Države Adria regije su u 2022. ostvarile najbolje fiskalne rezultate od 2019. godine, prvenstveno zahvaljujući oporavku gospodarstava nakon izlaska iz restriktivnih pandemijskih mjera. Rezultati su također plod visoke inflacije koja inicijalno dovodi do većih poreznih prihoda, prije nego što potrošači prilagode svoje navike.
U 2023. možemo očekivati usporavanje ekonomskog rasta, prije svega zbog usporavanja potražnje. Također, inflacija će tijekom sljedeće godine usporavati, što će smanjiti porezne prihode država.
Usto, zemlje u Adria regiji uvode novosti u svoje fiskalne politike kako bi privatnom sektoru pomogle u borbi s rastom cijena energenata.
Hrvatska
U Hrvatskoj je u centru pažnje bio porez na ekstraprofit, ali to nije bila jedina tema. Glavne promjene bile su: podignuti iznosi neoporezivih vrijednosti po pitanju više stavki (nagrada za zaposlene, doprinosa za djecu, otpremnina u slučaju odlaska u mirovinu); porez na ekstraprofit; u prosincu 2022., predstavnici Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država potpisali su sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Srbija
Po pitanju fiskalne politike u Srbiji došlo je do sljedećih promjena: neoporezivi prihodi povećani s 19.300 dinara (164.42 eura) na 21.712 dinara (184.97 eura); doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje smanjeni za jedan postotni bod; mjera djelomičnog povrata doprinosa (čija je svrha stimuliranje zapošljavanja) ostat će na snazi do kraja 2023. godine.
Sjeverna Makedonija
Sjevernu Makedoniju očekuje šest bitnih promjena u fiskalnoj politici: porez na dodanu vrijednost koji domaćinstva plaćaju za opskrbu električnom energijom bit će povećan s pet na 10 posto; jednaka (neprogresivna) porezna stopa ostaje na 10 posto; PDV na digitalne udžbenike i sredstva za osobnu higijenu je pet posto; oporezivanje kapitalne dobiti u slučaju prodaje ovisit će o razdoblju držanja prodanih vrijednosnih papira; za poslodavce uplate za životno osiguranje više neće biti oslobođene poreza; razmatra se izvanredni porez na ekstraprofit.
Bosna i Hercegovina
U Bosni i Hercegovini nije bilo značajnijih promjena fiskalne politike, a u fokusu se našlo oporezivanje osnovnih živežnih namirnica.
Nije usvojeno smanjenje niti ukidanje PDV-a na osnovne živežne namirnice i gorivo, a daljnje odluke ovisit će o formiranju vlasti na svim razinama.
Slovenija
Porezna i fiskalna politika se mijenjala i u Sloveniji: neoporezivi dio prihoda na osobnu dobit podignut je sa 4.500 na 5.000 eura; iznos za dodatno linearno porezno rasterećenje podignut je s 13.716 na 16.000 eura; najviša kategorija osobnih prihoda (iznad 74.000 eura) bit će oporezovana po stopi od 50 posto umjesto dosadašnjih 45; prihodi od iznajmljivanja nekretnina bit će oporezovani po stopi od 25 posto umjesto dosadašnjih 15; porez na ekstraprofit; uvedene su posebne porezne olakšice do 1.300 eura za mlade do 29 godina.
Porez na ekstraprofit u fokusu
Glavna tema sljedeće godine svakako će biti promjene oko poreza na ekstraprofit. Europska unija (EU) je usvojila odluku da dodatno oporezuje kompanije koje 75 posto prometa ostvaruju od sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i njihove prerade, čija je neto dobiti za najmanje 20 posto veća u odnosu na prosjek oporezivanih profita proteklih četiriju fiskalnih godina.
Kako mali broj kompanija iz regije ispunjava te uvjete, države su uvele svoje varijante ovog nameta, a najagresivnija je svakako bila Hrvatska, gdje su porezom na ekstraprofit obuhvaćeni svi sektori, a ne samo energetika.
Hrvatska vlada odlučila je stopom od 33 posto oporezovati sve profite iznad 120 posto vrijednosti četverogodišnjeg prosjeka, a i vlasti u Srbiji za istu kategoriju razmatraju porez od 39 posto.
Ova verzija poreza na ekstraprofit najviše će pogoditi prerađivače nafte jer te kompanije uspijevaju pobrati sve plodove oporavka gospodarstva i u potpunosti prenose ulazne troškove na potrošače.
Uz to što kažnjava maksimizaciju profita kompanija van energetskog sektora (a težnja povećanju profita jedan je od osnovnih postulata kapitalizma), još jedan problematičan aspekt novog poreza je što smanjuje dosljednost i predvidljivost na koje strani investitori posebno obraćaju pažnju.
