Može li Hrvatska postati energetsko čvorište regije?

Dok Europa ubrzano traži načine za smanjenje ovisnosti o ruskim energentima, Hrvatska jača svoju poziciju i preuzima sve važniju ulogu u energetskoj opskrbi jugoistočne Europe. Tu ulogu dodatno je naglasio nedavni dogovor ministara energetike država članica EU-a, koji su usuglasili stajalište o zabrani uvoza ruskog plina.

Prema prijedlogu, s kojim se sada ide u pregovore s Europskim parlamentom, uvoz bi bio zabranjen od 1. siječnja 2026., uz prijelazno razdoblje za postojeće ugovore koje bi trajalo najkasnije do početka 2028. godine. Stavlja li ovakva odluka upravo LNG terminal na Krku i razgranatu hrvatsku plinsku infrastrukturu u središte regionalne energetske preobrazbe? O tim procesima i izazovima za Bloomberg Adriju govorio je energetski stručnjak Ivica Jakić.

Krk: Strateška točka za cijelu regiju?

Proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku strateška je odluka koja pozicionira Hrvatsku kao ključnog igrača, tvrdi Jakić. S novim, proširenim kapacitetom od 6,1 milijarde kubnih metara, terminal postaje ozbiljan izvor plina za cijelu regiju.

"Lokacija na Krku izuzetno je dobra za cijelu jugoistočnu Europu, čak i južni dio Europe, iz razloga što je duboko ušla u kontinent. Infrastruktura postoji, plinovodi su razgranati", ističe Jakić. Proširenjem takozvanog evakuacijskog plinovoda plin će se još lakše distribuirati prema Mađarskoj, Sloveniji, pa čak i Bavarskoj.

No, planovi za Krk nadilaze samo ukapljeni prirodni plin. Vizija je, prema Jakiću, transformirati ga u takozvani "vodikov hub". "Cilj je da taj LNG terminal na Krku ne bude samo LNG terminal, već da on bude i terminal za vodik. Vodik se može preko tih plinovoda, koji su već 'hydrogen ready', puštati za potrebe ovog područja", naglašava Jakić.

Zelena tranzicija je već počela

Europska energetska tranzicija nije samo pitanje zamjene jednog dobavljača drugim, već i prelazak na zelenija goriva. Novi energetski terminali, poput onog koji se gradi u Njemačkoj s kapacitetom od 12,1 milijardu kubnih metara, već su projektirani kao multi-energetska čvorišta.

"To nije samo LNG terminal. To je terminal i za takozvani zeleni vodik, za metanol, bioetanol i zeleni amonijak", kaže Jakić, dodajući kako je to postao trend. "Sve što u plinovitom stanju može prolaziti kroz cjevovode postaje dio priče. Zelena tranzicija traži nova, ekološki prihvatljiva goriva."

Hrvatska infrastruktura već je spremna za tu budućnost, kaže Jakić i objašnjava kako postojeći plinovodi mogu podnijeti mješavinu plina s 15 do 50 posto vodika, što otvara put hibridnim termoelektranama na LNG i vodik te značajnom smanjenju emisija CO2.

Kraj ovisnosti o ruskom plinu

Politička odluka na razini Europske unije sada je jasna. Iako konačni tekst zakona tek treba biti usuglašen s Europskim parlamentom, dogovor Vijeća predviđa potpunu zabranu uvoza ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine, kada istječu i zadnja prijelazna razdoblja za dugoročne ugovore. Iako se zemlje poput Mađarske i Slovačke, koje imaju takve ugovore s ruskim dobavljačima, protive toj ideji, Jakić smatra da je smjer konačan.

"Od 2028. godine više nema uopće mogućnosti da se transportira ili kupuje ruski prirodni plin. To je nešto što je Europa odlučila", kaže Jakić. Za zemlje koje će zbog raskida ugovora trpjeti financijske posljedice, Europska komisija razmatra mehanizme kompenzacije. "Vjerujem da će se osigurati sredstva koja će ublažiti njihovu negativnu bilancu kroz plaćanje penala i troškova."

Jakić: Hrvatska je infrastrukturno spremna za ulogu lidera

Hrvatska je, prema Jakićevim riječima, tehnički i infrastrukturno potpuno spremna preuzeti ulogu regionalnog energetskog huba. Kao primjer navodi JANAF, čiji je kapacitet projektiran na 34 milijuna tona nafte, što je dovoljno za opskrbu svih rafinerija u regiji, od Hrvatske i Slovenije do Srbije, uz dodatni kapacitet za Mađarsku i Slovačku.

 

Slično je i s plinskim sustavom. Uz jačanje veza prema Sloveniji, Austriji i Bavarskoj, prioritet je južna interkonekcija. "Hrvatska je odlučila spojiti se na plinovod Bosne i Hercegovine. Na taj način bi se BiH omogućilo spajanje na LNG terminal na Krku, što bi značilo de facto odsijecanje od poveznice s plinom iz Rusije", tvrdi Jakić.

Na kraju, dodaje, sve se svodi na pouzdanost i ekonomsku isplativost. "Infrastruktura je pouzdana i sigurna, ljudi znaju svoj posao. Stavite šestar na Krk i okrenite ga u radijusu od 500 kilometara kroz cijeli dio jugoistočne Europe. Cijena je konkurentna i jednostavno nemate razloga ne priključiti se tamo gdje vam je isplativije", zaključuje Jakić.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.