Porez na nekretnine neće riješiti priuštivost stanova. Ove su mjere bitnije

Premijer Andrej Plenković odlučno je tijekom obilaska Špancirfesta najavio da Vlada želi ljudima pomoći omogućiti priuštivo stanovanje, odnosno da najam ili kupnja stana više ne budu izvan dosega mnogih građana.

"Dvije kapitalne teme koje će Vlada lansirati u javnost u sljedećim mjesecima bit će strategija stambene politike na kojoj radi radna skupina, brojni stručnjaci i akteri na temelju podloga stručnjaka, znanstvenika i koju će uskoro dovršiti i predstaviti javnosti potpredsjednik (Branko) Bačić i cijela Vlada, a druga je novi krug porezne reforme. Mi smo u našem programu uoči izbora kazali da će se akcent s oporezivanja rada prebacivati na oporezivanje imovine", istaknuo je Plenković.

Kako se izrazio, jedan od načina da se dođe do priuštivosti je "transformacija onoga što danas zovemo porez na kuće za odmor". Porez na kuće za odmor je u nadležnosti lokalne samouprave i iznosi do pet eura po četvornome metru. Drugim riječima, svojevrsni porez na nekretnine već postoji, iako se često u Hrvatskoj spominjanje ili prizivanje pojma porez na nekretnine doživljava kao bauk.

"Mi ćemo još obaviti nekoliko razgovora, konzultativnih, i na razini Vlade i na razini parlamentarne većine, i paket koji je danas dobio načelnu podršku praktički svih naših kolega u parlamentarnoj većini, zahtjeva još jedno čitanje", rekao je Plenković i najavio da će uslijediti javno savjetovanje i dva čitanja u Saboru.

Napomenuo je da je cilj riješiti problem od oko 600 tisuća praznih stanova ili kuća u Hrvatskoj.

Istovremeno, kao što znamo, cijene stambenih kvadrata rastu zbog nedovoljne ponude, a istodobno, poglavito u većim gradovima i na obali, znatan dio stanova nudi se u kratkoročni najam za korištenje turista, što onda onemogućava dostupnost tih prostora za stanovanje.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i član uprave u agenciji za nekretnine Kastel-Zagreb Dubravko Ranilović smatra da se može određenim poreznim zahvatima djelovati na priuštivost stanovanja, no dodaje i da porezi nisu jedini alat u ostvarenju toga cilja.

Dubravko Ranilović

"To je zapravo vrlo široka tema. U svakom slučaju cilj je povećati broj stanova na tržištu koji će se naći za najam i na prodaju. Porezna politika je sigurno jedna od poluga, no to se ne rješava isključivo poreznom politikom. Napravit će se neki programi priuštivog stanovanja. To su dvije odvojene stvari", kazao je Ranilović koji je i član radne skupine koja radi na razradi buduće stambene politike.

Kako ističe, porezna politika može pomoći.

"Ako smo locirali problem da ovakvim neoporezivanjem turističkog najma, odnosno niskim porezom turističkog najma, puno nekretnina u gradovima iz dugoročnog odlazi u kratkoročni najam, onda treba kratkoročni najam destimulirati u korist dugoročnog najma da bi ponuda bila veća i da bi ljudi mogli negdje živjeti", smatra Ranilović.

Detalji šireg koncepta stambene politike bit će, najavio je, jasni najesen, pa će se moći pomnije komentirati.

Klara Matić, članica uprave tvrtke za komercijalne nekretnine Avison Young u Zagrebu, također smatra da je za ozbiljniju analizu potrebno pričekati sve detalje porezne reforme budući da postoje neka bitna pitanja na koja nema odgovora.

"Općenito, pozdravljamo najavljeno smanjenje poreznog opterećenja rada jer to doprinosi probiznis okruženju i boljem standardu stanovnika. Najavljuje se uvođenje poreza na sve nekretnine koje ne služe primarno za stanovanje. Ovo je jako široka izjava koja izaziva mnogo upitnika. Je li to znači da će se uvesti porez na poslovne prostore, industrijske hale i slično? I to pored komunalnih naknada koje znaju biti visoke u komercijalnim nekretninama? Je li to znači da će se oporezivati nekretnina za koju je netko štedio cijeli život i sada je koristi za povremene posjete bolnici u Zagrebu?", pita se Matić.

Napominje da je porez na nekretnine dosta teško provesti u praksi iz više razloga.

"Za mnoge nekretnine nisu usklađene zemljišne knjige i katastar te vlasništvo nije poznato. Mi nemamo registar nekretnina i nedostaje osnovnih informacija o nekretninama. Primjerice, u zemljišnim knjigama se ne unose površine samostojećih objekata nego samo zemljišta i eventualno tlocrtna zauzetost. Tako da za na primjer kuće ne postoji javno dostupan podatak o njihovoj površini. U svakom slučaju bolje su mjere koje su jednostavne za provođenje sa što manje iznimki od pravila jer se time smanjuje prostor za manipulacije i broj potrebnih referenata za tumačenje", pojašnjava Matić.

Klara Matić

Ona jasno iznosi i koje bi to mjere mogle biti. 

"Dobre mjere bi bile ukidanje ili smanjenje poreza na dugoročni najam, PDV-a na novogradnju i građevinska zemljišta te ukidanje poreza na promet nekretnina. Također, najam stambenih nekretnina bi trebalo uvrstiti kao djelatnost u sustavu PDV-a tako da investicija ne mora biti u bruto iznosu kako bi se privukli institucionalni investitori koji grade stanove za dugoročni najam. Dizanje poreza na kratkoročni najam je također poželjno iz perspektive pravednijeg poreznog sustava, poboljšanja priuštivosti stanovanja i usporavanja apartmanizacije obale", kaže Matić.

Smatra i kako bi se puno postiglo kada bi se provodio zakon o prostornom planiranju i kada bi se revidirale dozvole za turističke apartmane unutar višestambenih zgrada.

"Prebacivanje odgovornosti na stanare i susjede će stvoriti rat u zgradama i dodatni kaos. Nepravedno je da se najavljene mjere odnose samo na nove apartmane, a ne i postojeće", ističe.

Ključno je ostvariti rast volumena izgradnje stambenih nekretnina.

"Treba istaknuti da je postojeći stambeni fond star i da se premalo gradi, a tu leži osnovni uzrok velikog rasta cijena nekretnina i pogoršanja priuštivosti nekretnina. Nasušno nam treba rast volumena izgradnje stambenih nekretnina. To se može postići micanjem države iz cijena novogradnje  kroz ukidanje ili smanjenje PDV-a na novogradnju, aktivnijim prostornim planiranjem poput novih stambenih zona, bržim i jednostavnijim procedurama za ishođenje građevinskih dozvola te aktivacijom nekretnina u vlasništvu države, državnih poduzeća i gradova", zaključuje Matić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar