.webp){kind=icon}
Za 2025. godinu Vlada Republike Hrvatske planira ambiciozan proračun od 37 milijardi eura, što predstavlja rast rashoda za 10,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pogledali smo tko su dobitnici, a tko gubitnici novog proračuna.
Ukupni prihodi veći su u odnosu na 2024. godinu za 8,6 posto, a značajan učinak na prihode imaju povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje sredstva iz EU-ovih fondova, rekao je Plenković. Ukupni rashodi su u odnosu na tekući plan za 2024. godinu veći za 10,2 posto ili 3,4 milijarde eura.
"Proračun je usmjeren u prvom redu na građane, a ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu", ocijenio je Plenković.
Čitaj više
Reforme EU-a umjesto stabilnosti unose nered u hrvatske državne financije
Katarina Ott s IJF-a prokomentirala neizvjesnosti koje je reforma EU-a unijela u donošenje državnog proračuna za iduću godinu.
18.07.2024
Opet manjak u proračunu opće države i to od 0,7 posto BDP-a
Prema godišnjem izvještaju proračunski prihodi iznosili su 27,4, a rashodi 28,1 milijardu eura.
20.05.2024
Plaće u javnom sektoru eksplodirale, Hrvatska među rekorderima EU-a
U 2024. će proračunski izdaci za naknade zaposlenima rasti za 32,2 posto u odnosu na ovu godinu.
17.11.2023
Najavljena porezna reforma će nas stajati 400 milijuna eura
Procjena troškova ne uključuje odluke jedinica lokalne samouprave oko eventualnih smanjenja poreza na dohodak.
19.05.2023
Njime se, kako je rekao, želi osigurati bolji životni standard kroz rast mirovina i plaća, pomoć osjetljivim skupinama i provedbu mjera za reguliranje cijene struje, plina i goriva, a tu je i provedba Nacionalnog programa stambene politike, uz rješavanje stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca.
Plenković je najavio nastavak investicija, između ostalog u sanaciju šteta od potresa, a tu su i ulaganja u vodno-komunalne projekte, zdravstvenu infrastrukturu, željeznicu, ceste, pomorski promet, sport i ruralni razvoj.
"Posebno je važno, s obzirom na okolnosti, sigurnosne, globalne, i u Europi i u svijetu, da ćemo s ovakvim proračunom dostići cilj od dva posto proračunskih izdvajanja za obranu", rekao je Plenković.
Proračun prema Plenkovićevim riječima prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora i strateških ciljeva Vlade u pogledu demografske obnove, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije.
Demografija najviše profitirala | Pixsell
Tako je proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći je za 202 posto, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21 posto, zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81 posto te znanosti, obrazovanja i mladih za 14 posto. Na drugu stranu smanjen je za 14 posto za gospodarstvo te pet posto za regionalni razvoj i fondove.
Rast 3,2 posto
Vlada za 2025. godinu projicira rast BDP-a od 3,2 posto, a stopu inflacije na 2,7 posto. Manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 trebao bi prema projekcijama Vlade u 2025. godini biti 2,3 posto BDP-a, 1,9 posto u 2026. te 1,8 posto BDP-a u 2027. godini.
Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te bi on na kraju ove godine trebao iznositi 57,4 posto, 56 posto u 2025. te 55 posto BDP-a u 2026. godini.
Plenković je najavio rast mirovina i plaća, a rekao je i kako misle da će ove godine inflacija biti maksimalno tri posto, izglednije 2,9 posto, a da će dogodine biti oko 2,7 posto.
Rekao je i da će nastaviti sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u, za koji ove godine očekuju da će biti na 57,4 posto, najniži u proteklih 15 godina, zatim 56 posto u idućoj i 55 u 2026. godini.
