Mitovi o Crnom petku: popusti su najčešće samo marketinški trik

"Najveći popusti" i "ne propusti priliku" samo su neke od reklama kojima nas trgovci zasipaju posljednjih dana. I tako je svake godine uoči Crnog petka (engl. Black Friday) - dana kojeg bismo mogli nazvati 'globalnim blagdanom kupovine'. Trgovci najavljuju velika sniženja, a potrošači manično kupuju uvjereni da štede. No realnost je često drugačija jer umjesto dobrih ušteda, Crni petak zapravo predstavlja niz mitova koji se ponavljaju iz godine u godinu i dovode potrošače u zabludu. 

Crni petak obilježava se svake godine zadnjeg petka u studenom. Trend je krenuo u SAD-u, no danas je taj dan u cijelom svijetu poznat kao dan velikih sniženja i dan rastuće potrošnje, koja se uobičajeno nastavlja idućih mjesec dana uoči Božića. U Hrvatskoj su građani prošle godine u razdoblju sniženja i rasprodaja ostvarili rekordnu potrošnju. Ona je bila za barem 10 milijuna eura viša u odnosu na godinu ranije, odnosno iznosila više od 137 milijuna eura, prema procjenama Hrvatske gospodarske komore.

No dok kupci iz godine u godinu čekaju Crni petak da si kupe nešto što žele ili što im treba, sve je više onih koji upozoravaju da je Crni petak zapravo samo dobar trik kojim se potiče potrošnja. Crni je petak zapravo postao mit o velikim uštedama, a realnost je da popusta često uopće nema te da u drugim razdobljima u godini možete postići veće uštede. Evo koje mitove vežemo uz Crni petak. 

"Uštedjet ću ako nešto kupim na Crni petak"

Velike uštede prvi su i najveći mit o Crnom petku. Zašto? Odgovor se djelomično nalazi u ljudskoj psihologiji, a djelomično u neiskrenim trgovcima. Naime, brojni ljudi bez velikih natpisa o sniženjima ne bi uopće potrošili novce i nešto kupovali. No činjenica 'svi nešto kupuju', često potakne i njih same. Zanimljive podatke pokazalo je prošlogodišnje istraživanje hrvatske europarlamentarke Biljana Borzan prema kojem čak 67 posto građana čeka rasprodaju poput Crnog petka da bi obavili kupovinu. Upravo očekivanje sniženja i računanje na to da taj jedan dan ili tjedan mogu nešto kupiti jeftinije pomažu opstanku Crnog petka.

Depositphotos

Najgore u svemu je to što su veliki popusti, na koje mnogi računaju, često samo laž trgovaca koji često prije Crnog petka dižu cijene, dok sniženja od 20 i 30 posto u realnosti donose više dobar osjećaj, nego zaista velike uštede. Iz Udruge za zaštitu potrošača zato svake godine upozoravaju da prije kupovine treba provjeriti cijene proizvoda prije razdoblja sniženja.

Koliko su "neponovljivi popusti" za Crni petak lažni pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje britanske organizacije Which? u kojem su pratili cijene 175 kućanskih, tehnoloških i zdravstvenih proizvoda kod osam trgovaca tijekom cijele godine, od svibnja 2024. do svibnja 2025., uključujući razdoblje prošlogodišnjeg Crnog petka. Prema njemu na Crni petak 2024. nijedan od promatranih artikala nije imao najnižu cijenu u cijeloj godini. Čak i tijekom četiri tjedna oko Crnog petka, nisu sva sniženja cijena bila bolja nego u drugim razdobljima godine. Primjerice, od proizvoda John Lewisa koja su proučavana u istraživanju, 94 posto njih je imalo istu cijenu ili je bilo jeftinije u drugim razdobljima godine. Samsung Jet Bot robotski usisavač koštao je 350 funti na Crni petak, ali je bio 299 funti 29 dana u svibnju i lipnju 2024. te 399 funti 35 dana od kolovoza do rujna, prije nego što mu je cijena skočila na 500 funti tijekom prvog tjedna listopada, prenosi The Guardian.

"Ako ne kupim sad, propustit ću priliku"

No iako Crni petak nije dan kada ćemo ostvariti najbolju ponudu, niti jedini dan u godini kada možemo ostvariti popust, s godinama je kreiran mit da ne smijemo propustiti priliku kupovine na taj dan - i to baš taj dan, čim prije moguće. Jer ako ne kupim danas, odnosno odmah, "nešto ću propustiti". Ideja hitnosti općenito je jedan od važnih marketinških alata koji potiču kupovinu i daju nam osjećaj da dobivamo priliku na koju više nećemo naići. 

Tu taktiku do sada su 'doktorirale' brojne internetske trgovine, a najpoznatije su dvije kineske - Temu i Shein. Strategija "požuri, nestaje" potrošače tjera da kupuju prije no što dva puta promisle treba li im zaista neki proizvod. 

U slučaju Crnog petka ta je ideja potpuno pogrešna jer sniženja postoje cijele godine i ako nešto niste kupili na Crni petak, vjerojatno ćete na istu ili bolju ponudu naći na nekom drugom sniženju. Jer osim Crnog petka, u godini postoje post-blagdanski popusti, popusti uoči Valentinova, proljetna i ljetna rasprodaja, popusti uoči početka školske godine, pa zatim i predblagdanski popusti. 

Sve to nam govori da Crni nije ni po čemu poseban, već je s godinama samo postao dobar marketinški trik.

"Mit o imenu"

I cijela priča o tome zašto se Crni petak tako zove zapravo je jedan veliki mit. Nekoliko je teorija o porijeklu imena 'svjetskog blagdana kupovine', a najpoznatiji je onaj da su kupci u SAD-u još u prošlom stoljeću imali običaj dan nakon Dana zahvalnosti preplaviti trgovine. Prema toj priči, brojne su tvrtke do tog dana poslovale s gubitkom, a masovna kupovina na taj dan ih je vratila u plus. 

Bloomberg

Ipak, ta priča je samo mit i to iz dva razloga. Prvo, trgovine su najveću su dobit ostvarivale posljednje subote prije Božića, a ne dan nakon Dana zahvalnosti. Drugo, izraz "crni petak" zapravo postoji od 1960-ih, a kreirali su ga policijski službenici u Philadelphiji. Oni su počeli koristiti taj izraz kako bi opisali velike gužve na cestama zbog velikog broja ljudi koji su iz predgrađa dolazili u grad obaviti blagdansku kupovinu.

No s obzirom na to da se trgovcima nije sviđalo korištenje tmurnog izraza za opis jednog od njihovih najvećih dana zarade, preokrenuli su ga u nešto pozitivno - dana kada profitiraju i kupci i tvrtke koje su do tada 'bile u crvenom'. Tako se Crni petak s godinama pridružio popisu dana u godini koji su dobili novo značenje.

Crni petak s godinama je postao više od jednog dana pa danas sniženja traju cijeli tjedan, ponekad i cijeli mjesec prije. No ono što je sigurno, Crni petak je daleko od dana koji treba slaviti jer je on najčešće samo dan impulzivne potrošnje i lažnih ušteda.