Već prvi dan javne rasprave o poreznoj reformi izazvao buru reakcija, u fokusu nekretnine

Ministarstvo financija u srijedu je u javnu raspravu pustilo izmjene i dopune šest zakona u okviru predložene nove porezne reforme. Javno savjetovanje traje do 24. listopada, a sudeći po broju komentara u samo jednom danu, reakcije su burne. 

Na raspravu su stavljeni Zakon o lokalnim porezima, koji interesira najveći dio javnosti, zatim Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi te Zakon o porezu na dodanu vrijednost.

Inače, detalji porezne reforme predstavljeni su u ponedjeljak, a u fokusu je bilo poboljšanje sustava oporezivanja nekretnina.

Važno je to što će upravo lokalne jedinice imati mogućnost samostalno odrediti visinu spomenuto poreza. Uvođenje poreza na nekretnine predlaže se kroz transformaciju postojećeg poreza na kuće za odmor, koji bi od 1. siječnja sljedeće godine iznosio između 0,6 i 8 eura po kvadratnom metru. 

"Jedinice lokalne samouprave mogu propisati visinu poreza na nekretnine u zadanom rasponu", objasnio je ministar financija Marko Primorac na predstavljaju. Ako ne propišu, za sve nekretnine će vrijediti porez koji je vrijedio za kuće za odmor za 2024. godinu, a ako jedinica lokalne samouprave nije imala porez na kuće za odmor u 2024. godini, onda će se primjenjivati najniža stopa od 0,6 eura po metru kvadratnom.

Porez će se primjenjivati na stambene nekretnine, a obveznici će biti domaće i strane, pravne i fizičke osobe. Oslobođenje od plaćanja poreza odnosit će se na nekretnine koje služe za stalno stanovanje ili stanovanje najmoprimaca, najmanje deset mjeseci godišnje, te na nekretnine koje nisu pogodne za stanovanje zbog prirodnih nepogoda ili drugih opravdanih razloga.

"Smatramo da će porez na nekretnine poslati jasan signal i poruku svima onima koji nastoje ulagati, isplati li se to dugoročno i koliko ili postoje i neki drugi oblici ulaganja", rekao je Primorac u ponedjeljak.

Glavni cilj ovog poreza je, kako se poručuje iz Vlade, smanjiti neravnotežu na tržištu stambenih nekretnina i najma. Mladi bi tako trebali lakše dolaziti do nekretnina za život, cijene bi se trebale smanjiti, a ponuda povećati. 

No, pitanje je hoće li se to zaista dogoditi. Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu, smatra da porez na nekretnine neće ispuniti cilj povećanja ponude. Za Bloomberg Adria TV je objasnio da porezne, ili bilo koje druge ekonomske politike, moraju krenuti od jasnog pitanja i jasnog cilja. S obzirom na to da je cilj ostvariti povećanje ponude, mora se znati kolika je ponuda i potražnja, a u ovom slučaju se, smatra, nabacujemo brojevima. 

"Ja ovo ne bi zvao porez na nekretnine, ovo je neki market testing koji ide u tom smjeru da bi znali nešto", kazao je Tutek. 

Istaknuo je kako se dugo pričalo o povećanoj potražnji, pa se u međuvremenu tržište usporilo i priča se o padu potražnje. No, najveći problem vidi u tome da se ne znaju podaci poput toga kolika je potražnja, koliko je bila veća od ponude, kada će se to izjednačiti ili kada će doći do promjene cijene. 

"Ako ne znam kolika je ponuda i potražnja, onda napipavam prvo preko medija, pa idem na e-savjetovanje, pa će doći predstavnici određenih skupina... meni se čini da je ovaj porez na nekretnine samo najava dodatnog poreznog opterećenja s kojim želimo prihoditi nešto više", objasnio je Tutek. 

Dodao je i da je ovo je prvi korak te očekuje da u budućnosti slijedi snažnije oporezivanje.