.webp){kind=icon}
HDZ se nada trećem uzastopnom mandatu. Drugi mandat završavaju na krilima proračuna koji je itekako napunila inflacija. Ono što je građane opeklo, državi je pomoglo. Na temelju toga, u izbornoj godini država je stisla gas po pitanju rashoda i omogućila povijesno dizanje plaća. Kada se na to pridoda i čitav niz antiinflacijskih mjera i poteza koji su išli prema olakšavanju energetske krize, HDZ se pokazao kao vrlo brižna vlast.
No je li brižna vlast ekonomski održiva? S tim pitanjem započeli smo razgovor s čovjekom koji u kampanji pokriva i ona područja koja su inače rezervirana za Marka Primorca. Damir Habijan došao je za kormilo ministarstva iz kojeg su češće izlazile afere nego kvalitetne gospodarske politike i u kratko vrijeme prometnuo u svojevrsnog ekonomskog glasnogovornika stranke.
Govoreći o ovisnosti BDP-a o EU-ovim fondovima, Habijan je rekao kako nije istina da će oni presušiti. Riječ je o tome da će se samo fokus pomaknuti. Ono što slijedi u idućem programskom razdoblju fokus je na zelenu tranziciju i dekarbonizaciju te je to prostor koji Hrvatska treba tražiti. Na primjedbu je li pametno prilagođavati se fondovima umjesto da se traže rješenja koja bi odgovarala strategiji zemlje, Habijan je rekao da "ne trebaju ciljevi Hrvatske biti drugačiji od ciljeva EU-a".
Govoreći o strateškim industrijama, Habijan je odmah istaknuo IT. Tvrdi da inovativnost poduzetnika ističe Hrvatsku i nadodao je da su predviđena sredstva u iznosu od 250 milijuna eura za poticaje. "Gospodarstvo je živo biće. Možemo napraviti samo okvir, ali potrebno je i diverzificirati", zaključio je Habijan tvrdnjom da ne treba računati samo i isključivo na IT.
Je li onda poljoprivreda sektor na koji treba računati? Habijan je tu kazao indikativnu stvar: "Poljoprivreda je bitna, ali agrosolari nisu dovoljno zastupljeni." Sudeći po riječima ministra Habijana, na poljima će se u budućnosti moći vidjeti kako rastu i pšenica i agrosolari.
Govoreći o porezu na nekretnine, Habijan je bio rezolutan – ne. Tvrdi da se reformi treba pristupiti cjelovito te da već postoji komunalna naknada, doprinos koji nalikuje porezu na nekretnine. Država bi, smatra Habijan, trebala stvoriti uvjete da se dobit reinvestira.
Damir Habijan je također dao viđenje po pitanju potrebe za stranim radnicima, kao i o tome treba li privatizirati državne kompanije.
-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.
