Što znamo o novom Vladinom porezu na nekretnine

Ministar financija Marko Primorac je prije desetak dana najavio uvođenje poreza na nekretnine, a to je potaknulo buru reakcija javnosti, kako to obično kod nas biva – većinom negativnih. Neki se bune da će novi porez biti nepravedan jer nije progresivan, drugi smatraju da ga uopće ne bi trebalo uvoditi, a svi skupa još uvijek čekamo konkretne prijedloge Vlade.

Primorac je u najavama poručio da je ideja novog poreza izjednačavanje tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma, odnosno prebacivanje tereta s oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina.

"Jasno komuniciramo kako je važno poraditi na pravednosti poreznog sustava", izjavio je Primorac, dodavši da se porez na nekretnine planira uvesti transformacijom postojećeg poreza kuća za odmor, o kojem smo već detaljno pisali.

Iako je obećao otkriti detalje u ponedjeljak, to se nije dogodilo, pa je sve ostalo na najavi ministra kako Vlada želi "proširiti i precizirati bazu nekretnina koje će se obuhvatiti porezom i izmijeniti djelomično raspon i uvesti obvezu utvrđivanja raspona kojim će se oporezivati takve nekretnine".

"Propisat ćemo da sve jedinice lokalne samouprave imaju taj porez i ostvarenja našeg cilja, a to je prebacivanje tereta s oporezivanja rada na oporezivanja nekretnina", istaknuo je Primorac.

 

Zasad znamo da će se povećati gornja i donja granica oporezivanja kuća za odmor, a neslužbeno se spominje da bi se trenutni gornji limit poreza od pet eura po četvornom metru mogao udvostručiti na deset eura po kvadratu.

"Porez na nekretnine neće plaćati osoba koja živi u nekretnini ili ako ima nekretninu koja će biti u dugoročnom najmu. Sve ostale bilo fizičke ili pravne osobe, ako imaju nekretninu, plaćat će porez na nekretnine", istaknuo je Primorac.

Obveza poreza utvrđivala bi se u ožujku za tekuću godinu, a onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu u trajanju od najmanje deset mjeseci bio bi pošteđen plaćanja. S druge strane, vlasnici kojima je nekretnina prazna ili je iznajmljuju kratkoročno ulaze u porezne škare.

Dan nakon najavljene objave detalja o porezu nekretnine koja se na kraju nije dogodila, oglasio se potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić | Miroslav Lelas/Hina

On je u utorak izjavio da se porez na nekretnine prvenstveno donosi kako bi se omogućilo priuštivo stanovanje, odnosno zaustavio rast cijena nekretnina i najamnina.

"Naš je cilj da se smanji potreba za kratkoročnim najmom i kako bi stanovi koji su u kratkoročnom najmu polako ušli u dugoročni najam. Ove godine je, prema podacima Ministarstva turizma, 50 tisuća novih stambenih jedinica prekategorizirano i namijenjeno za kratkoročni najam. Cilj nam je da zaustavimo taj trend i smanjiti rast cijena nekretnina u Hrvatskoj", istaknuo je Bačić.

Pojasnio je i kako će se naplaćivati porez na nekretnine oko kojih se vode sudski sporovi, kazavši da će Porezna uprava formirati svoje registre i od jedinica lokale samouprave dobiti podatke o trenutnom stanju naplate komunalne naknade.

Naglasio je i kako već sada Porezna uprava raspolaže s velikim brojem podataka o tome tko plaća porez za kuću za odmor ili komunalnu naknadu.

Nina Obuljen Koržinek smatra da porez na nekretnine neće izazvati probleme | Lana Slivar Dominić/Hina

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u srijedu je rekla kako smatra da porez na nekretnine neće izazvati probleme.

"Ovo je tema u cijeloj Europi. Pitanje priuštivog stanovanja je nešto gdje država mora intervenirati. Ovaj će porez biti pravedan, stoga što se neće plaćati na prvu nekretninu, neće se plaćati na nekretnine koje se daju u dugoročan najam jer s tim šaljemo poruku da podržavamo da se takve nekretnine stave ne u svrhu ekstraprofita, već da se stave u funkciju stanovanja", elaborirala je, uz napomenu da će s novim prihodima lokalna samouprava moći ulagati u infrastrukturu i omogućiti lokalnom stanovništvu i turistima kvalitetnu uslugu.

"Svaki grad ima pravo i obvezu zonirati i odrediti visinu poreza", zaključila je Obuljen Koržinek.

Dakle, ministri unisono brane uvođenje novog poreza, ali valja podsjetiti da su ne tako davno pjevali drugu pjesmu. Damir Habijan, koji je prije postizbornih rošada bio na dužnosti ministra gospodarstva (sada je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije) još je u travnju za Bloomberg Adriju rezolutno tvrdio da poreza na nekretnine neće biti.

Damir Habijan je još u travnju rezolutno tvrdio da neće biti poreza | Bloomberg Adria

Čak je i sam ministar Primorac u siječnju, na poreznoj konferenciji Deloittea, poručio kako ove godine neće biti novih poreza.

Napredak koji nije progresivan

Ivan Odrčić, voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije, dovodi u pitanje pravednost raspodjele poreza jer bi se oporezivanje vršilo prema kvadraturi, ne uzimajući u obzir vrijednost nekretnine ili njezinu lokaciju.

Tako bi vlasnici manje vrijednih nekretnina mogli plaćati isti porez kao i oni s luksuznim nekretninama na atraktivnim lokacijama. Time bi se, ako do toga i dođe, povećala ponuda nekretninski neatraktivnih stanova i kuća, smatra Odrčić.

"Ključno pitanje je hoće li taj porez biti progresivan, odnosno hoće li se primijeniti strože oporezivanje na drugu ili svaku dodatnu nekretninu. Ako ne bude, malo je vjerojatno da će doći do većeg pritiska na vlasnike da prodaju svoje nekretnine, što znači da neće doći do značajnog pada cijena stanova na tržištu, što je jedan od ciljeva te mjere", pojašnjava.

Voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Ivan Odrčić | Bloomberg Adria

Dodaje kako je pozitivno što će se fokus oporezivanja prebaciti na kratkoročni najam, koji je prema priopćenju predlagača zakona bio premali, odnosno stvarala se rentijerska pozicija mnogih sudionika na tržištu.

To bi, drži naš analitičar, moglo potaknuti veću ponudu dugoročnog najma, što je nužno za stabilizaciju tržišta najma u Hrvatskoj, ali i rješavanje situacije sa sve većim priljevom stranih radnika koji imaju problema s pronalaskom adekvatnog smještaja.

"Gledajući u budućnost, Hrvatska bi se trebala okrenuti jačim ulaganjima u infrastrukturne projekte. Zbog sve manje atraktivnosti nekretnina kao investicijskog izbora, investitori će svoje novce vjerojatno preusmjeriti u druge imovinske klase, uključujući državne obveznice ili trezorske zapise, koji su postali sve popularniji oblik ulaganja", zaključuje Odrčić.

Iz nešto drugačije perspektive porez na nekretnine je još u travnju za Bloomberg Adriju kritizirao Neven Vidaković.

''U plejadi glupih prijedloga u Hrvatskoj u proteklih 30 godina, ovo je drugi ili treći najgluplji. Kako ćete porezom aktivirati nekretnine? Tko ima nekretnine ima i novaca da izbjegne porez. Dan kada se uvede porez na nekretnine ja otvaram konzalting kompaniju za izbjegavanje poreza na nekretnine. Definicija problema je omogućiti veći izbor'', ističe.

''Hrvati nemaju dovoljno financijske pismenosti i alternative. Potrebno je razviti alternative na tržištu kapitala. Mi bismo to mogli razviti u roku dvije godine. Republika Srpska ima preko 30 izdanja obveznica. Bugarska 80. Mađarska ima 120 korporativnih izdanja obveznica. Nije poanta da te obveznice daju veće prinose od nekretnina. Stvar je u alternativi. Ljudi ulažu u nekretnine jer nemaju drugih opcija. Ljudi ne znaju gdje će s novcem, pa ulažu u nekretnine'', rekao je.

Nemojte štedjeti, nemojte imati

Kritike je opet ponovio prije desetak dana kad je ustvrdio da ne vidi svrhu uvođenja poreza na nekretnine jer smatra da ne postoje ekonomski razlozi za tu odluku. "Osim štetnih posljedica, povećanje nejednakosti, uzimanje novca od građana, kažnjavanja štednje... Stalno se priča da u proračunu imamo puno novca. Ne postoji razlog za ovo", rekao je ekonomski analitičar.

Taj porez je poruka svima, ističe Vidaković. "Nemojte štedjeti, nemojte imati, nemojte se truditi. I to je ono što je loše. Zato je onaj koji je radio, platio porez, platio PDV i porez na dohodak sad kažnjen, jer uštedio je da ima nešto", naglasio je Vidaković.

Blažom retorikom, no s istom skepsom porez je komentirala za Bloomberg Adriju Klara Matić, članica uprave tvrtke za komercijalne nekretnine Avison Young u Zagrebu, koja napominje da je porez na nekretnine dosta teško provesti u praksi iz više razloga.

"Za mnoge nekretnine nisu usklađene zemljišne knjige i katastar te vlasništvo nije poznato. Mi nemamo registar nekretnina i nedostaje osnovnih informacija o nekretninama. Primjerice, u zemljišnim knjigama se ne unose površine samostojećih objekata nego samo zemljišta i eventualno tlocrtna zauzetost. Tako da za na primjer kuće ne postoji javno dostupan podatak o njihovoj površini. U svakom slučaju bolje su mjere koje su jednostavne za provođenje sa što manje iznimki od pravila jer se time smanjuje prostor za manipulacije i broj potrebnih referenata za tumačenje".

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i član uprave u agenciji za nekretnine Kastel-Zagreb Dubravko Ranilović smatra da se može određenim poreznim zahvatima djelovati na priuštivost stanovanja, no dodaje i da porezi nisu jedini alat u ostvarenju toga cilja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar