U stanovima turisti, a svako treće kućanstvo je prenapučeno, promjene poreza nužne

Tržište nekretnina u Hrvatskoj ušlo je u laganu fazu stagnacije, sudeći prema podacima koji pokazuju da je prošlogodišnji rast broja transakcija iznosio tek skromnih 0,2 posto u odnosu na godinu ranije. No to ne mora značiti i da će cijene nekretnina uskoro padati.

Naime, Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb, za Bloomberg Adriju objasnila je kako su tržište nekretnina i cijene u pravilu jako inertne te im treba vremena kako bi reagirale na događaje kao što je pad potražnje.

"Cijenama nekretnina treba jako puno vremena da odreagiraju na ono što se događa s ekonomskim fundamentima. Obično se dogodi da, ako jednu ili dvije godine vidimo pad broja transakcija, cijene i dalje rastu. Tek nakon tog perioda može doći do usporavanja rasta ili pada cijena. Zbog toga treba vidjeti kako će izgledati ova godina", kazala nam je Vizek.

Upravo to pokazuje i podatak prema kojem se, unatoč slabom rastu kupoprodaje, zbog rasta cijena, vrijednost prodanih nekretnina u 2023. godini povećala za 6,2 posto.

Inače, u 2023. godini ostvareno je 116,96 tisuća kupoprodaja na tržištu nekretnina, a vrijednost prodanih nekretnina iznosila je 9,1 milijardu eura, što predstavlja 12 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci publikacije "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske", koju su u petak u Novinarskom domu predstavili Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).

 

 

Rasta cijena u Hrvatskoj veći nego u EU-u

Iako su i u ostatku Europske unije cijene nekretnina u porastu, Vizek nam je kazala da je rast cijena u Hrvatskoj prethodnih nekoliko godina ipak bio izraženiji. To, među ostalim, potvrđuje i činjenica da smo bili među trima članicama s najvećim rastom cijena.

"Taj rast nam dosta govori o pritisku potražnje za stambenim jedinicama koje ne služe za stambene svrhe i takva potražnja radi snažan pritisak na povećanje cijena", kazala je.

S time se složio i potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić koji je istaknuo kako u Hrvatskoj imamo 600 tisuća, odnosno oko 40 posto praznih stambenih jedinica. Ministar je na predstavljanju dodao i kako se problem smanjenog stambenog fonda dobrim dijelom javlja zbog turističkog najma.

Upravo zbog toga, kaže, Nacionalnim planom stambene politike žele vratiti prazne stanove u uporabu i smanjiti kratkoročni najam. Vjeruju kako će to s nizom drugih mjera olakšati priuštivost stanova.

Naime, u proceduru su uputili Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, uvode porez na nekretnine te odustaju od programa subvencija stambenih kredita, koji je izazvao rast cijena stanova.

Branko Bačić | Miroslav Lelas/Hina

No ministar je naglasio kako će, umjesto dosadašnjih subvencija, uvesti oslobađanje poreza na kupnju prve nekretnine.

Pitanje priuštivosti stanova

Cilj ovakvih mjera je olakšati priuštivost stanova u Hrvatskoj, a da je to prijeko potrebno, Vizek je potvrdila i podatkom prema kojem je trećina kućanstava u Hrvatskoj prenapučena.

"Prema Eurostatovim podacima, 90,5 posto naših kućanstava živi u vlastitim stambenim jedinicama. Prema tom podatku bi čovjek mogao reći da (...) nemamo nikakav problem sa stanovanjem. No ono što je problem je podatak koji pokazuje i da trećina tih  kućanstava živi prenapučeno. Dakle, od 90 posto ljudi koji navodno živi u vlastitim nekretninama, trećina i dalje treba svoju nekretninu ili veći prostor za život", ističe Vizek za Bloomberg Adriju.

Izračunamo li da je to trećina od 1,43 milijuna kućanstava, to je jako velik broj ljudi, pa Vizek dodaje kako, uzevši to u obzir, nije čudno što imamo problema s demografijom.

Upravo zbog toga ističe koje su još dodatne mjere koje bi mogle doprinijeti priuštivosti stanovanja. Prije svega kaže kako bi trebalo promijeniti porezni tretman kratkoročnog i dugoročnog turističkog najma.

"Porezni tretman dugoročnog najma bi trebao biti povoljniji od onog za kratkoročni. Također bi bilo poželjno diferencirati način na koji se naplaćuju režijski troškovi za sve stambene jedinice koje se koriste kao poslovni prostor tako da se plaćaju gospodarske cijene, a ne cijene za kućanstva koje su često subvencionirane", navodi Vizek.

Ističe i kako su dobre sve subvencije koje potiču da se prazni stanovi daju u priuštivi najam te da bi trebalo ukinuti izuzeće na primjenu poreza na otuđenje imovine.

Depositphotos

Inače, podaci publikacije o tržištu nekretnina pokazuju i kako se u 2023. godini najveći broj kupoprodaja na tržištu nekretnina odnosio na kupnju poljoprivrednog zemljišta, za razliku od 2022. godine kad se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove. Naime, u prošloj godini je ostvareno 32,2 tisuće kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta, dok je prodano 25,9 tisuća stanova.

No kada je u pitanju udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, tu najveću vrijednost bilježe stanovi, na koje se odnosi 39,2 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, a zatim građevinska zemljišta, s 21,9, posto.

Osim toga, prema broju kupoprodaja izdvaja se Grad Zagreb, u kojem je ostvareno s 14,9 tisuća kupoprodaja, a zatim priobalna središta poput Zadra i Splita s po 2,3 tisuće kupoprodaja te Rijeke s 1,5 tisuća. U kontinentalnom dijelu se ističu Osijek s nešto više od dvije tisuće i Karlovac s 1,2 tisuće.

Cijene nekretnina su najviše na obali, a ministar Bačić istaknuo je kako upravo to ukazuje na to da pitanje priuštivog stanovanje nije jednako u svim dijelovima Hrvatske.

Tako najvišu medijalnu cijenu stanova, iznad 4.000 eura po kvadratu, imaju gradovi poput Bala, a slijede ih Punat, Omišalj, Rovinj i Malinska-Dubašnica. Tek nakon njih su Opatija, Dubrovnik, Split, Lovran, Baška, Umag i drugi gradovi redom na obali. Grad Zagreb ima medijalnu cijelu od 2.299 eura.

Istovremeno, najniže medijalne cijene, one do 500 eura po metru kvadratnom, bilježe Darda i Đurđenovac, općine u Osječko-baranjskoj županiji, te Plitvička jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji.

 

 

Također, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni su petak pokazuju da cijene novih stanova u Hrvatskoj nastavljaju rasti. Naime, u prvom polugodištu novi stanovi u Zagrebu prodavali su se u prosjeku po 2.830 eura. Brojka je gotovo 150 eura viša nego u drugom polugodištu 2023. godine te istovremeno 376 eura viša nego prije dvije godine.

U cijeloj Hrvatskoj novi stambeni kvadrati su u prvih šest mjeseci u prosjeku stajali 2.377 eura, što je 4,3 posto više nego u prethodnom polugodištu, a izgleda da je predah koji je zabilježen u prvoj polovici prošle godine, kad su novi kvadrati pojeftinili skromnih 0,8 posto, bio je kratkotrajan.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar