Centar je stranka koja niti u jednom trenutku nije postala istinski nacionalna. Mala baza i relativna raspršenost birača liberalnog centra nikada nije dozvolila da previše narastu. Ipak, kao i dio drugih manjih stranaka, imaju lokalnu bazu, a to je drugi po veličini grad u državi. Ono što je Možemo! za Zagreb, a Most za Sinj, Centar je za Split.
U naš studio stigla je Marijana Puljak, saborska zastupnica iz 10. saziva Sabora. U razgovoru s Puljak htjeli smo vidjeti koliko je Centar liberalna opcija i koji dio političkog spektra namjeravaju zahvatiti svojom perspektivom na ekonomiju i gospodarstvo.
"Proračun Hrvatske uvelike je ovisan o PDV-u. Državi odgovara visoka inflacija. Inflaciju zovu porezom za koji nitko nije glasao. Trošak plaćamo svi mi", rekla je Puljak i tako ušla u komentar održivosti proračuna i pitanja rasta BDP-a.
Čitaj više
Habijan: Odlučno ne porezu na nekretnine
Je li brižna vlast ekonomski održiva? S tim pitanjem započeli smo razgovor s Damirom Habijanom.
09.04.2024
Zdravstvo zaostaje za europskim prosjekom, političari nude svoje lijekove
Potrebna je cjelovita zdravstvena reforma, a ključno je poboljšati primarnu zdravstvenu zaštitu.
09.04.2024
SDP-ov plan C - Milanović će na europske izbore, osam dana paralelke?
Ustav i zakon mu dozvoljavaju kandidaturu na izborima za Europski parlament.
20.03.2024
Hrvati zbog izbora ostali bez nove omiljene investicijske igračke
Sabor je raspušten, a tehnička vlada nema ovlasti sklapanja značajnih poslova.
19.03.2024
Često se spominju reforme koje se na kraju zaborave, a jedna od njih je i teritorijalni preustroj. Previše je jedinca lokalne samouprave i to je Puljak odmah istaknula kao prioritetnu racionalizaciju. BDP raste, ali previše je ovisan o EU-ovim fondovima. Kada se razvijemo na razinu ostatka Unije, fondovi će nestati, a onda će nastati problem. IT, kreativne industrije i biotehnologija je gdje Hrvatska ima velik potencijal.
Visokokvalificirana radna snaga odlazi. To je, kaže Puljak, zbog "neuređenog sustava". Poslove dobivaju privilegirani.
"Po pitanju zapošljavanja kvalificiranih u Splitu, ključno je bilo raspisivanje javnih natječaja i javnih nabava", kaže Puljak. No transparentnost će svatko podržati. Pitanje je kako se u to uklapaju konkretni fiskalni potezi kojima bi se stimuliralo najsposobnije. Puljak ističe da je "potrebno intervenirati u stope na dohodak". Postoji, međutim, opasnost od disbalansa i stvaranja elita u pojedinim sektorima. Bivša saborska zastupnica kaže da je ključ poreznu politiku učiniti stabilnom, predvidljivom i jednostavnom.
"Porez na nekretnine je tema koja je u Splitu itekako aktualna", govori Puljak. Tamo je 17 tisuća praznih stanova i mladim obiteljima je nemoguće pronaći trajni najam.
"Porez za neiskorištene nekretnine je nešto o čemu razmišljamo", kaže Puljak i fokusira to pitanje na samo jednu specifičnu kategoriju. "Danas je lako prepoznati koja nekretnina nije aktivna".
Tu su i rentijeri za koje Puljak kaže da se ističu kao najveći problemi Hrvatske, iako to nije slučaj. "Turizam je potrebno uravnotežiti s ostalim industrijama. Jedinice lokalne samouprave imaju priliku poreznim politikama utjecati da rentijeri ne plaćaju ovako niski paušal i tu je prostor za intervenciju", napominje Puljak.
"Naše financijsko tržište kapitala treba oživjeti i financijski opismeniti ljude da ulažu u širi spektar financijskih instrumenata", kaže Puljak te dodaje: "Postoji jedna zajednica IT kompanija koja dominantno izvozi. Tu ne govorim o kompanijama koje žive isključivo o suradnji s državom."
No lako za turizam i IT koji su u naletu. Pitali smo Puljak što je s drugim industrijama koje su često bile u fokusu Hrvatske. Što je s poljoprivredom? Puljak je ne vidi kao stratešku industrijom.
"Nju je potrebno modernizirati. Poljoprivredu nije moguće održati na životu bez subvencija. No i tu treba imati razumnu granicu. Nije problem subvencija sama po sebi, već u tome što se i koliko subvencionira. Ne možete bez subvencija. Nekim sektorima je potrebno priskočiti, ali kao liberalna stranka smo za slobodno tržište. Svjesni smo trenutka u kojem se nalazimo i u nekim trenucima je potrebno posegnuti za nekim diskretnim uplivom".
Treba li država privatizirati kompanije u kojima ima vlasništvo?
"Prvo treba izdvojiti strateške kompanije. One koje su strateške trebaju ostati u stopostotnom vlasništvu zemlje. U onima koje su mješovite, potrebno je izdvojiti usluge koje nisu javne i pustiti ih na tržište. Problem upravljanja je politizacija, kada postavljate u uprave ljude koji nisu kompetentni. U strateškim firmama je potrebno usustaviti talent management", odgovara Puljak.
Otvorili smo i temu mirovinskih fondova. "Obavezne mirovinske fondove se tjera da dio vlasništva ulažu u alternativni investicijski fond u vlasništvu države. To je instrument koji ne postoji u svijetu. Nitko Hrvatsku na to ne tjera. To je manevar koji će omogućiti da milijarda eura završi u privatnim rukama Pavla Vujnovca", tvrdi.
Što se tiče mirovinskih fondova i perspektive za građane, Puljak ističe da je potrebno jačati individualiziranu mirovinsku štednju.
Zakon o radu je tema koja je malo zamrla, ali često se izvuče pitanje treba li ljude lakše zapošljavati i otpuštati. Jednostavan odgovor Marijane Puljak je da treba, ali dodaje da je potrebno olakšati prekvalifikacije i na neki način ojačati područja u kojima bi se nezaposlene aktiviralo i aktivno usmjeravalo.
--- Cijeli razgovor pogledajte u videu.