Opet manjak u proračunu opće države i to od 0,7 posto BDP-a

Vlada je u ponedjeljak prihvatila godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, prema kojemu su proračunski prihodi iznosili 27,4, a rashodi 28,1 milijardu eura, uz manjak proračuna opće države od 0,7 posto BDP-a prema međunarodno usporedivoj metodologiji ESA.

Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da je lanjski BDP porastao u odnosu na 2022. godinu za 3,1 posto, s najvećim doprinosom rastu od smanjenja uvoza, potrošnje kućanstava i državne potrošnje.

U takvim uvjetima, proračunski prihodi iznosili su 27,4 milijarde eura i porasli su u odnosu na 2022. godinu za 20,1 posto. Porezni prihodi iznosili su 15,5 milijardi eura i porasli su za 19,3 posto, a prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje bili su u odnosu na prethodnu godinu veći za 15,3 posto i iznosili 4,4 milijarde eura.

Ukupni rashodi od 28,1 milijarde eura veći su za 20,9 posto u odnosu na 2022. godinu, a ukupan proračunski višak prema nacionalnoj metodologiji iznosio je 34,3 milijuna eura što je 0,04 posto BDP-a. Prema međunarodnoj metodologiji ESA, manjak proračuna opće države za 2023. godinu iznosio je 528,3 milijuna eura ili 0,7 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u na kraju 2023. godine iznosio je 63 posto, a u planu je smanjenje toga udjela do kraja godine ispod maastriške granice od 60 posto, rekao je ministar Primorac.

Statistička intervencija

Državni zavod za statistiku je krajem travnja objavio neplaniranu reviziju procjene lanjskog ekonomskog rasta. Inicijalna procjena objavljena je krajem veljače i tada se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023. procjenjivao na 2,8 posto. Novom procjenom statističari su tu brojku povisili na 3,1 posto.

Promjena nije beznačajna, a u DZS-u ističu kako su za novi obračun BDP-a revidirali podatke o finalnoj potrošnji države, poreznim prihodima, te plaćenim subvencijama na proizvode i proizvodnju. Tako je rast državne potrošnje lani, prema najnovijim procjenama, bio čak 6,6 posto, a ne ranije procijenjenih 2,8 posto. Ostale kategorije u izračunu BDP-a ostale su nepromijenjene.

Analitički tim Bloomberg Adrije je u svojem posljednjem kvartalnom pregledu procijenio kako bi ove godine hrvatski BDP mogao rasti 2,8 posto i to zahvaljujući dobrom investicijskom profilu i oporavku vanjske trgovine. Hrvatska narodna banka smatra da će nam BDP rasti 3,2 posto, a Međunarodni monetarni fond je prošlog tjedna poboljšao svoju prognozu s 2,6 na tri posto.

Uz državnu potrošnju lani su pozitivan doprinos ekonomskom rastu dale i investicije te potrošnja kućanstava, pokazuju statistički podaci. Domaću potražnju i u središnjoj banci navode kao jednu od osnova svojih optimističkih očekivanja za ovu godinu, a drže da će s rastom nastaviti i investicijska aktivnost, iako "sporijim intenzitetom" nego lani jer bi se "javne investicije mogle početi smanjivati uslijed završetka nekih programa i projekata financiranih iz EU-ovih fondova".