Dugonajavljivana porezna reforma je dobila svoj konačan oblik. S obzirom na brojne kritike na početnu verziju, posebno u dijelu koji se odnosi na oporezivanje nekretnina i dohotka od turističkog najma, neke stvari su ublažene.
Porezne izmjene su predstavljene u prezentaciji pod naslovom "Pravedniji porezni sustav – Poticanje rasta i unaprjeđenije strukture gospodarstva", a sam naziv otkriva glavni motiv ove porezne reforme. Njen glavni cilj nije fiskalni, tj. punjenje blagajni općina, gradova i države, nego poticanje strukturnih promjena u ekonomiji kroz promjenu ciljeva poreznog sustava.
Činjenica je da porezni sustav nije samo mehanizam punjenja državnog i lokalnih proračuna, nego se njime usmjerava ekonomska politika zemlje. Hrvatska ima porezni sustav koji se temelji na visokom oporezivanju potrošnje, umjerenom oporezivanju rada, i niskom oporezivanju imovine. Porezne izmjene koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2025. korak su prema mijenjanju tog sustava.
Čitaj više
Pušu li mali iznajmljivači na hladno? Izračunali smo koliko će im rasti porezi
Mali iznajmljivači u turizmu su desetljećima porezno favorizirani, ali to se mijenja. Iako gradovi i općine same određuju koliko će iznositi većina poreza koji se primjenjuju na apartmane, država određuje raspon od minimuma do maksimuma. Sada se ti rasponi drastično povećavaju, a uz to se uvodi i porez na nekretnine.
27.11.2024
Kako smo na mala vrata uveli flat tax, a u čemu smo svijetli primjer – pet stvari koje morate znati
U Hrvatskoj tek 0,6 posto zaposlenih plaća višu stopu poreza na dohodak.
05.12.2024
Koliko su realno porasle plaće u posljednjih pet godina i tko su najveći dobitnici
Plaće u Hrvatskoj snažno rastu od 2019., potaknute manjkom radne snage i snažnim gospodarskim rastom. Najviše koristi od gospdoarskog rasta imao je javni sektor jer su plaće rasle daleko više nego u privatnom.
02.12.2024
Nema više sigurnog mjesta za ilegalne iznajmljivače, što je DAC7?
EU donio Direktivu o administrativnoj suradnji u području poreza, skraćeno DAC7.
08.10.2024
Međutim, trenutačno se radi o samo jednoj strani promjene, a to je veće oporezivanje imovine. Oporezivanje potrošnje, koje se odvija primarno preko PDV-a, ostat će glavni stup porezne politike Hrvatske. Nema niti najava da se planira smanjiti.
Smanjenje oporezivanja rada realno još nije provedeno, unatoč brojnim promjenama oko poreza na dohodak zadnjih godina. Jedina velika promjena je potpuno prebacivanje prihoda od poreza na dohodak na općine i gradove i promjene stopa poreza na dohodak, ali realno to nije rezultiralo manjim oporezivanjem rada.
Glavni razlog za to je taj što su plaće rasle brže od oslobođenja od poreza na dohodak, čime se efektivno oporezivanje plaća zapravo povećavalo i sve više ljudi je ulazilo iz zone neplaćanja dohotka zbog niske plaće u zonu plaćanja dohotka. Od toga su najviše profitirali gradovi i općine, kojima su prihodi zadnjih godina narasli više desetaka postotnih bodova, u skladu s nominalnim rastom plaća.
Moguće je da će takve promjene tek uslijediti. Trenutačne porezne izmjene fokusirane su na oporezivanje nekretnina. oporezivanje dohotka od turističkog najma, korekciju osobnog odbitka, nove stope poreza na dohodak, oslobođenje povratnika od plaćanja poreza na dohodak, ukidanje oslobođenja od obveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a.
Uvodi se porez na nekretnine
Velika novost je uvođenje poreza na nekretnine, što se pokušava već godinama. Još 2012. je vlada tadašnjeg premijera Zorana Milanovića raspravljala o uvođenju poreza na nekretnine, ali je pao na Ustavnom sudu. Godine 2017. ga je i vlada premijera Andreja Plenkovića pokušala uvesti, ali se odustalo zbog pritiska javnosti i tehničkih problema s provedbom.
Porez na nekretnine koji se uvodi od početka 2025. je tehnički mijenjanje postojećeg poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine. Naplaćivat će se samo za nekretnine koje se ne koriste za dugoročno stanovanje, bilo samog vlasnika, povezanih fizičkih osoba (npr. članova obitelji) ili najmoprimaca.
Poreza će biti oslobođene i stare nekretnine u stanju koje nije pogodno za stanovanje (npr. bez krova, prozora i vrata), one koje zbog prirodnih nepogoda privremeno nisu primjerene za stanovanje, u vlasništvu općina i gradova ako se nalaze na njihovom području i nekretnine javne namjene kao starački domovi, studentski centri, đački domovi itd.
U odnosu na prvu verziju iz rujna ove godine, dodano je da domaćin koji u svojoj nekretnini obavlja gospodarsku djelatnost neće plaćati porez na nekretnine. U praksi to znači da su od poreza na nekretnine oslobođeni oni koji imaju apartmane u vlastitoj nekretnini. Time je država djelomično popustila iznajmljivačima, koji su prosvjedovali protiv poreza na nekretnine.
Vlasnici stanova u zgradama koji u istoj zgradi iznajmljuju drugi stan turistima nisu oslobođeni. U odnosu na prvo čitanje je iz liste oslobođenja izbačena država, koja će po novome plaćati porez na nekretnine u svom vlasništvu.
U odnosu na prvu verziju promijenjena je i raspodjela. Prva zamisao je bila da se 80 prihoda poreza na nekretnine bude prihod općina i gradova, a 20 posto prihod države, s tim da bi se iznos prikupljen preko države sustavom fiskalnog izravnanja dijelio među općinama i gradovima čiji se proračuni nadopunjuju iz proračuna. Po novome će 80 posto ostati općinama i gradovima, a 20 posto odlaziti u blagajne županija u kojima se općine i gradovi nalaze.
Raste paušal na kratkoročni najam
Povećavaju se rasponi paušalnog poreza na dohodak od kratkoročnog najma, tj. na iznajmljivanje ležaja. Postojat će četiri kategorije, koje će se utvrđivati prema indeksu turističke razvijenosti. Taj indeks se utvrđuje na temelju broja dolazaka turista, kreveta i broja zaposlenih u djelatnostima povezanima s turizmom.
Samu odluku o visini poreza donosit će gradovi i općine, ali unutar raspona koji je odredila država. Mali iznajmljivači su nezadovoljni zbog najavljenih poreznih izmjena koje će povećati oporezivanje njihove djelatnosti, zbog čega su 23. studenog održali prosvjed naziva "Da slobodi rada iznajmljivača, ne diskriminaciji, zabranama i porezima koji nas uništavaju!".
Prema prijašnjem izračunu Bloomberg Adrije, efektivno porezno opterećenje djelatnosti kratkoročnog smještaja (apartmani) će uz rast ovog poreza i poreza na kuće za odmor narasti za nekoliko postotnih bodova, uz pretpostavku da će se gradovi i općine odlučiti za maksimalne iznose.
To nije vjerojatno, pa će stvarni rast efektivnog poreznog opterećenja biti manji, a efektivno oporezivanje će biti manje kod apartmana veće cijene zbog toga što će se porezi plaćati po krevetu, a ne po prihodu.
Osobni odbitak raste sporije od plaća
Promjena po pitanju oporezivanja rada odnosi se na povećavanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura i slijedom toga odbitak za uzdržavane članove uže obitelji (s 280 na 300 eura za prvo dijete, 392 na 400 eura za drugo dijete itd.).
Zapravo bi trebalo promijeniti praksu da se svake godine ponovno povećava osobno oslobođenje, jer se može napraviti da se to događa automatski. Trebalo bi povezati rast osobnog odbitka s rastom prosječne bruto plaće, tako da se osobni odbitak automatski povećava s rastom plaća svake godine i time održava konstantno porezno opterećenje.
Zadnjih godina su plaće rasle puno brže od osobnog oslobođenja, pa je efektivno porezno opterećenje plaća raslo, a sve više ljudi počelo je plaćati porez na dohodak. Od toga su najviše koristi imali gradovi i općine, jer se radi o isključivo njihovom prihodu.
Samo od siječnja do rujna ove godine je prosječna bruto plaća nominalno narasla za 7,9 posto, a povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura je rast od 7,14 posto. To znači da će više ljudi početi plaćati porez na dohodak i da se nastavio trend sporijeg rasta oslobođenja od plaća
Smanjuju se maksimalne visine više i niže stope poreza na dohodak, pa će tako niža stopa općina biti najviše 20 posto umjesto trenutačnih 22, gradova 21 umjesto 22,4 posto, velikih gradova 22 umjesto 23 posto, a Grada Zagreba 23 umjesto 23,6 posto.
Ukidanje olakšice poslodavcima
Od ostalih poreznih izmjena može se izdvojiti oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak za hrvatske državljane povratnike iz drugih država. Vrijedit će za one koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine, a oslobođeni će biti pet godina. Ovisno o visini plaće, ušteda povratnika na porezu na dohodak može biti od 12 tisuća eura za prosječne plaće pa nadalje.
Poslodavci su dosad bili oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlade osiguranike. To se od 1. siječnja 2025. ukida. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak mladima do 25 (potpuno umanjenje) i 30 godina (umanjenje za 50 posto) ostaje.
Konačno, prag za ulazak u sustav PDV-a podiže se s 40 na 60 tisuća eura, čime će se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjiti za 14,2 tisuće (8,7 posto).