvari koje su se godinama događale skrivene iza tečaja kune. Usporedba cijena bila je teža i malo tko se potrudio uspoređivati cijene između Hrvatske i ostalih država EU-a.
Cijene su zadnjih nekoliko godina u fokusu, posebno hrane. Uvođenje eura olakšalo je usporedbe, pa su mediji puni informacija o tome kako proizvod u Hrvatskoj ima veću cijenu nego u nekoj bogatijoj državi EU-a.
Posebno je šokantno stanovništvu Hrvatske bilo to što su domaći prehrambeni proizvodi mahom jeftiniji u državama poput Njemačke, Austrije, Slovenije itd., jer su plaće u tim državama veće. Veće plaće, a manje cijene, i to proizvoda kompanija iz Hrvatske, kako to?
Čitaj više
Zašto cijene u trgovinama opet rastu i može li bojkot to zaustaviti?
Stopa inflacije u Hrvatskoj se ponovno povećava, najveća je u eurozoni i među najvećima u EU-u.
23.01.2025
Provjerili smo koliko su jeftiniji hrvatski proizvodi u BiH, Srbiji i Sloveniji
Već smo usptanovili da ćete Merci čokoladice u Hrvatskoj platiti više no što biste ih platili u Njemačkoj, no jeste li znali da ćete i hrvatsku Cedevitu ili isto tako hrvatsku Linoladu platiti više nego u Sloveniji ili Bosni i Hercegovini?
24.01.2025
Cijene hrane u Hrvatskoj opet rastu. Zašto?
Rast cijena hrane je dosegao vrhunac 2022., a do sredine 2024. se smanjivao, ali zadnjih mjeseci 2024. opet rastu.
17.01.2025
Brojke ne lažu: Jesu li trgovci odgovorni za mahnito divljanje cijena
Prosječna neto marža prvih pet trgovaca u Hrvatskoj u 2023. godini bila je 2,8 posto.
23.01.2025
Jedan od razloga krije se u tome što su građani Hrvatske prema svim anketama spremni platiti veću cijenu za domaći proizvod ili barem proizvod koji percipiraju kao domaći. Pri tome je primarno bitno da je proizvođač iz Hrvatske, a manje pitanje podrijetla sirovina.
Prema istraživanju HGK-a iz 2023., više od polovice ispitanika daje prednost proizvodima s oznakom "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko". Na to je 16,7 posto ispitanika odgovorilo da obraća pozornost uvijek, 56,3 posto uglavnom, a 17,5 posto izjavilo je da na to ne obraća pozornost.
Bloomberg
Akcija "Kupujmo hrvatsko" kojom se promoviraju proizvodi s oznakom "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" postoji još od 1997. Gotovo 30 godina "nagovaranja" građana da kupuju domaće proizvode je zaista imalo snažan utjecaj, pa većina građana doista preferira kupovati proizvode kompanija iz domaće prehrambeno-prerađivačke industrije.
No to je imalo i svoju negativnu stranu jer je domaću prehrambeno-prerađivačku industriju, koja je najveća u Hrvatskoj, ograničilo na domaće tržište.
Hrana je u Hrvatskoj oduvijek bila skuplja
Važno je razotkriti činjenicu da je hrana u Hrvatskoj oduvijek bila preskupa, tj. cijene hrane u odnosu na ostale države bile su daleko veće nego što sugerira standard. Kada je bila na samo 55 posto BDP-a po stanovniku od prosjeka EU-a 2002., cijene hrane bile su na 81,7 posto.
Depositphotos
Države sličnog standarda su u to vrijeme imale daleko niže cijene hrane. Poljska, Slovačka, Mađarska i Bugarska su tada bile na otprilike istoj razini razvoja mjereno BDP-om po stanovniku u donosu a prosjek EU-a, ali su im cijene bile na 54 do 64 posto prosjeka EU-a, puno manje nego u Hrvatskoj.
Razlika između Hrvatske i država slične razine razvoja (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka...) zapravo je danas puno manja nego davne 2003. I danas je Mađarska standardom usporediva s Hrvatskom, ali su cijene hrane jako slično udaljene od prosjeka EU-a. Isto vrijedi za Češku. Slovačka, Bugarska, Rumunjska i Poljska imaju još uvijek manje cijene hrane, ali je razlika smanjena u odnosu na 2003.
Indeks cijena hrane u odnosu na prosjek EU-a je nešto sporije rastao od indeksa BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a, ali je Hrvatska još uvijek država preskupe hrane. Za usporedbu, cijene su slične kao u Sloveniji (indeks 99,4) ali je ta država puno bliže BDP-u po stanovniku prosjeka EU-a (92 posto).
Najveća industrija, a izbjegava izvoz
Najveća industrija u Hrvatskoj je upravo prehrambeno-prerađivačka. Zapošljava najviše radnika i u njoj posluju najpoznatije kompanije u Hrvatskoj, ali ona ima i ozbiljne strukturne probleme.
Iako prehrambeni proizvodi čine petinu (21 posto) vrijednosti svih prodanih proizvoda ukupne hrvatske industrije, njihov udio u izvozu je samo 11 posto. To sugerira da domaća prehrambeno-prerađivačka industrija nije pretjerano zainteresirana za strana tržišta te je primarno fokusirana na domaće tržište.
Podravka
To treba staviti u kontekst gotovo 30 godina kampanje "Kupujmo hrvatsko", priznanja većine stanovnika u Hrvatskoj da favoriziraju domaće proizvodi pri kupnji, relativne skupoće hrane u Hrvatskoj s obzirom na standard i šokantne spoznaje mnogih da su domaći proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj, čak i kada se radi o državama s većim plaćama.
Prerađivačka industrija Hrvatske je 2023. ostvarila vrijednost prodanih proizvoda od 19,72 milijarde eura, od čega 10,61 milijardu u izvozu. To znači da se pola stvari u Hrvatskoj proizvede za izvoz.
No proizvodnje prehrambenih proizvoda, pića i duhana specifične su. Vrijednost proizvedenih prehrambenih proizvoda bila je 4,09 milijardi eura, od čega je samo 1,12 milijardi završilo u izvozu. Udio izvoza je 27,38 posto, puno manje od prosjeka cijele prerađivačke industrije i industrija kao što su proizvodnja električne opreme (81,63 posto), strojeva i uređaja (86,21 posto) ili osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (89,66 posto).
Možda je razlog zbog čega se prehrambeno-prerađivačka industrija drži domaćeg tržišta i izbjegava izvoz upravo u tome što ih domaći kupci favoriziraju, pa mogu naplatiti veće cijene, a to bi bila medvjeđa usluga, jer se tako dugoročno uništava konkurentnost i produktivnost industrije koja se ne mora natjecati sa stranim kompanijama. Istodobno bi to bilo i samodestruktivno, jer time stanovnici Hrvatske sami sebi stvaraju situaciju da moraju skuplje plaćati za hranu.
Cijene rasle za domaće tržište, za strano ne
Da se domaćim proizvođačima puno više isplati prodavati na domaćem nego stranom tržištu, pokazuju najnoviji podaci o kretanjima cijena proizvođača hrane s obzirom na to prodaje li se na domaćem ili nedomaćem tržištu.
Depositphotos
Prema podacima statističke agencije EU-a Eurostat, cijene proizvođača hrane, pića i duhana iz Hrvatske su od 2021. do studenog 2024. narasle 25,5 posto za domaće tržište, a 16,3 posto za nedomaće tržište, tj. izvoz.
Od siječnja 2023. do studenog 2024. je rast indeksa iznosio 5,8 postotnih bodova za domaće tržište, a za nedomaće (izvoz) je čak smanjen za 1,1 postotni bod. Oni koji traže krivca za ponovni početak rasta cijena hrane u Hrvatskoj bi pogled s trgovaca trebali malo prebaciti na domaću prehrambeno-prerađivačku industriju.
Koja je cijena stava 'Kupujmo hrvatsko'?
Na kretanje cijena uteče više faktora, pa se za novi rast cijena hrane u trgovinama ne mogu isključivo okriviti kompanije iz domaće prehrambeno-prerađivačke industrije, ali ima više nego dovoljno indikatora da domaća industrija hrane, pića i duhana desetljećima drži previsoke cijene za domaće kupce, zbog čega i ne pokušavaj izvoziti jer puno lakše mogu osvojiti kupce u Hrvatskoj, umjesto da se natječu s konkurencijom u inozemstvu.
Istina je da ne postoji "previsoka cijena", samo cijena koju je dovoljno ljudi spremno platiti. Da dođe do pada prodaje, lako bi domaći proizvođači spustili cijene. Hrvati ionako javno i s ponosom kažu da su spremni platiti veću cijenu za domaće proizvode, zašto im to domaća prehrambeno-prerađivača industrija onda ne bi omogućila?
.webp){kind=icon}
