Porezne reforme idu kao na traci, poslujemo li i živimo bolje?

Zadnjih godina se u Hrvatskoj zaredalo nekoliko poreznih reformi ili su bar bile predstavljene kao takve. Ukidanje doprinosa za zapošljavanje i doprinosa za zaštitu na radu uz povećavanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i proširivanje umanjene stope PDV-a 2019. godine, oslobođenje i umanjenje obveze poreza na dohodak mladima 2020. godine, smanjenje stopa poreza na dohodak 2021. godine i ukidanje prireza s prvim danom 2024. godine bile samo neke od većih izmjena u poreznom sustavu, a i od 1. siječnja 2025. nastupaju brojne izmjene.

Iako načelno česte promjene poreznih stopa, propisa, i zakona nisu pogone za poslovnu klimu u državi, jer povećavaju neizvjesnost poslovanja, iziskuju dodatne troškove zbog usklađivanja i općenito otežavaju kompanijama da planiraju svoje poslovne rezultate, može ih se prihvatiti kao korisne ako dovode do poreznog rasterećenja građana i kompanija.

Gledano u ukupnosti, porezni sustav je kompliciran. Što se oporezuje, kako, po kojim pravilima tj. zakonima, tko je objekt oporezivanja, jednom ili progresivnim stopama, i s kojim ciljem, pitanja su koja se analizira u dubinu i širinu. Kada se podvuče crta, koliko su porezne izmjene zadnjih godina smanjile ili povećale poreznu opterećenost u Hrvatskoj?

Svaki porez može se pojedinačno analizirati, ne samo s naglaskom na njegovu financijsku težinu nego i njegov utjecaj na gospodarstvo općenito. Pitanje poreza nije samo stvar prihoda države i troškova privatnog sektora. Podjednako je važno, možda čak važnije, kako porezni sustav usmjerava potrošnju i investicije u gospodarstvu.

Slijedom toga bitno je ne samo koliko će se građani i kompanije oporezivati, nego i kako, tj. koji će načini upotrebe novca biti više, a koji manje oporezivani. To će imati dugoročne posljedice na obrasce u gospodarstvu.

Milan Šabić/Hina

Jedan primjer toga je višedesetljetno favoriziranje kratkoročnog iznajmljivanja turističkog smještaja kao djelatnosti, koje je počelo još u vrijeme nastanka masovnog turizma u Hrvatskoj 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća.

Vođenje politika koje su efektivno oporezivanje kratkoročnog najma, tj. apartmana držale duboko ispod razine oporezivanja ostalih djelatnosti uvelike je doprinijelo situaciji da danas u Hrvatskoj prevladava privatni smještaj u ukupnoj ponudi, puno više nego u ostalim turističkim destinacijama na Mediteranu.

Najavljene porezne izmjene za 2025. godinu imaju za cilj ukidanje te višedesetljetne praske, kroz porez na nekretnine i povećavanje paušalnog oporezivanja kratkoročnog najma.

Hrvatska je više oporezivana od sličnih država EU-a

Depositphotos

Unatoč brojnim poreznim reformama zadnjih godina, zbirni podaci pokazuju da se ni struktura poreznog sustava ni njegov intenzitet nisu značajno promijenili. Hrvatska je podjednako oporezivana danas kao prije desetak godina i na strukturno isti način.

Glavna odluka poreznog sustava Hrvatske, a to je naglasak na oporezivanje potrošnje, nije se promijenila. Porezno opterećenje rada ostalo je približno isto. Izbjegavanje oporezivanja imovine, posebice nekretnina, još je uvijek jedna od karakteristika hrvatskog poreznog sustava.

Ukupno porezno opterećenje, mjereno omjerom prihoda opće države i BDP-a, danas je na gotovo istoj razini kao 2014. i 2008. Godine 2023. su prihodi opće države u Hrvatskoj iznosili 37,3 posto BDP-a.

Ministar financija Marko Primorac | Simon Wohlfahrt/Bloomberg

Prosjek EU-a je 40,6 posto, ali u usporedbi s državama slične razine razvoja, Hrvatska ima veći udio državnih prihoda u BDP-u. To sugerira da je daleko više oporezivana.

Primjerice, Slovenija je 2023. prvi put otkad postoje mjerenja imala manje prihode države u odnosu na BDP. Ostale slične države, kao Poljska (36 posto), Slovačka (35,5 posto), Mađarska (35,1 posto) i Rumunjska (27 posto), također imaju manji udio državnih prihoda u BDP-u.

