Jesenske kiše, zahlađenje i padanje lišća nagovještavaju mirniji dio godine, no na domaćem financijskom tržištu ne nedostaje uzbuđenja. Javna ponuda dionica Tokić grupe u "rutinskoj" je fazi. Upis dionica počeo je u ponedjeljak i traje do kraja idućeg tjedna. Nakon što se u petak zatvori knjiga upisa, slijede objava konačne cijene i uspješnosti javne ponude, alokacija dionica i nakon toga njihovo uvrštavanje na Zagrebačku burzu.
Glavna vijest proteklog tjedna bila je "nehotična" transakcija dionicama predsjednice Uprave Podravke Martine Dalić. Sama transakcija se zapravo odigrala 16. listopada, no obavijest o njoj objavljena je u ponedjeljak na burzi pred kraj trgovanja. Podravka je objavu svojih 9-mjesečnih rezultata najavila za 30. listopada, a Dalić nije smjela dionicama trgovati 30 dana prije objave.
Šefica Podravke poručila je kako je transakcija bila "nenamjerna pogreška", a iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga su izjavili kako će "postupiti u skladu sa zakonskim ovlastima, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja". Nakon što se saznalo za transakciju Podravkine dionice na burzi ojačale su na najvišu razinu u više od godinu dana. Cijena im je u petak zaključena na 165,00 eura, 4,4 posto više nego u ponedjeljak.
Za investitore u Podravku to su dobre vijesti, a jednako tako pozitivna informacija općenito svim ulagačima moglo bi biti uvođenje investicijskog računa u hrvatsku financijsku regulativu. Hanfa i Ministarstvo financija pokrenuli su inicijativu s namjerom aktivacije više od 40 milijardi eura štednje koju građani trenutno drže u bankama.
Na burzi ne nedostaje prilika. Desetak kompanija čije se dionice nalaze u indeksu Crobex 10 u posljednjih su par godina udvostručile svoju dobit. Zahvaljujući takvom rastu u nekima od njih porasla je i dobit po zaposleniku. A potencijal za domaće kompanije i dionice leži i u umjetnoj inteligenciji, poručuju analitičari.
Umjetna inteligencija zasad pršti potencijalom, ali realne koristi izostaju | Depositphotos
Hrvatska još uvijek čeka svoju priču mlade i brzorastuće tehnološke kompanije koja će svoj razvoj okruniti izlaskom na burzu, kao što se to dešava na potezu Silicijska dolina-Wall Street. Mladi domaći inovatori imaju znanje i kreativnost, no put do najpoželjnijeg svjetskog tržišta, onog američkog, često završava u slijepoj ulici.
Privlačnost američkog tržišta potvrdio je i virovitički Tvin. Kompanija sa stoljetnom tradicijom ovih je dana postala viralni hit ponudom svojeg novog stola. Inovativan dizajn prvo su ponudili na američkom tržištu.
Privatna bolnica
U Hrvatskoj svakako ne nedostaje interesantnih poduzetničkih prilika. Čini se kako je to prepoznao i slovenski fond privatnog kapitala Alfi koji će preuzeti Specijalnu bolnicu Sv. Katarina. Suvlasnica privatne bolnice dosad je bila Jadranka Primorac, supruga bivšeg ministra Dragana Primorca.
Svojevrsna ulagačka prilika za poduzetnike bio je i terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku. Plutajućem terminalu nedavno je udvostručen kapacitet, a energetski stručnjak Ivica Jakić drži da zahvaljujući tome Hrvatska ima potencijal postati energetsko čvorište regije.
Radi se o važnom pitanju za budućnost Hrvatske, a još i važnije pitanje za budućnost je održivost domaćeg mirovinskog sustava. Prema nekim ocjenama, on je bolji čak i od njemačkog. No to ne znači i da je dobar.
Jedan od rijetkih univerzalnih globalnih oblika brige za vlastitu financijsku budućnost je kupnja zlata. Taj plemeniti metal ovih se dana, uslijed visoke razine geopolitičkih trzavica i nesigurnosti, nalazi u fokusu interesa jer mu je i cijena početkom tjedna dosegnula rekordne razine.
Neki drže da bi unca zlata mogla premašiti i 5.000 dolara, ali u drugoj polovici proteklog tjedna ipak je došlo do korekcije. Zagovornici investiranja u zlato i dalje su optimistični, a njihov optimizam ima i neke druge temelje, čak i ako cijena ne nastavi rasti.
Zlato nije jedini metal o kojem se priča u posljednje vrijeme. Naprotiv, bakar je jedan od ključnih metala vezanih uz utrku u umjetnoj inteligenciji i neki mu predviđaju rast cijene i do 12.000 dolara po toni.
Strateški sporazum
Moderna tehnologija iziskuje i tzv. rijetke metale u čijoj preradi glavnu riječ u svijetu ima Kina. Napetosti u odnosima s tom državom natjerale su Sjedinjene Američke Države na potpisivanje strateškog sporazuma s Australijom.
Dodatno je zaoštrilo proteklog tjedna i između SAD-a i Rusije. SAD je uveo sankcije ruskim naftnim divovima. Europska unija pridružila se američkom pritisku, ali njemački kancelar Friedrich Merz nada se kako bi njemačka podružnica ruskog Rosnjefta mogla biti izuzeta od sankcija.
Njemački kancelar nada se američkom ustupku | Krisztian Bocsi/Bloomberg
Uz borbu s ruskom politikom, Europska unija bori se i s klimatskim promjenama. Točnije, s regulativom koja bi ih trebala obuzdati. EU traži blažu verziju klimatskih pravila, odnosno pokušavaju pronaći način kako uskladiti klimatske ambicije s oslabjelom industrijom. To ne znači kako će EU odustati od "zelenije Europe", ali se očekuju kompromisi s industrijom.
Dobra je vijest, stoga, stigla u petak kad je objavljeno kako je gospodarska aktivnost u eurozoni neočekivano porasla. Još manje očekivan bio je i informatički krah prošlog tjedna prouzročen problemima Amazon Web Servicesa. Čini se kako je došlo do proloma u famoznim informatičkim oblacima na kojima lebdi globalna informatička infrastruktura.
Nije ni čudo, jesen je.
.webp){kind=icon}
