Dok se država nećka oko uvođenja poreza na nekretnine, jedinice lokalne samouprave (JLS) nisu propustile priliku za dodatno punjenje proračuna pa je tako više od 40 posto općina i gradova s početkom 2024. povećalo stope poreza na kuće za odmor.
Odmah na početku valja podsjetiti da država poreznim izmjenama koje su stupile na snagu od početka ove godine zacrtala rasteretiti rad, a povećati oporezivanje imovine. U tom duhu je izmijenjen raspon oporezivanja kuća za odmor s cijene od 0,66 do 1,99 eura po četvornom metru korisne površine. Nova donja granica sada iznosi 0,60 eura, ali je gornja osjetno povećana, na pet eura.
Podaci Porezne uprave otkrivaju da je čak 240 od 556 jedinica lokalne samouprave odlučilo iskoristiti šansu za povećanje oporezivanja vikendica, dok je tek njih 13 smanjilo porezno opterećenje. Većina ih se ipak odlučila ne mijenjati ništa pa je tako 303 općina i gradova zadržalo istu poreznu stopu.
Čitaj više
Porezna politika brzo bi i efikasno riješila kaos na tržištu nekretnina
Klara Matić, voditeljica odjela tržišta kapitala u Colliersu, zna kako promijeniti sumornu sliku domaćeg tržišta.
08.08.2023
Mrvoš: Porezom treba napasti prazne nekretnine
Prinosi od iznajmljivanja na sličnoj su razini s razinom inflacije u Hrvatskoj.
27.07.2023
Cijena kvadrata past će za pet posto, porez na nekretnine je nužan
Nɑ preokret trendɑ nɑ tržištu nekretninɑ u ovoj godini snɑžno će utjecɑti promjenɑ monetɑrnih politikɑ.
05.07.2023
Plenković: U ovom mandatu vlade neće biti poreza na nekretnine
Hrvatske vlasti već su nekoliko puta pokušale krenuti s uvođenjem kontroverznog poteza, ali se uvijek odustajalo.
03.06.2023
Detaljan pregled podataka otkriva kako je 55 JLS-ova odlučilo uvesti najvišu stopu oporezivanja od 5 eura po četvornom metru, a riječ je o mahom turističkim orijentiranim krajevima i velikim gradovima. Veliki broj ih je i do sada ubirao maksimalan iznos od 1,99 eura po kvadratu, ali ima i iznimki. Primjerice, Dubrovnik do sada nije uopće naplaćivao porez na kuće za odmor, a sada je uveo maksimalnu stopu od 5 eura.
Koliko ćete plaćati?
U praksi to znači da se za posjedovanje vikendice od, primjerice, 100 kvadrata u našoj najpoznatijoj i najskupljoj turističkoj destinaciji do sada nije plaćalo ništa, a od početka 2024. će vas ta privilegija stajati 500 eura godišnje.
Ako, pak, kuću za odmor iste kvadrature imate u Zagrebu, trošak vlasništva će vam porasti sa 199 eura, na 500 eura godišnje.
S druge strane, sjeveroistok Hrvatske mahom je zadržao politiku nenaplaćivanja poreza na vikendice ili su stope zadržali na minimalnoj razini.
Zanimljivo je da su i neki veliki turistički gradovi poput Splita i Zadra odlučili ne dizati porezno opterećenje, već su ga ostavili na razinama od 1,99 eura po kvadratu.
Ovdje treba razjasniti i što se zakonski smatra vikendicom. Naime, Zakon o lokalnim porezima kućom za odmor definira svaku zgradu, dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski. Vikendicom se ne smatra nekretnina koja se koristi cijele godine, neovisno o tome stanuje li u njoj vlasnik ili je u trajnom najmu, a zakonski pod definiciju kuće za odmor ne spadaju ni nekretnine koje se uopće ne koriste.
Smokvin list za državu
Oporezivanje nekretnina već je dugo vruća gospodarsko-politička tema na hrvatskoj sceni.
Iako velika većina ekonomskih stručnjaka podržava i zagovara uvođenje poreza na nekretnine na nacionalnoj razini, vladajući od te ideje bježe kao vrag od tamjana, naročito u izbornoj godini.
Ministar financija Marko Primorac je na poreznoj konferenciji Deloittea prije par dana poručio kako ove godine neće biti novih poreza iako Vlada "razgovara i čini određene iskorake" po pitanju oporezivanja nekretnina.
Naglasio je i kako oni koji kratkoročno iznajmljuju nekretnine i plaćaju paušalni porez u turizmu moraju istovremeno plaćati i porez na kuću za odmor.
"Dakle, ako imate nekretnine koje nisu u trajnom najmu ili u kojima ne živite, te nekretnine već sada podliježu takvom porezu. Iako se on ne zove onako kako bi se trebao zvati, zove se porez na kuće za odmor i upravo zbog toga što je potrebno napraviti dodatan zahvat u tome sustavu je prije nekoliko godina bio i poticaj da se taj sustav reformira. Nažalost, taj pokušaj je propao, ali to ne znači da mi nismo opteretili ni na koji način nekretnine", kazao je Primorac.
"Imate komunalni doprinos, imate spomeničku rentu, imate i komunalnu naknadu, pa i porez na kuće za odmor. I sada je potrebno cjelovito sagledati te sve elemente i odlučiti što će se dalje činiti", naglasio je.
Slušajući ministra, ostaje dvojba koristi li država porezni iskorak JLS-ova kao smokvin list kojim krije svoje nedjelovanje ili je to zapravo uvođenje poreza na nekretnine na mala vrata, da se spriječi negodovanje rentijera.