Troskot: Ne želimo porez na nekretnine, HEP ne treba privatizirati

Sedam sugovornika, sedam pogleda na gospodarsku perspektivu Hrvatske uoči jedne od najdinamičnijih kampanja za parlamentarne izbore. U studiju Bloomberg Adrije očistili smo politički diskurs od svega osim pitanja koja se tiču ekonomije. Pozvali smo predstavnike sedam stranaka koje će prema svim anketama nakon 17. travnja ući u 11. saziv Sabora. HDZ, SDP, Most, Možemo, DP, Centar i Fokus reći će što misle o nekim od najaktualnijih pitanja domaće ekonomije.

Gdje je prostor za obuzdavanje rashoda BDP-a, je li potrebno uvesti porez na nekretnine, kako u gospodarstvu koje pokreću usluge i osobna potrošnja staviti veći naglasak na proizvodnju, treba li mijenjati Zakon o radu kako bi se moglo lakše zapošljavati i otpuštati radnike i treba li privatizirati kompanije kojih je država vlasnik ili ima većinski udio?

U prvom izdanju gost je bio Mostov Zvonimir Troskot. Razgovor smo otvorili s temom BDP-a. Troskot tvrdi da bi ''poljoprivreda trebala biti strateška grana industrije uz turizam. Rast našeg BDP-a je isključivo vezan na inflaciju. Nama bi se dogodio ozbiljan problem da inflacija padne. Došlo bi do velikog proračunskog deficita kojeg ne bismo mogli financirati. Nama ne rastu važne grane ekonomije, mi u ključnim stvarima ne stvaramo otpornost iako koristimo novac EU upravo za jačanje te otpornosti. Povrh svega rast plaća dodatno potiče inflaciju''.

Pitali smo Troskota što bi oni napravili da to preveniraju ukoliko budu u prilici.

''Moramo govoriti o demografskim politikama i radili bismo na povratku imigracije i najveći potencijal vidimo u Južnoj Americi. U Argentini, Čileu ili Peruu je visokokvalificirana radna snaga koja bi se vratila ovdje raditi, a glavni razlog je sigurnost. Hrvatska je sigurna zemlja'', tvrdi.

No nije sve u sigurnosti i ljubavi prema Hrvatskoj, potrebno je i stimulirati povratnike materijalno. Troskot tvrdi da je ''Sinj primjer kako se to može riješiti, porezne olakšice, izgradnja vrtića, a sličnu politiku vidimo i u Istarskoj županiji koja stimulira dolazak medicinskih radnika. Nude financiranje stanovanja, dodatno plaćanje u sezoni. Mogli bismo i olakšati investicije te iste imigracije na ovom području''.

Dotakao se i pitanja ukidanja parafiskalnih nameta. ''Poduzetnik ili obrtnik mora sam odlučiti hoće li nešto platiti ili ne i dobija li adekvatnu uslugu za ono što plaća. Primjer je tranzicija u HGK koja se značajno reducirala nakon Mostove inicijative''.

Porez na nekretnine

Nekretnine su još jedan od tereta domaće ekonomije. Kvadrata ima, ali stoje prazni, cijena je mnogima previsoka, špekulanata ima pregršt, kao i rentijera, a pokušaj države da olakša mladim ljudima dolazak do prve nekretnine neslavno je propao. ''Ne bismo uvodili porez na nekretnine. Svi koji su gradili platili su dovoljno nekretnina. Ako ste kupovali platili ste porez prilikom transakcije. Što se tiče onih koji imaju više nekretnina to bismo razmislili'', kaže Troskot.

Pitali smo ga zašto već nemaju jasan stav o tome. ''Imamo jasan stav, ali ne da se to rješava kroz poreznu politiku. Želimo jačati tržište kapitala i investicije. Nekretnine su kod nas interesantne i to im podiže cijenu. Cilj bi bio da onaj tko zaradi na nekretninama investira u dionice. Trebaju nam jaka izlistavanja'', kaže.

S Troskotom smo otvorili i pitanje prinosa gdje nekretnine i dalje predstavljaju manje rizičnu i često isplativiju investiciju nego li je to ulazak u neku od klasa imovina koje se nude na burzama ili u slučaju izdanja vrijednosnih papira.

'Od subvencija ne treba bježati'

Hrvatska ima velik problem jer je proizvodni sektor u potpunosti podređen uslugama. Troskot je govorio kako bi to Most promijenio. ''Moramo odrediti strateške sektore. Za nas je to IT i poljoprivreda. U IT-u Hrvatska može konkurirati jer smo kao narod skloni matematici. Kad je u pitanju STEM, tu možemo konkurirati zemljama koje su tradicionalno jake na tom polju. Što se poljoprivrede tiče, taj sektor će nas izvući. Pogledajte Izrael. Manje kvalitetna zemlja za uzgoj, a imaju poljoprivredne proizvode koje izvoze''.

Od subvencija ne treba bježati, kaže Troskot. ''Ako je subvencija prisutna, onda ne treba poticati input, već output. Umjesto sirovine, pomoći otkup proizvoda. Jedina zemlja koju znam da nema poticaje u poljoprivredi je Novi Zeland. Mi se borimo sa zemljama koje ulažu u poljoprivredu i zato ne možemo isključiti subvencije. Problematično nam je i da se lokalna proizvodnja uništavala godinama, a sada omogućavamo velike investicije, poput one u peradarstvo jedne ukrajinske kompanije'', smatra.

Pitali smo ga nije li poanta imati investiciju, a ne gledati odakle dolazi? Troskot tvrdi da bi ''bilo bolje da umjesto jedne velike strane investicije imamo puno malih investicije u lokalne OPG-ove. To je važno zbog razvoja lokalne zajednice''.

Investicije u vlastite pogone

Vlada je tik pred izbore izašla s još jednim paketom pomoći, ovaj put teškim 503 milijuna eura. Troskot kaže da Most tako nešto ne podržava. ''Što mi na taj način financiramo? Tajkune koji onda rade štetu poput one koju smo gledali u aferi plin za cent. Mi bismo taj novac radije investirali u vlastite pogone poput termoelektrane na plin u Rijeci što je naša ideja. Kroz ovakve projekte vidimo da Hrvatska gubi trećinu novca na korupciju. Kada govorimo o zamrzavanju cijena proizvoda, tu se ne razmišlja o posljedicama, a to je da ti proizvodi na koncu ipak postanu skuplji. Nadalje, tako uništavamo kompanije koje proizvode artikle koji se zamrzavaju. Trgovački lanci koji snize cijene takvih artikala, kompenziraju poskupljenjem drugih. Moramo početi proizvoditi, a smanjiti uvoz'', rekao je.

Još jedna od tema je fleksibilizacija Zakona o radu. Treba li lakše zapošljavati i otpuštati radnike u Hrvatskoj?

''Da. Vlada zapošljava i prije izbora službenicima diže plaće. Jedno od rješenja je da se smanji javni sektor i da se zaposleni prebace u privatni sektor. Privatnici imaju problem s radnom snagom, a s druge strane imamo napuhani javni sektor koji ne stvara dodanu vrijednost. I dalje imamo previše ljudi na zavodu za zapošljavanje'', smatra.

''HEP je strateška kompanija. Treba je pustiti na burzu da kotira. Postoje rješenja poput nekih scenarija u Rumunjskoj. To je dobro i zbog korporativnog upravljanja. Imali biste određene ciljeve koje bi direktori morali ispuniti. Imali bismo i tijela koja bi regulatorno bila prisutna, ali ne bismo privatizirali'', zaključio je.

 

-- Cijeli razgovor možete pogledati u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar