Izmjenama Zakona o računovodstvu, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024. godine, uvedena je obveza primjene Direktive 2013/34/EU o obvezi podnošenja izvješća o informacijama o porezu na dobit (Public Country-by-Country Reporting Directive – CbCR).
Cilj te Direktive povećati je poreznu transparentnost društava i osigurati usklađene informacije o porezu na dobit na razini Europske unije (EU). Zanimljivo je da je Hrvatska tu obvezu izvještavanja uvela ranije od većine zemalja članica EU-a. Naime, prva godina na koju se u Hrvatskoj primjenjuje obveza izvješćivanja je 2024., a izvješće se podnosi u roku od 12 mjeseci nakon završetka poslovne godine, dakle najkasnije do 31. prosinca 2025. godine.
Prema Direktivi, za grupacije čija je fiskalna godina jednaka kalendarskoj, prva godina izvješćivanja je ona koja počinje nakon 22. lipnja 2024., odnosno 2025. godina. Ključno je pravovremeno utvrditi je li pojedino društvo obveznik izvješćivanja i, ako jest, koje informacije treba uključiti u izvještavanje.
Obveza izvještavanja u Hrvatskoj u pravilu se odnosi na lokalna krajnja matična društva koja ne posluju samo u Hrvatskoj i čiji iskazani konsolidirani prihodi premašuju 750 milijuna eura. Također obuhvaća srednje velika i velika društva kćeri, kao i podružnice (čiji je neto prihod veći od osam milijuna eura) čija su matična društva izvan EU-a. Iznimka od te obveze izvješćivanja predviđena je za kreditne institucije, jer su one podložne zasebnom režimu izvješćivanja.
Kod grupacija čije je matično društvo u jednoj od zemalja EU-a, obvezu izvješćivanja ima matica. Stoga je izvješćivanje u Hrvatskoj obavezno samo ako postoji domicilno matično društvo. S druge strane, kod grupacija čije je matično društvo izvan EU-a, moguće je da će i društva kćeri i podružnice koje posluju u Hrvatskoj također imati obvezu izvješćivanja. Za takve srednje i velike poduzetnike odnosno podružnice u Hrvatskoj moguća su izuzeća od obveze izvještavanja, pod uvjetom da je krajnje matično društvo izvan EU-a sastavilo izvješće o informacijama o porezu na dobit i zadovoljilo određene uvjete.
Ti uvjeti uključuju, primjerice, da izvješće bude objavljeno u propisanom elektroničkom formatu na mrežnim stranicama krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika, i to na najmanje jednom od službenih jezika EU-a, te da su u izvješću navedeni naziv i sjedište društva kćeri ili naziv i adresa podružnice u Hrvatskoj.
U svakom je slučaju ključno temeljito provjeriti status društva u skladu s Direktivom i pravovremeno utvrditi postoji li obveza izvješćivanja. U protivnom, za propuste u izvješćivanju propisane su novčane kazne (do 13.270 eura za pravnu osobu i do 2.650 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi).
Međutim, osim novčanih kazni, još je značajniji potencijalni reputacijski utjecaj na društva s obzirom na to da je transparentnost u poreznom izvješćivanju jedan od važnih pokazatelja financijske stabilnosti i ugleda društava.
-- Autorica teksta je Lana Brlek, direktorica u Odjelu poreznih usluga PwC-a Hrvatska.
-- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autorima i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.