Reforme EU-a umjesto stabilnosti unose nered u hrvatske državne financije

Reforma zakonodavnog okvira gospodarskog i fiskalnog upravljanja Europskom unijom (EU) kojoj je deklarirani cilj osigurati održive javne financije i promicati uključiv rast u svim državama članicama u Hrvatskoj je, čini se, dovela do suprotnog efekta.

Katarina Ott s Instituta za javne financije (IJF) prokomentirala je neizvjesnosti koje je ta reforma unijela u donošenje državnog proračuna za iduću godinu.

"Sredinom srpnja javnost je obično – iščekujući upute za izradu državnog proračuna – imala već prilično jasan uvid u makroekonomski, fiskalni i proračunski okvir za iduće tri godine, no ove godine to nije slučaj. Naime, na mrežnim stranicama Ministarstva financija i Vlade nije moguće naći ništa o proračunu za 2025. i projekcijama za 2026.–2027., a nema ni Programa konvergencije koji je Vlada po dosadašnjim procedurama trebala poslati Europskoj komisiji do kraja travnja, kao ni Odluke o proračunskom okviru koji je trebala usvojiti do kraja lipnja", ističe Ott, napominjući kako bi izvršna vlast trebala informirati javnost ako je nedostatak tih informacija posljedica zbivanja na razini EU-a.

Ott naglašava i kako javnost treba znati na temelju čega će i kada Ministarstvo financija moći donijeti upute za izradu proračuna za iduće trogodišnje razdoblje jer ako one budu kasnile bit će problema s izradom realnih financijskih planova u brojnim državnim tijelima.

"I ranije je bilo izrazito malo vremena za izradu prijedloga državnog proračuna, te za rasprave i usvajanje proračuna u Saboru, a ove bi ga godine moglo biti još manje. Tu se jednostavno nameću preporuke Mihaele Bronić i Josipa Franića iz analize Instituta za javne financije o rezultatima Hrvatske u međunarodnom istraživanju o otvorenosti proračuna središnje države", poručuje.

U analizi na koju se Ott referira se preporučuje snažnija uloga Sabora u nadzoru proračuna, što prvenstveno zahtijeva njegovo uključivanje u postupak planiranja proračunskih politika, odnosno u početnu fazu proračunskoga procesa.

Katarina Ott naglašava da javnost treba znati na temelju čega će i kada Ministarstvo financija moći donijeti upute za izradu proračuna | Hina/Daniel Kasap

"Za početak, Vlada bi trebala poslati prijedlog proračuna u Sabor barem dva mjeseca prije početka nove fiskalne godine kako bi saborski zastupnici imali dovoljno vremena za analizu toga dokumenta", smatraju autori.

Otvorenost proračuna

Analiza se referira i na posljednji krug međunarodnog istraživanja International Budget Partnership-a (IBP) o otvorenosti proračuna središnje države Hrvatska sa 67 bodova (od mogućih 100) zauzela 24. mjesto među 125 analiziranih zemalja.

Iako se radi o povećanju od tri boda u odnosu na prethodni krug istraživanja (2021.), autori ističu kako još uvijek postoji znatan prostor za poboljšanje, ne samo u vezi s objavom pravovremenih i građanima razumljivih informacija o prikupljanju i potrošnji proračunskih sredstava, već i kada je riječ o uključivanju javnosti u proračunske procese.

Inače, rezultati IBP-ova istraživanja za 2023. ne pružaju razlog za optimizam na globalnoj razini. Prosječna vrijednost Indeksa za svih 125 uključenih zemalja iznosi 45, baš kao što je to bio slučaj u prethodnim dvama krugovima. Drugim riječima, stanovnicima analiziranih zemalja u prosjeku je opet na raspolaganju bilo samo 45 posto ključnih informacija o prihodima i rashodima proračuna. Kao i u ranijim krugovima, najbolje rezultate zabilježili su Gruzija (87), Novi Zeland (87), Švedska (85) i Južnoafrička Republika (83).

Na začelju ljestvice smjestili su se Afganistan, Jemen i Venezuela, čije vlasti svojim građanima ne objavljuju pravovremeno baš nikakve informacije o proračunu.

Zahvaljujući porastu Indeksa za tri boda Hrvatska je napredovala s 25. na 24. mjesto u odnosu na prethodni krug istraživanja. Autori navode kako je poboljšanje u najvećoj mjeri posljedica toga što je jedan dosada analizirani dokument zamijenjen novim. To jest, s obzirom na to da Vlada više ne objavljuje Smjernice ekonomske i fiskalne politike, kao dokument iz kojega se mogu iščitati osnovne odrednice nadolazećega proračuna, analizira se Program konvergencije.

Indeks otvorenosti proračuna za odabrane zemlje, 2008. – 2023. | Izvor: IBP

"Riječ je o donekle detaljnijem dokumentu od Smjernica ekonomske i fiskalne politike, stoga i ne čudi blagi porast bodova u tome dijelu istraživanja. Jedine bitne promjene unutar samih dokumenata zabilježene su za prijedlog proračuna, koji u ovome krugu istraživanja sadržava nešto više informacija o makroekonomskim predviđanjima na temelju kojih su planirani prihodi i rashodi, ali više ne pruža uvid u transfere javnim poduzećima kao ni sve potrebne informacije o zaduživanju i dugu", stoji u analizi IJF-a.

Bili smo i bolji

Iako Hrvatsku 67 osvojenih bodova svrstava u zemlje koje objavljuju "značajnu količinu proračunskih informacija", ranijih smo godina bilježili i bolje rezultate. Primjerice, 2019. godine Hrvatska je sa 68 bodova zauzela 21. mjesto na svjetskoj ljestvici.

"U skladu s tim, može se zaključiti da nije bilo važnijega pomaka u posljednje vrijeme. Iako stoji nešto lošije u odnosu na zapadne zemlje, Hrvatska je značajno ispred susjednih država. Dok su Srbija i Bosna i Hercegovina ostale iza Hrvatske tijekom cijeloga analiziranoga razdoblja, Slovenija je u ovome krugu prvi put zabilježila lošije rezultate od Hrvatske", naglašava se u analizi.

Što se nepoznanica oko donošenja novog domaćeg proračuna tiče, one bi trebale biti što prije riješene kako bi se omogućilo glatko i nesmetano funkcioniranje državnih tijela.

"Ministarstvo financija trebalo bi čim prije objaviti informacije o rokovima i planovima oko novog proračunskog okvira, kako bi javnost znala kako će sve to izgledati ove godine. Hoće li tako i postupiti, tek ćemo vidjeti. Nadajmo se da hoće", zaključuje Ott.