Posljednjih godina Zagrebačka burza suočava se s kontinuiranim smanjenjem broja uvrštenih kompanija. Iako su prošle godine tržištu pristupile nove kompanije poput Ing-Grada, Tokić Grupe i Žita, broj delistinga i dalje je veći od broja novih uvrštenja, što dodatno slabi ionako plitko domaće tržište kapitala.
Najaktualniji primjeri dolaze upravo iz ove godine. S burze su povučeni Medika, Medora hoteli te Adriatic osiguranje, a kao glavni razlozi navedeni su niska likvidnost dionica, visoki troškovi održavanja uvrštenja te procjena većinskih vlasnika da im status izlistane kompanije više ne donosi značajnu poslovnu korist.
Sličan obrazac vidljiv je i kod drugih kompanija koje su posljednjih godina napustile tržište kapitala, poput Saponije, Atlantske plovidbe, Varteksa i Vira, gdje su razlozi uključivali restrukturiranje vlasništva, smanjenje regulatornih obveza, financijske poteškoće i slab promet dionicama.
Čitaj više
Godina egzodusa: Dionica Atlantske plovidbe čak peta koja je otišla s burze
Dosad su izvrštene dionice Varteksa, Solarisa, HTP Orebića i HTP Korčule.
16.12.2024
Veliki dioničar traži delistiranje - Auctor pokreće povlačenje Medike sa Zagrebačke burze
Auctor, vlasnik 48 posto dionica, traži povlačenje Medike s uređenog tržišta
02.02.2026
Što donosi 'dvostruko uvrštavanje na burzu'? Ono koje Studencu nije pošlo za rukom..
Razlozi zašto kompanije biraju dual listing su gotovo uvijek strateški, ali IPO u kontekstu dual listinga nije nimalo jednostavan proces.
08.05.2026
Najava povlačenja naelektrizirala trgovinu dionicama Adriatic osiguranja
Dionicom osiguravatelja u ponedjeljak ostaren viši promet nego dionicom Končara, a dionica Tokić grupe i drugi je dan za redom skočila za više od pet posto.
16.03.2026
Zašto kompanije odlaze s burze?
Jedan od glavnih razloga zbog kojih kompanije napuštaju burzu upravo je već spomenuta niska razina trgovanja. Kada se dionicama trguje rijetko i u malim količinama, tržišna cijena prestaje biti relevantan pokazatelj vrijednosti kompanije, a sama burzovna kotacija gubi dio svoje svrhe jer kompanijama donosi sve manje koristi u pogledu vidljivosti, likvidnosti i mogućnosti budućeg prikupljanja kapitala. Istovremeno, kompanije i dalje moraju snositi značajne troškove radi uvrštenja, od objave financijskih izvješća i revizija do regulatornih naknada i administrativnih obveza.
Dodatni motiv često je i konsolidacija vlasništva. Kada jedan ili nekoliko velikih dioničara kontroliraju veliku većinu kompanije, tržište kapitala postaje manje važno za poslovanje, a odluke se žele donositi brže i izvan fokusa javnosti. Upravo zato sve više domaćih kompanija procjenjuje da im poslovanje izvan burze daje veću fleksibilnost od ostanka na burzi.
Posebnu pozornost tržišta u posljednje vrijeme privlači Kraš. Nakon što su Pivac grupa i Kappa Star dodatno konsolidirali vlasništvo, zajedno kontroliraju više od 90 posto glasova u kompaniji, zbog čega se na tržištu sve glasnije špekulira o mogućem povlačenju Kraša sa Zagrebačke burze i potencijalnom istiskivanju manjinskih dioničara.
Više od tri milijarde eura nestalo s tržišta
Podaci pokazuju da je sa Zagrebačke burze u posljednjih pet godina nestalo više od tri milijarde eura tržišne kapitalizacije, što predstavlja oko devet posto današnje tržišne kapitalizacije burze.
Pritom je uvjerljivo najveći delisting bio izlazak PBZ-a 2021. godine, čija je tržišna kapitalizacija iznosila čak 1,86 milijardi eura, odnosno gotovo dvije trećine ukupne vrijednosti svih kompanija koje su u promatranom razdoblju napustile tržište. PBZ je tada bio među najvećim kompanijama na Zagrebačkoj burzi prema tržišnoj kapitalizaciji, no unatoč veličini, dionica nije bila osobito likvidna zbog vrlo niskog free floata od svega 2,5 posto.
Gleda li se broj i veličina delistinga bez PBZ-a, najizraženiji val se dogodio tijekom 2024. godine, kada je burzu napustilo devet kompanija ukupne tržišne kapitalizacije veće od 280 milijuna eura.
Među najvećim delistinzima tada su bili Sunce hoteli, Solaris, Bilokalnik-Ipa i Zvečevo, a trend izlaska kompanija se nastavio tijekom 2025. ali i tekuće godine. Među dionicama koje su delistane sa Zagrebačke burze u zadnjih pet godina, najviše su zastupljene kompanije iz sektora turizma i hotelijerstva, njih ukupno 11. Odmah iza njih nalazi se sektor trgovine, s pet dionica koje su uklonjene s burzovnog tržišta.
Istovremeno, na domaćem tržištu događaju se i suprotni procesi. Posljednjih godina hrvatsko tržište kapitala dobilo je nekoliko velikih IPO-a, među kojima su Ing-Grad, Žito i Tokić Grupa, što je povećalo interes investitora i promet na tržištu. Uz to, do kraja ove godine, najavljena su još dva IPO-a.
U odnosu na ranija razdoblja, kada je novih izlistavanja bilo vrlo malo, rast broja IPO-a daje određeni razlog za optimizam i pokazuje da tržište još uvijek ima potencijal za razvoj. Ipak, unatoč tim pozitivnim primjerima, ukupni trend i dalje ide prema smanjenju broja izlistanih društava, pri čemu svaki novi delisting dodatno smanjuje likvidnost tržišta i interes investitora.