Više od trećine plaće u Hrvatskoj uzima država

Oporezivanje plaća u Hrvatskoj je najveće otkad postoje mjerenja, tj. od 2013. Čini se da brojne porezne izmjene po pitanju oporezivanja rada, kao što je ukidanje prireza i doprinosa za zapošljavanje, nisu realno porezno rasteretile plaće jer je porezni klin od 2018. do 2023. narastao za 2,4 postotna boda.

To znači da država uzima sve veći dio plaća, tj. iznosa koji poslodavac mora izdvojiti za plaću radnika (bruto 2). U Hrvatskoj se tehnički doprinos za zdravstveno osiguranje vodi kao trošak poslodavca, a doprinos za mirovinsko osiguranje trošak radnika. Druge države imaju različite porezne sustave, pa se tako u Njemačkoj svi doprinosi dijele na pola između poslodavca i radnika.

Depositphotos

No u stvarnosti to i nije bitno jer je poslodavcu važan samo ukupni trošak rada. Neto plaća je iznos koji dobije radnik za svoj rad, a trošak poslodavca je izražen kao bruto 2 i uključuje doprinos za zdravstveno osiguranje.

Porezni klin zapravo odgovara na pitanje koliko od iznosa koji je poslodavac izdvojio za plaću radnika uzima država. U Hrvatskoj, prema izračunu Eurostata, država uzima 36,7 posto iznosa koji je poslodavac izdvojio za plaću radnika.

To je manje od prosjeka EU-a (39,3 posto), Mađarske, Slovenije, Slovačke i Rumunjske, ali više nego u Poljskoj (32.4 posto). Za usporedbu, porezni klin u SAD-u iznosi 27,5 posto.

Hrvatska ima najveće poreze na proizvode u EU-u

Podatak o poreznom klinu nije dovoljan da bi utvrdili stvarnu razinu oporezivanja građana u Hrvatskoj. Razlog za to je što plaća nije jedina stvar koju država oporezuje građanima, samo prvi korak u lancu oporezivanja.

Kada radnici prime dio plaće koji država nije uzela kroz porez, taj iznos će opet biti oporezivan u trenutku kada se bude koristio. To se posebno odnosi na PDV, koji se plaća prilikom svake kupnje nekog proizvoda i usluge.

Nakon što država uzme više od trećine iznosa koji je poslodavac potrošio za radnika, dio ostatka (neto plaće) će opet završiti u državnoj blagajni kroz porez na dodanu vrijednost (PDV) i ostale poreze.

HŽ Infrastruktura

Hrvatska je apsolutni rekorder po oporezivanju potrošnje u EU-u. Samo Mađarska ima višu maksimalnu stopu PDV-a (Hrvatska 25 posto, Mađarska 27 posto), ali je Hrvatska prva u EU-u po ukupnom oporezivanju proizvoda.

Prihod države od poreza na proizvode, u što osim PDV-a spadaju trošarine, porez na potrošnju i drugi, u Hrvatskoj iznose 18 posto BDP-a, najviše u EU-u. Druga je Mađarska s 15,6 posto, a prosjek EU-a je 10,5 posto.

PDV je za Hrvatsku toliko važan da čini više od trećine prihoda opće države (36 posto), daleko najviše u EU-u. Hrvatska je toliko "dominantna" da drugoplasiranoj Bugarskoj prihodi od PDV-a čine 6,6 postotnih bodova manje ukupnih prihoda opće države. Prosjek EU-a je 17,8 posto.

Udio ponavljajućih poreza na nepokretnu imovinu, što je de facto porez na nekretnine, 2022. činio je 1,5 posto prihoda opće države. To nije među najmanjim udjelima u EU-u, ali treba naglasiti da se prema statističkog agenciji EU-a Eurostat radi o podatku "niske pouzdanosti".

Puno promjena, malo rezultata

Može se zaključiti kako niz poreznih reformi od 2019. do danas nije imao značajan utjecaj na glavnu strukturu poreznog sustava Hrvatske. Ukupno porezno opterećenje ekonomije je čak raslo, stvarnog poreznog rasterećenja plaća nije bilo, a oporezivanje potrošnje je ostalo temelj.

"Porezne reforme" zapravo nisu bile reformske, nego prilagođavanja unutar istog okvira. Najavljene porezne izmjene će malo povećati oporezivanje nekretnina, ali ostale izmjene neće ništa bitno promijeniti po pitanju glavnih odlika poreznog sustava Hrvatske.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar