Primorac predstavio poreznu reformu, iznajmljivačima se neće svidjeti, mogla bi dijaspori

Stiže porez na nekretnine! Porez se uvodi 1. siječnja 2025. godine, a utvrđivat će se prema stanju 31. ožujka. Sve promjene se dotad moraju dostaviti poreznom tijelu. "Ako se podaci ne dostave, propisane će biti kazne od 1.000 do 6.000 eura", rekao je ministar Marko Primorac prilikom predstavljanja zakona.

Ako netko promijeni vlasništvo nakon što je platio porez na nekretnine, nema pravo povrata dijela poreza na nekretnine. Onaj tko je nekretninu kupio u toj godini, nema obveza, ali porez će platiti sljedeće godine.

"Smatramo da će porez na nekretnine poslati jasan signal i poruku svima onima koji nastoje ulagati, isplati li se to dugoročno i koliko ili postoje i neki drugi oblici ulaganja", rekao je. Kaže i da su i stranci bili motivirani ulagati u Hrvatsku u nekretnine umjesto u svojim zemljama jer u njima uglavnom postoji porez na nekretnine.

"Porez na nekretninu neće plaćati onaj tko koristi nekretninu ili je dugoročno iznajmljuje", objasnio je.

Kaže da će se porez na nekretnine primarno plaćati na stambene nekretnine, dok se neće plaćati za nekretnine koje služe poljoprivredi, obavljanju proizvodne i neproizvodne djelatnosti. "Ako nastupi potres ili poplava i nekretnine završe u stanju koje nije funkcionalno za život, neće se plaćati porez na nekretnine. Neće se plaćati ni za stare nekretnine koje nemaju krov, kojima je narušena statika itd.", dodaje.

 

 

Također, porez se neće plaćati ni za staračke ni za studentske domove. "Zakonom smo predvidjeli mogućnost kojom se može odrediti oslobođenje plaćanja ovog poreza za socijalno ugrožene građane", kaže Primorac i dodaje da će se za to propisati točni kriteriji.

Kad kreće i kako?

"Porez će se utvrđivati sa stanjem na dan 31. ožujka", rekao je. Da bi bila oslobođena poreza, nekretnina mora biti deset mjeseci u dugoročnom najmu, objašnjava Primorac. "Ako netko plati porez jer je zadužen 31. ožujka i nakon toga proda nekretninu, ne može dobiti povrat poreza, ali onaj tko je kupio nekretninu neće morati platiti porez za tu godinu."

"Jedinice lokalne samouprave (JLS) mogu propisati visinu poreza na nekretnine u zadanom rasponu", kaže Primorac. Ako ne propiše, vrijedit će za sve nekretnine porez koji je vrijedio za kuće za odmor za 2024. godinu. Ako jedinica lokalne samouprave nije imala porez na kuće za odmor u 2024. godini, onda će se primjenjivati najniža stopa od 0,6 eura po metru kvadratnom.

Depositphotos

Jedinice lokalne samouprave moći će zonirati tako da se veći porez plaća za nekretnine koje su prvi red do mora ili u centru Zagreba. Dakle porez na nekretnine plaćat će se sukladno odluci općine ili grada u rasponu od 0,6 do osam eura po kvadratnom metru. Ako općina ili grad ne donesu odluku o visini poreza na nekretnine, primijenit će se visina poreza na kuće za odmor za 2024. godinu. Primijenit će se najniži iznos od 0,6 eura po kvadratnom metru ako općina ili grad za 2024. nije odlukom uveo porez na kuće za odmor.

Općina ili grad propisuje visinu poreza ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi te uz mogućnost uvećanja iznosa ovisno o drugim vrijednosnim kriterijima, naime starosti nekretnine i prisutnosti sadržaja.

"Porez se uvodi od 1. siječnja 2025., iznimno će se odobriti lokalnim jedinicama određivanja visine poreza do 28. veljače, inače će taj rok biti do 15. prosinca", rekao je ministar Primorac. "Porez bi trebao postati zajednički prihod lokalne samouprave i države, 80 posto ide lokalnoj samoupravi, a 20 posto državi."

Kaže da tih 20 posto državi nije zbog manjka u proračunu, nego zbog izravnanja, budući da prihodi različitih jedinica lokalne samouprave od poreza na nekretnine neće biti ni približno isti. "I ovih 20 posto na kraju će završiti u jedinicama lokalne samouprave", rekao je.

Kaže da je bilo nužno porez na kuće za odmor preobraziti u porez na nekretnine, a najviša gornja granica poreza na nekretnine bit će osam eura po kvadratu. 

Porez na apartmane

Primorac kaže kako se paušalni najam oporezuje u iznosu od 20 do otprilike 200 eura, a to utvrđuje JLS. "Porezno opterećenje dugoročnog najma sad je oko osam posto, a kratkoročnog oko dva posto. Dakle kratkoročni je podoporezovan, dugoročni je višestruko više oporezovan", rekao je.

Depositphotos

"Povećava se prije svega donji prag poreza za kratkoročni najam, ali to nije moguće jednako za cijeli teritorij Republike Hrvatske. Odlučili smo tome pristupiti oslanjanjem na indeks turističke razvijenosti", kaže. "Ambicija nam je bila minimalno izjednačiti opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma", dodaje.

Za nekretnine koje se kratkoročno iznajmljuju u najrazvijenijim turističkim destinacijama plaćalo bi se paušalno najmanje 150 eura po krevetu, a najviše 300 eura. Također, za dugoročni najam nema poreza na nekretnine, a za kratkoročni ima. 

Porezno rasterećenje plaća

Povećavaju se osobni odbici, povećava se prag za primjenu više stope poreza na dohodak. Osobni odbitak povećava se s 550 na 600 eura, kao i odbici za uzdržavane članove i invalidnost. Viša stopa poreza na dohodak primjenjivat će se na osnovicu od 60 tisuća eura godišnje.

Što se tiče poreznih stopa, Primorac je podsjetio da je rastao i iznos osobnog odbitka i ukidanje prireza kojim se, kako kaže, omogućila veća autonomija JLS-ova.

Ministar financija Marko Primorac | Vlada RH

Ministar je podsjetio da je rastao i iznos osobnog odbitka i ukidanje prireza kojim se, kako kaže, također omogućila veća autonomija JLS-ova. Primorac kaže kako Vlada želi dodatno smanjiti gornje granice poreza na dohodak, čime želi motivirati JLS-ove da smanje opterećenje rada i prihvate druge izvore poreznih prihoda.

Općine i gradovi morat će donijeti odluke o visini poreza i objaviti ih u Narodnim novinama do kraja veljače 2025. Osobni odbitak primjenjivat će se na cijelu godinu, neovisno o tome kad će pojedini JLS donijeti odluku. "Hrvatska ima jedno od najnižih poreznih opterećenja rada u EU-u", rekao je Primorac govoreći o usporedbama s drugim članicama EU-a.

Povratnicima pošteda od poreza na dohodak

Povratnici u Hrvatsku bit će oslobođeni poreza na dohodak na razdoblje od pet godina, pod uvjetom da su u inozemstvu neprekidno proveli dvije godine. Neće biti oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko.

"Smatramo da mjerom oslobađanja od poreza na dohodak možemo pridonijeti njihovoj odluci o povratku u Hrvatsku", rekao je ministar. Podsjetio je da već sada postoji takva mjera za mlade te da je koristi veliki broj onih koji nisu hrvatski državljani. "Nužno je proširiti to na sve naše iseljenike i njihove potomke", kaže Primorac.

Poslodavci više neće biti oslobođeni plaćanja mirovinskog i zdravstvenog za mlade. "Od toga su profitirali samo poslodavci, mladi nisu dobili ništa veće plaće zbog toga", rekao je ministar. Poslodavci koji već koriste mjeru moći će to pravo koristiti ukupno pet godina, ali od 1. siječnja više se neće moći koristiti za nova zapošljavanja.

"Mlade osobe do 25 godina starosti i dalje će imati umanjenje 100 posto poreza na dohodak, a oni od 26 do 30 50 posto povrata, to je mjera koja ostaje na snazi", rekao je.

Raste prag za ulazak u sustav PDV-a s 40 na 50 tisuća eura, kiosci će po novom morati izdavati račune. Blokirat će se financijske transakcije ilegalnih priređivača igara koji su prijavljeni u drugim zemljama, a u Hrvatskoj nude usluge preko mrežnih stranica.