SAD je najavio sankcije najvećim ruskim proizvođačima nafte, što je do sada najznačajniji pokušaj Trumpove administracije da izvrši pritisak na predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini. Ministarstvo financija stavilo je na crnu listu državnog naftnog diva Rosnjeft PJSC i Lukoil PJSC zbog "nedostatka ozbiljne predanosti Rusije mirovnom procesu za okončanje rata u Ukrajini", navodi se u izjavi u srijedu.
Navodi se da će taj potez umanjiti sposobnost Rusije da prikupi prihode za svoj ratni stroj. "Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i da se odmah prekine prekid vatre", rekao je ministar financija Scott Bessent u izjavi.
"Ministarstvo financija spremno je poduzeti daljnje mjere ako je potrebno kako bi podržalo napore predsjednika Trumpa da riješi još jedan rat."
Prekretnica
Odluka o sankcioniranju Rosnjefta i Lukoila označila je preokret za predsjednika Donalda Trumpa, koji je prošli tjedan najavio da će se sastati s Putinom u nadolazećim tjednima i više puta rekao da vjeruje da Rusija želi okončati rat. U utorak je Trump nagovijestio moguću promjenu mišljenja, rekavši da ne želi uzaludan sastanak.
Državni Rosnjeft, na čelu s Putinovim bliskim saveznikom Igorom Sečinom, i privatni Lukoil dva su najveća ruska proizvođača nafte, koji zajedno čine gotovo polovicu ukupnog izvoza sirove nafte u zemlji, ili oko 2,2 milijuna barela dnevno u prvoj polovici ove godine, prema procjenama Bloomberga. Porezi iz naftne i plinske industrije čine oko četvrtinu saveznog proračuna.
Visoki dužnosnik Bijele kuće, koji je tražio da ostane anoniman u raspravi o privatnim raspravama, rekao je da je Trump uvijek govorio da će poduzeti taj potez kada za to dođe vrijeme. Dužnosnik je rekao da Trump vjeruje da još jedan osobni sastanak s Putinom zasad ne bi bio produktivno korištenje njegovog vremena.
Prije srijede, Trump je više puta odustao od prijetnji carinam, sankcijama i drugim kaznama. 29. srpnja dao je Rusiji 10 dana da postigne primirje s Ukrajinom. No, rok 8. kolovoza došao je i prošao bez daljnjih akcija američkog čelnika. Zatim se sastao s Putinom na Aljasci, ali sastanak nije donio nikakav napredak u ratu.
Potez u srijedu bio je jedan od poteza koje je bivši predsjednik Joe Biden razmatrao u posljednjim danima svog predsjedništva. No, odupro se strahu od uzbune na globalnim energetskim tržištima i naglog porasta cijene nafte. S obzirom na Trumpovu vlastitu usmjerenost na održavanje niskih cijena benzina, to označava veliko kockanje i signalizira da bi mu strpljenje s Putinom konačno moglo nestati.
Trump je ranije oklijevao u vezi s planom Senata o pojačavanju sankcija Rusiji i odbio se obvezati na slanje projektila Tomahawk Ukrajini.
Kako će ovo utjecati na Rusiju?
Nije jasno hoće li najnoviji potez ozbiljno utjecati na Putinovu računicu o ratu. Bidenova administracija nametnula je val za valom sankcija protiv Rusije nakon njezine invazije 2022., oštetivši rusko gospodarstvo, ali nikada nije odvratila Putina od daljnjeg napora.
U Ukrajini je ranije u srijedu Rusija pokrenula višestruke napade dronovima i projektilima, ubivši najmanje sedam civila, uključujući djecu, u ranim jutarnjim satima srijede. Rusija nastavlja pojačavati svoje napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a Kijev pokušava odgovoriti ciljajući rafinerije.
Velika Britanija sankcionirala je Rosnjeft i Lukoil prije tjedan dana. U četvrtak će Europska unija objaviti novi paket sankcija koji će uključivati zabranu uvoza ukapljenog prirodnog plina. Paket ima za cilj dodatno lišiti Moskvu prihoda od energije i prisiliti Putina na pregovore.
SAD i njihovi saveznici iz skupine G7 odlučili su uvesti ograničenje cijena na ruski izvoz nafte 2022. godine, dijelom zbog zabrinutosti da će cijene sirove nafte porasti. Brentove terminske cijene dosegle su 139 dolara po barelu u danima nakon izbijanja rata, ali danas se trguju znatno niže.
.webp){kind=icon}
