Cijena zlata leti prema 5000 dolara - Hrvatska je svoje rezerve prodala za sitniš

Cijena zlata dosegnula je rekordnih 4.200 dolara po unci, a sve upućuje da se zlatna groznica itekako nastavlja. Svjetski poznate banke poput Goldman Sachsa i Bank of America prognoziraju da bi sredinom 2026. mogla prijeći nezamislivih 5.000 dolara - potaknuta golemom potražnjom za ovim plemenitim metalom.

Tu potražnju najviše generiraju središnje banke. Od 2022. središnje banke, posebice iz zemalja u razvoju, povećale su kupnju zlata pet puta: predvodi Kina, čije zlatne pričuve doduše iznose tek 10 posto ukupnih. SAD, Njemačka, Francuska i Italija imaju više od 70 posto svojih rezervi u zlatu. Središnje banke su ove godine kupovale u prosjeku 64 tone zlata mjesečno, a Goldman Sachs procjenjuje da se svaka neto kupnja od 100 tona zlata povezuje s rastom cijene od 1,7 posto.

Rast cijene zlata podupire i slabljenje dolara i popuštanje monetarne politike Feda, što povećava privlačnost zlata kao zaštite od inflacije. Da će zlatu vrijednost nastaviti rasti - slaže se i Saša Ivanović, direktor Centra zlata, jedne od najvećih investicijskih platformi za investicijsko zlato u Hrvatskoj. U emisiji Spotlight na Bloomberg Adria TV direktor Centra Zlata objasnio je uzroke ove zlatne groznice, ali i zašto je Hrvatska propustila povijesnu priliku.

Zašto cijena zlata nezaustavljivo raste?

Glavni pokretač rasta, prema Ivanoviću, nije potražnja malih ulagača, već strateška odluka središnjih banaka da smanje svoju ovisnost o američkom dolaru. Taj trend je, kako ističe, posebno intenziviran nakon početka rata u Ukrajini.

"To je najviše krenulo za vrijeme invazije na Ukrajinu kad su vidjeli da je Amerika odlučila blokirati rusku imovinu. Onda su se i ostale centralne banke malo pobojale i odlučile zapravo početi polako, ali sigurno izlaziti iz američkog dolara i taj isti novac parkirati u zlato", pojašnjava Ivanović.

Ovaj potez stvorio je ogroman pritisak na potražnju, a prognoze su iznimno optimistične. Velike banke poput Goldman Sachsa i Bank of America već su sugerirale klijentima prebacivanje dijela portfelja u zlato, što dodatno potiče rast. Ivanović smatra da je cilj od 5.000 dolara po unci vrlo realan.

"Rekli su da ako svega jedan posto ulagača iz američkih obveznica prijeđe u zlato, cijena zlata ide na 5.000 dolara. To je zapravo već i ostvareno. Samim time, 5.000 dolara u sljedećoj godini mislim da je vrlo ostvariva brojka", naglašava.

Hrvatska je svoje zlato prodala u bescjenje

Dok druge zemlje gomilaju rezerve, Hrvatska se nalazi u nezavidnoj poziciji. Hrvatska narodna banka (HNB) je, pod vodstvom tadašnjeg guvernera Željka Rohatinskog, 2001. godine prodala većinu od 13 tona zlata koje su joj pripale nakon raspada Jugoslavije. Prosječna cijena po kojoj je zlato prodano iznosila je svega 277 dolara po unci. Da Hrvatska danas ima tih 13 tona zlata, vrijedile bi oko 1,75 milijardi američkih dolara.

Ivanović taj potez, iz današnje perspektive, ocjenjuje kao veliku stratešku pogrešku.

"Ja mislim da su prodavali po prosječnoj cijeni kad je cijena zlata bila na 300 dolara. Vidimo da je to veliki gubitak za Hrvatsku. Možda se u tom trenutku činilo kao dobra odluka, ali vidimo da je cijena zlata pokazala da je to zapravo bila loša odluka", komentira Ivanović.

 

Hrvatska je tek 2023. godine, ulaskom u eurozonu, bila primorana kupiti simboličnu količinu zlata kako bi ispunila obveze prema Europskoj središnjoj banci.

Kako ulagati u zlato: Fizičke poluge ili virtualni papiri?

U vrijeme kada su dionice na rekordnim razinama, a očekuje se pad vrijednosti obveznica, zlato se nameće kao sigurna luka. No, ključno je pitanje kako u njega ulagati.

Koliki dio portfelja staviti u zlato?

Ivanović savjetuje oprez, ali i odlučnost. Njegova preporuka je čak i konzervativnija od one američkih investicijskih divova.

Bloomberg

"Očekuje se pad vrijednosti obveznica, tako da možda jedan veći dio portfelja staviti svakako u zlato, a to je nekih 40 do 50 posto", ističe Ivanović.

Rizik treće stranee

Za male ulagače, ključna je razlika između ulaganja u fizičko zlato (poluge i kovanice) i financijskih izvedenica poput ETF-ova (Exchange-Traded Funds) koji prate cijenu zlata. Ivanović upozorava da ETF-ovi sa sobom nose rizik koji kod fizičkog zlata ne postoji.

"Kod ETF-ova ste izloženi trećoj strani. Ta treća strana može bankrotirati ili se može uvesti neka nova regulativa gdje će biti puno veći porezi. U ovoj nesigurnosti, većina nekako razmišlja da bi bilo puno bolje ući u 'fiziku'. Znači da oni posjeduju to zlato, da je kod njih", zaključuje.

Dok cijena zlata nastavlja svoj uzlazni put potaknuta globalnom nestabilnošću, savjeti stručnjaka su jasni: diverzifikacija je ključna, a posjedovanje fizičkog zlata nudi sigurnost koju virtualni papiri ne mogu jamčiti. Dugoročne prognoze, poput one London Bullion Market Association koja predviđa cijenu od 7.000 dolara do 2030. godine, samo potvrđuju da zlatno doba ovog plemenitog metala tek dolazi.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.