Superhikovsko rasterećenje rada – Kako smo na mala vrata uveli flat tax

Porezno rasterećenje rada već je duže vremena proklamirani cilj hrvatske Vlade, ali brojke pokazuju da ide u superhikovskom smjeru. Naime, od ukupnog broja zaposlenih koji plaćaju porez na dohodak, tek njih 0,6 posto plaća višu poreznu stopu, tako da smo zapravo na mala vrata uveli flat tax.

To su nam otkrili podaci Porezne uprave (doduše iz 2022. godine, jer novijih nemaju) koji pokazuju da je od ukupno 1,75 milijuna zaposlenih krajem 2022. godine, tek 10.700 radnika plaćalo višu stopu poreza na dohodak. Inače, niža stopa u većini hrvatskih općina i gradova iznosi 20 posto, a viša 30 posto.

Starost podataka iz Porezne zapravo ne igra veliku ulogu u cijeloj priči jer će novim mjerama porezne reforme koja startaju početkom iduće godine prag za ulazak u viši razred oporezivanja dohotka rasti s 4.200 na 5.000 eura, pa ćemo progresivno oporezivanje imati samo u teoriji.

Superhikovski element u cijeloj priči je što je spomenuti gornji prag skočio za 800 eura, dok je osobni odbitak, koji u biti predstavlja povišenje granice niže stope na dohodak, rastao za 40 eura (s 560 na 600 eura). Dakle, onima koji za hrvatske pojmove imaju debelo iznadprosječne plaće prag je povećan 20 puta više nego ostalim radnicima.

Svakako valja spomenuti još jedan zanimljiv podatak iz Porezne, a to je da više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj, njih 53 posto, uopće ne plaća porez na dohodak, odnosno godišnje zarađuje iznos koji je jednak ili manji iznosu ukupnog osobnog odbitka.

Povijesni trendovi

Izuzev tzv. "ratnog poreza" na neto plaće i druge osobne dohotke koji se u ekstremnim slučajevima znao popeti i do 90 posto za najviše plaće (pa se masovno izbjegavao), oporezivanje dohotka u Hrvatskoj od samih je početaka krivo nasađeno.

Ne samo da ga karakterizira mali raspon između niže i više stope koji se povijesno uglavnom kretao između 10 i 15 postotnih bodova, već je i sama granica niže stope (do početka prošle godine) bila dosta visoka (od 20 do 25 posto), a više stope niska (od 30 do 35 posto).

Usporedimo li podatke Porezne uprave iz 2017. i 2022. godine, vidimo da broj radnika koji ulazi u višu stopu poreza na dohodak osjetno pada. Primjerice, u Gradu Zagrebu su 2017. godine u višu poreznu stopu ulazile plaće više od 10 tisuća radnika, dok je u 2022. taj broj praktički prepolovljen, na 5300 radnika.

Uzevši u obzir da gornji prag za ulazak u viši porezni razred početkom iduće godine raste za čak 800 eura, za očekivati je da će se ta brojka dodatno smanjiti, unatoč rastu plaću koji državne statistike pokazuju.

Podsjećamo i da će se od 1. siječnja 2025. mijenjati raspon poreznih stopa, ovisno o odlukama jedinica lokalne samouprave.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar