AI je u nebesa podigao dionicu Nvidije, može li išta slično sa Spanom, Bosqarom ili Končarom

Otkad je prije tri godine ChatGPT zaludio svijet ne prestaju fantazije o tome što umjetna inteligencija može napraviti za svijet. Očekivanja su posebno visoka za biznis i ekonomiju zbog čega su uzletjeli dionički indeksi, a još i više dionice kompanija zaodjenutih u najnoviju tehnološku modu. Kao najpoznatiji predstavnik te grupe, dionica Nvidije je u tri godine porasla 1.200 posto, a nas je zaintrigiralo može li i kako razvoj modela umjetne inteligencije (AI, eng. artificial intelligence) utjecati na vrijednost neke od domaćih dionica.

Slično kao i globalne burze, domaće tržište kapitala posljednje tri godine obilježava optimizam. Indeks Crobex je porastao više od 100 posto, najviše pogonjen strelovitim rastom dionice Končara koja je ojačala 500 posto.

Poslali smo upite odabranim domaćim brokerima i analitičarima, a odgovori koje smo dobili otkrivaju kako kod nas slika nije tako jednostavna kao što je slučaj Nvidije. Ta je kompanija zaslužna za dizajn najpopularnijih procesora koji se koriste u AI modelima i njena je stratosferska tržišna kapitalizacija u tim okvirima razumljiva.

Na domaćem tržištu vladaju neki drugi zakoni. Usprkos hvalevrijednim naporima svih hrvatskih vlada do sada, u protekla tri i pol desetljeća začudo ipak nismo uspjeli postati europska Silicijska dolina. Domet nam je i dalje požeška Zlatna dolina, mada treba svakako priznati kako domaća IT industrija ostvaruje zaista odlične rezultate, usprkos i unatoč državnoj politici.

Bacimo li pogled na desetak najpopularnijih dionica na domaćem tržištu, niti jedna od njih ne iskače kao ona koja bi mogla lako i brzo profitirati od umjetne inteligencije. Refleksno, pogled se prvo zaustavlja na dionici Spana, jedine isključivo informatičke kompanije na Zagrebačkoj burzi.

Dionica Spana refleksno pada na pamet kad je u pitanju utjecaj umjetne inteligencije na domaće tržište kapitala | Sanjin Strukić/PIXSELL

 

Kad bi glavna djelatnost Spana bila prodaja AI modela klijentima, procjena bi bila laka. Kako nije, utjecaj popularizacije umjetne inteligencije na poslovanje Spana mogao bi se tražiti kroz njihov biznis vezan uz kibernetičku sigurnost jer je AI, prema brojnim vijestima, olakšao hakerske upade u računalne sustave.

Relativno bliski informatičkoj djelatnosti još su Ericsson Nikola Tesla te Hrvatski telekom, ali njih će umjetno inteligentna revolucija vjerojatno zahvatiti na sličan način kao i ostale. Tomislav Ružić, izvršni direktor sektora Financijskih tržišta u hrvatskoj Raiffeisen banci, ukazuje na korijen problema.

Ozbiljna primjena

"Kad govorimo o primjeni umjetne inteligencije u poslovanju hrvatskih kompanija, mišljenja sam da u ovom trenutku svaka ozbiljnija kompanija u Hrvatskoj ima AI agendu i o tome aktivno razmišlja, ali do ozbiljnije primjene (one koja nadilazi razne chatbotove ili korištenje nekog od AI alata u svrhu tražilice ili pisanja lijepog e-maila) još nije došlo", poručuje on.

Iz Ružićevog odgovora mogla bi se izdvojiti još jedna domaća dionica odnosno kompanija na čije bi performanse AI mogao imati znatnog utjecaja. Bosqar Invest izrastao je iz Meritus ulaganja, odnosno MPlus grupe kojoj je matični biznis telefonska podrška korisnicima.

Upravo se korisnička podrška kroz digitalnu komunikaciju vrlo često spominje kao djelatnost gdje bi AI mogao imati značajnog utjecaja. Toga su, očito, svjesni i u Bosqaru gdje su čak i predstavili svoje AI rješenje pod brendom Graia. Kompanija se hvali s 11,5 tisuća agenata koji odgovaraju na pozive korisnika Bosqarovih korporativnih klijenata, i upotreba umjetne inteligencije u svakodnevnom biznisu mogla bi imati znatnog utjecaja na profitabilnost.

No kretanje dionice Bosqara u posljednje tri godine ostavlja puno nedoumica. Prvo treba imati u vidu kako je dionica relativno nisko likvidna, a onda da je kompanija bila vrlo aktivna u drugim segmentima svojeg poslovanja kroz brojna preuzimanja. U konačnici, dionica je u tri godine porasla 72 posto, dok je tržište, mjereno indeksom Crobex, ojačalo za još i viših 101 posto.

Dionica HPB-a mogla bi u budućnosti profitirati od primjene AI-a | Patrik Macek/Pixsell

 

Razloga koji leže iza toga može biti bezbroj. Možda dioničari nisu prepoznali potencijal AI-a i što bi on mogao značiti za poslovanje Bosqara. Možda jednostavno ne vjeruju u taj potencijal. Možda su druge akvizicije i poslovne vertikale imale jačeg utjecaja. Možda je tržište jednostavno prebrzo raslo zahvaljujući dionicama Končara; rast (Bosqarove) dionice od 72 posto u tri godine je u gotovo bilo kakvim uvjetima fenomenalan rezultat bez obzira na ostatak tržišta.

Dubinsko znanje

Taj ostatak tržišta zapravo i jest naš glavni interes. Hoće li AI, i kako, utjecati na dionice, primjerice, Končara, Podravke, Atlantic grupe, Žita, Valamara, Hrvatske poštanske ili Zagrebačke banke, Đure Đakovića? Ili je već utjecao? Dio brokera i analitičara nevoljko govori o tome.

Napominju kako bi za konkretnu procjenu utjecaja umjetne inteligencije na poslovanje bilo koje od kompanija trebalo imati dubinsko znanje o poslovnim procesima i organizaciji. To najčešće nije slučaj za vanjske analitičare koji su fokusirani na financijske izvještaje i pokazatelje.

 

Ružić iz RBA je izravan: "Iako osobno vjerujem da će AI zaista promijeniti način na koji kompanije posluju, možda čak i automatizirati mnoge operativne zadatke, za sada ne primjećujemo značajne pozitivne efekte u obliku povrata na ROI". Drugim riječima, umjetna inteligencija zasad nije ostavila vidljivog traga na poslovnim i financijskim pokazateljima najpopularnijih kompanija na domaćem tržištu kapitala.

No priča tu, zapravo, tek počinje. "Ako govorimo o korištenju AI alata tj. AI SaaS (software as a service) modela u poslovanju kompanije, smatram da svaka od navedenih kompanija može značajno profitirati tj. optimizirati svoje poslovanje što će utjecati na njihove financijske rezultate i posljedično će investitori to prepoznati", pojašnjava Ružić. "Konkretnije, kompanije trebaju stremiti prema AI-based rješenju fokusiranom na upravljanje dnevnim operativnim zadacima, projekt menadžmentu, DLM-u (document lifecycle management)" dodaje on i zaključuje kako će "učinci ovakvih rješenja najprije (..) biti vidljivi u kompanijama s puno operative, s visokom razinom složenosti procesa, a od navedenih to su prije svega banke i proizvodni sektor".

Nvidia je najpoznatiji dobitnik euforije oko umjetne inteligencije | Bloomberg

 

Jedan pregled stručnih i znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj u protekle dvije godine otkriva kako ih nema previše koji se bave utjecajem umjetne inteligencije na biznis ili ekonomiju. Onima koji su se na neki način pozabavili tom temom zajedničko je to da se bave "uredskom" stranom biznisa. Razmatra se optimizacija računovodstvenih procesa, primjena u digitalnom marketingu, automatizacija uredskih procesa, ili primjena AI-a u analizi konkurencije.

Takav smjer u skladu je i s mišljenjem analitičara Bloomberg Adrije Mateja Vujanića koji drži kako će revoluciju u AI-u izazvati kompanija koja uspije umjetnu inteligenciju iskoristiti na takav način da "pronađe rješenje" za tzv. back-office poslove. Drugim riječima, ako AI bude u stanju rješavati "papirologiju" kompanija: od pravne usklađenosti preko platnih lista do računovodstva, to će biti pun pogodak.

 

 

Na tragu toga bilo je i naše pitanje brokerima o tome može li AI zamijeniti i njih same. Ružić ipak smatra da je mudrije zasad sve ostaviti u ljudskim rukama. "Koliko god razne analize pokazuju da su AI alati već sada sposobni kvalitetno voditi portfelje i donositi investicijske odluke i dalje bih takve stvari ostavio u rukama educiranih stručnjaka zaposlenima u financijskim institucijama", poručuje on.

U tome će vjerojatno velika stepenica biti regulativa. O pravnim aspektima primjene umjetne inteligencije najčešće se raspravlja u kontekstu etičnosti i legalnosti njene primjene u ratnim sukobima.

Živahna komunikacija

No vrlo brzo će trebati razmisliti i o odgovoru na pitanje tko je odgovoran ako nas naš AI broker ili analitičar uputi na krivu dionicu. Hoće li Hanfa jednog dana kažnjavati autore algoritama, poručivati investitorima da su sami krivi što su odluku o investiranju povjerili hrpi plastike i silicija ili će, kad zeznu situaciju, AI brokerima za kaznu jednostavno isključiti struju.

Tri godine živahne komunikacije s ChatGPT-em i drugim AI alatima nije zasitilo glad poslovnog svijeta za konkretnijim rezultatima upotrebe AI-a u biznisu i ekonomiji. Naprotiv, u posljednje vrijeme sve su glasnije procjene kako su sadašnje cijene dionica i dioničkih indeksa daleko iznad realnih. Sve (se češće) podsjeća na dot-com krah s početka milenija.

Očekivanja od umjetne inteligencije su velika, rezultati zasad skromni | Depositphotos

 

Unutar toga može se ipak donijeti zaključak kako je hrvatsko tržište kapitala dijelom slično globalnom, barem kad je u pitanju umjetna inteligencija. Kod nas možda nema kompanija poput Nvidije i onih tvrtki koje razvijaju same modele i koje mogu profitirati isključivo od potencijala kojeg se pripisuje umjetnoj inteligenciji. No kao i drugdje u svijetu i kod nas se čeka nekakav konkretan AI probitak u nekoj industriji ili djelatnosti koji bi mogao podići dionice neke kompanije ili sektora ako oni mogu izravno profitirati od toga.

Naravno ako se do tada sve skupa ne uruši u spektakularnom, i za razliku od umjetne inteligencije, realnom i stvarnom krahu dionica i burzi.