Komplicirano razdoblje s fiskalnog aspekta
Kako se pristupi fiskalnoj politici razlikuju, analitičari Bloomberg Adrije su istražili trenutne porezne postavke (kao udio u BDP-u) i usporedili podatke s Europskom unijom i zemljama Središnje i Istočne Europe (CEE). Kao osnova su uzeti iznosi iz 2019. i 2020. kako bi se obuhvatila jedna godina s velikim gospodarskim rastom i jedna godina na koju su utjecale vanjske okolnosti – u ovom slučaju pandemija. Također, u 2021. se i dalje osjećao utjecaj pandemijskih mjera, pa i podaci za cijelu godinu mogu prikazati iskrivljenu sliku.
Kada se sve to uzme u obzir, i dalje se može reći kako u posljednjih nekoliko godina nije bilo većih razlika u udjelu pojedinih vrsta poreza u BDP-u.
Glavni zaključci
U svim zemljama je udio poreza u BDP-u niži nego u Europskoj uniji i eurozoni, ali to nije nužno slučaj kada se države regije uspoređuju s ostalim CEE zemljama jer tamo Slovenija i Hrvatska imaju najviše porezno opterećenje (najbliže su im Češka i Mađarska).
Države Adria regije karakterizira i visok udio PDV-a u BDP-u, što je dio strategije ubiranja većine poreza iz potrošnje. Po ovom pokazatelju prednjači Hrvatska gdje je spomenuti udio skoro duplo veći od prosjeka eurozone, što je posljedica uloge turizma kao jedne od glavnih gospodarskih grana.
Pojašnjenja radi, Hrvatska praktički izvozi PDV, dok u isto vrijeme nameće samo simbolične porezne stope na usluge privatnog smještaja. Udio prihoda od trošarina u PDV-u je također visok u Adria regiji, što je dijelom posljedica ostavštine iz negdašnjih vremena, a dijelom specifičnosti pojedinih ekonomija.
Udio prihoda od poreza na osobni dohodak u zemljama Adria regije je dva ili tri puta veći od EU-a i eurozone, što ima smisla kada se u obzir uzmu pokazatelji udjela PDV-a. U Sloveniji, koja nastoji oporezivati one s najvećim prihodima, udio prihoda od poreza na osobni dohodak je najviši. Hrvatska je od 2010. nastojala smanjiti opterećenje upravo za ovu kategoriju poreznih obveznika, a ostatak regije je u prošlom desetljeću ove stope držao niskima kako bi privukao strane investitore.
Udio prihoda od poreza na dobit poduzeća uglavnom je sličan razinama iz EU-a, eurozone, i ostatka država iz CEE regije.
Predviđanja
Promatrajući trenutnu strukturu poreznih opterećenja, analitičari Bloomberg Adrije smatraju kako nije vjerojatno da se bilo koja od zemalja Adria regije odluči za smanjenje poreznih stopa na osobni dohodak, osim možda Slovenije koja bi to mogla učiniti u slučaju onih s najvećim primanjima, radi konkurentnosti s razvijenijim tržištima Europe.
Po pitanju ove vrste nameta, analitičari stope u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji već vide kao granične, a njihovo daljnje smanjenje ne bi bilo produktivno ako nisu praćene odgovarajućim investicijama.
Njih također ne uvjetuju samo niža izdvajanja za radnu snagu, već i predvidljivost i pravno okruženje. Analitičari čak prije vide mogućnost povećanja ovih stopa, iako bi za to bilo potrebno poboljšanje demografske strukture (primjerice, smanjenje želje za selidbom u Zapadnu Europu).
Naposljetku, Hrvatska će u jednom trenutku morati promijeniti sadašnju politiku oporezivanja iznajmljivača privatnog smještaja jer trenutno stanje ugrožava razvoj u drugim sektorima.
Sve zemlje regije moraju mijenjati porezne politike kako bi se riješili ili umanjili demografski problemi jer se u gotovo svim državama javlja odljev (kvalificirane) radne snage.
Pozitivni primjeri
Pozitivni primeri se mogu naći u zemljama CEE regije. U Mađarskoj neprogresivna stopa poreza na osobni dohodak iznosi 15 posto, dok porez na dobit poduzeća iznosi devet posto, a PDV 27 posto. Ovakva kombinacija poreznih nameta je pridonijela značajnom rastu bruto poslovnog suficita (šest posto kompozitne godišnje stope rasta, što je 1,6 puta veće nego prosjek EU-a u razdoblju od 2011. do 2020.).
U Poljskoj je porez na dobit poduzeća smanjen na devet posto za tvrtke čiji je EBIT pokazatelj poslovanja ispod dva milijuna eura. Proces konvergencije je u Poljskoj već bio u tijeku zahvaljujući restrukturiranju u mnogim sektorima, a bruto poslovni suficit je za razdoblje od 2011. do 2020. bio za 20 posto viši od prosjeka EU-a. Spomenute porezne reforme samo su ubrzale proces.
Primjere dobre prakse možemo naći i u Rumunjskoj gdje se posebne pogodnosti odnose na sektore informacijskih tehnologija, znanstveno-istraživačkog rada, proizvodnje hrane, te građevinarstva.
.webp){kind=icon}
