Detaljni podaci o migraciji stanovništva za 2022. godinu koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku (DZS) otkrili su niz bitnih detalja o iseljavanju iz Hrvatske i useljavanju u nju u prošloj godini. Za početak, lani je iz Hrvatske iselilo 46,3 tisuća osoba, što je na pragu rekordne 2017. kad su državu napustile 47,4 tisuće ljudi.
No za razliku od tada, migracijski saldo je, prvi put u barem posljednjih deset godina, bio pozitivan. Iz inozemstva je u Hrvatsku doselilo nešto manje od 58 tisuća osoba, što znači da je u 2022. godini zabilježeno neto useljavanje 11,7 tisuća ljudi.
Mada bi se taj podatak na prvi pogled mogao učiniti pozitivnim i najaviti preokret dugogodišnjih trendova i možebitan rast privlačnosti Hrvatske kao lokacije za život, treba istaknuti da su među doseljene iz inozemstva ubrojani i raseljeni stanovnici iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Hrvatskoj. Njih je bilo 11,1 tisuća, što govori da je dobar dio našeg pozitivnog migracijskog salda zapravo posljedica bijega ukrajinskog stanovništva od rata u toj zemlji. Kad bi se izuzela ta brojka neto useljavanje bi palo na bitno nižih šeststotinjak osoba.
Ono najvažnije – hrvatski građani i dalje iseljavaju i trend ne usporava. Statistika pokazuje da je domovinu lani napustilo 32,7 tisuća hrvatskih građana. U posljednjih pet godina jedino ih je 2018. godine odselilo više. Tijekom pandemijskih 2020. i 2021. godine brojka iseljenih stanovnika Hrvatske je padala ispod 30 tisuća, da bi se lani opet vratila iznad te razine.
Nadalje, bilo kakve tvrdnje da se hrvatski građani pojačano vraćaju u domovinu također ne stoje. Lani se iz inozemstva uselilo 10,3 tisuće hrvatskih državljana, tristotinjak manje nego u 2021. godini i još uvijek u rangu povrataka iz prethodnih godina kojih je godišnje bilo između 8,5 i 10 tisuća.
Tvrdnja da je Hrvatska postala samo privremena stanica za inozemne radnike na putu za zapad, barem za 2022. godinu po službenoj statistici, ne stoji. Kombinacija podataka pokazuje da je lani došlo do snažnog skoka broja useljenika iz Azije, ali i da je brojka azijskih državljana koji su iselili iz Hrvatske gotovo ista brojci stranaca koji su iz Hrvatske iselili u Aziju.
Još bitnije, broj stranaca koji je lani iselio iz Hrvatske u neku od tradicionalnih "zapadnih" destinacija poput Njemačke, Austrije, Švicarske ili Velike Britanije nije prešao niti 300.
Za hrvatske državljane Njemačka je i dalje daleko najpopularnija destinacija. Od njih ukupno 32,7 tisuće koji su lani odselili, u Njemačku ih je otišlo više od 40 posto, odnosno 14,2 tisuće. Nakon nje slijedi Austrija kamo je otišlo 4,9 tisuće iseljenika. Među razvijenijim državama na Zapadu još su popularne Švicarska, Irska i Italija kamo ih je odselilo po više od tisuću.
.webp){kind=icon}
