Izbori pred vratima – što ekonomski prvaci stranaka nude glasačima

Sedam sugovornika, sedam pogleda na gospodarsku perspektivu Hrvatske uoči jedne od najdinamičnijih kampanja za parlamentarne izbore. U studiju Bloomberg Adrije očistili smo politički diskurs od svega osim pitanja koja se tiču ekonomije. Pozvali smo predstavnike sedam stranaka koje će prema svim anketama nakon 17. travnja ući u 11. saziv Sabora. HDZ, SDP, Most, Možemo!, DP, Centar i Fokus rekli su nam što misle o nekim od najaktualnijih pitanja domaće ekonomije.

Gdje je prostor za obuzdavanje rashoda BDP-a, je li potrebno uvesti porez na nekretnine, kako u gospodarstvu koje pokreću usluge i osobna potrošnja staviti veći naglasak na proizvodnju, treba li mijenjati Zakon o radu kako bi se moglo lakše zapošljavati i otpuštati radnike i treba li privatizirati kompanije kojih je država vlasnik ili ima većinski udio?

Troskot: Ne treba bježati od subvencija

Prvi nam je u goste stigao Mostov Zvonimir Troskot koji tvrdi da nam je rast BDP-a vezan isključivo uz inflaciju. ''Nama ne rastu važne grane ekonomije, mi u ključnim stvarima ne stvaramo otpornost, iako koristimo novac EU-a upravo za jačanje te otpornosti. Povrh svega, rast plaća dodatno potiče inflaciju'', poručio je pa nabrojao mjere koje bi Most poduzeo da se nađe na vlasti.

Demografsku sliku bi pokušali popraviti vraćanjem naših emigranata koje bi vabili raznim subvencijama. Smanjili bi parafiskalne namete, ali porez na nekretnine ne bi uvodili. ''Želimo jačati tržište kapitala i investicije. Nekretnine su kod nas interesantne i to im podiže cijenu. Cilj bi bio da onaj tko zaradi na nekretninama investira u dionice. Trebaju nam jaka izlistavanja'', kaže.

Jedan od tih jakih IPO-ova trebao bi biti i HEP-ov, a kao strateške sektore koje trebamo poticati, opet subvencijama, istaknuo je IT i poljoprivredu.

Možemo! za porez na nekretnine

Danijela Dolenec, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, predstavila nam je okvir gospodarskog programa stranke Možemo!. Zalažu se za odabir strateških industrija, oporezivanje treće i svake iduće nekretnine, ali i gradnju drugog bloka NE Krško.

Dolenec smatra da je Hrvatska previše ovisna o novcu iz EU-ovih fondova. ''Mi smo mala i otvorena ekonomija, a kao država nikad nismo odredili svoje strateške prioritete. Poslovni sektor treba znati je li to proizvodnja hrane, energetika, povećanje stambenog fonda. Država ga treba usmjeravati u određene industrije'', kaže.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika smatra da Hrvatskoj treba porez na treću i svaku iduću nekretninu.

Nađi cilja na poziciju ministra gospodarstva ili financija

Predsjednik stranke Fokus Davor Nađi priznaje da ga zanima pozicija ministra financija ili gospodarstva, uspije li doći u priliku da nakon izbora sudjeluje u formiranju vlade.

Pritom bi, kaže, proveo vrlo ambicioznu poreznu reformu. Spominje ukidanje poreza na reinvestiranu dobit, smanjenje poreza na dohodak, smanjenje ili ukidanje PDV-a na kupnju prve nekretnine, ukidanje poreza na kapitalnu dobit i smanjenje trošarina na gorivo.

''Smatramo da je potrebno ukinuti porez na reinvestiranu dobit, čime bismo potaknuli investicije, ali i rast plaća i životnog standarda. Smanjili bismo porez na dohodak i stimulirali tržište nekretnina smanjenjem ili ukidanjem PDV-a na kupovinu prve stambene nekretnine. Na pet posto bi trebalo smanjiti PDV na javni prijevoz i energente'', tvrdi Nađi. Porez na dohodak bi, kaže, smanjio na 10 posto, a porez na kapitalnu dobit ukinuo.

Fokus ne bi uvodio nikakve nove poreze, smanjio bi državnu administraciju, a podržava vaučerizaciju zdravstva i privatizaciju velikih javnih tvrtki.

Depeovcima primarna poljoprivreda

Mario Radić, potpredsjednik Domovinskog pokreta, srezao bi sivo tržište jer se, po njegovoj tvrdnji, otud novac slijeva u nekretnine koje su posljedično postale nepriuštive građanima.

Subvencionirali bi stanovanje obiteljima koje imaju između od jednog do troje djece, a obiteljima s četvero i više djece država, u kojoj bi DP činio vlast, u potpunosti bi pokrila trošak nekretnine. Radić smatra da bi u trećoj godini mandata taj trošak bio okvirno 800 milijuna eura.

Povećali bi osobni odbitak sa 700 na 800 eura, menadžerima državnih tvrtki zadali bi jasne ciljeve čije bi se ispunjavanje nagrađivalo, a neostvarivanje penaliziralo. I oni su za djelomičnu privatizaciju državnih kompanija, a posebno su zainteresirani za resor poljoprivrede.

"Subvencije koje tamo dominiraju nemaju smisla jer se subvencionira hektar obradive površine umjesto proizvoda koji na tom hektaru nastaje", smatra Radić, a ustroj Agencije za plaćanja u poljoprivredi okarakterizirao je kao iracionalan te je predložio osnivanje otkupnih stanica, zadruga ili kooperativa.

Habijanovo rezolutno 'ne' porezu na nekretnine

HDZ-ov Damir Habijan došao je za kormilo ministarstva iz kojeg su češće izlazile afere nego kvalitetne gospodarske politike i u kratko se vrijeme prometnuo u svojevrsnog ekonomskog glasnogovornika stranke.

Govoreći o ovisnosti BDP-a o EU-ovim fondovima, Habijan je rekao kako nije istina da će oni presušiti. Riječ je o tome da će se samo fokus pomaknuti. U idućem programskom razdoblju slijedi fokus na zelenu tranziciju i dekarbonizaciju te je to prostor koji Hrvatska treba tražiti.

IT je istaknuo kao jednu od strateških industrija, a po pitanju poreza na nekretnine bio je rezolutan – HDZ ga neće uvoditi. Tvrdi da se reformi treba pristupiti cjelovito te da već postoji komunalna naknada, doprinos koji nalikuje porezu na nekretnine. Država bi, smatra Habijan, trebala stvoriti uvjete da se dobit reinvestira.

Puljak: srezati broj županija i uhljeba

Marijana Puljak iz stranke Centar također naglašava kako nam BDP raste na krilima inflacije i europskih fondova. Teritorijalni preustroj zemlje je istaknula kao prioritetan potez, a najveći potencijal domaće ekonomije vidi u IT-u, kreativnoj industriji i biotehnologiji.

Što se porezne politike tiče, Centar je želi učiniti stabilnom, predvidljivom i jednostavnom.

"Porez za neiskorištene nekretnine je nešto o čemu razmišljamo", kaže Puljak i poručuje kako trebamo oživjeti tržište kapitala i financijski opismeniti ljude da ulažu u širi spektar financijskih instrumenata.

Poljoprivredu ne smatra strateškom granom i želi pojačati individualiziranu mirovinsku štednju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar