U većini zemalja, kako u okruženju tako i u svijetu, granica za starosnu mirovinu je 65 godina. Međutim, kako se očekivani životni vijek produljuje, mnoge zemlje postupno podižu dob za odlazak u mirovinu.
U regiji do mirovine trenutno najbrže dolaze građani Sjeverne Makedonije, a ekonomski najstabilniji život u mirovini imaju najstariji građani Slovenije.
102 godine mirovinskog sustava u bivšoj Jugoslaviji
Mirovinsko osiguranje u bivšoj Jugoslaviji utemeljeno je 1922. godine donošenjem Zakona o osiguranju radnika. Kako je na skupu "100 godina Bismarckovog mirovinskog sustava u bivšoj Jugoslaviji: prošlost, sadašnjost i budućnost u 21. stoljeću" rekao član Fiskalnog vijeća Nikola Altiparmakov, prijeratno mirovinsko osiguranje uvelike je izgledalo kao privatno osiguranje s kapitalizacijom prihoda. Dob za odlazak u mirovinu bio je 70 godina i nije postojala mogućnost prijevremenog umirovljenja.
Čitaj više
Radni vijek u Hrvatskoj bit će kraći nego u Srbiji i Sloveniji
Najkraće trajanje radnog vijeka očekuje se u Rumunjskoj (32,2 godine), Italiji (32,9 godina) i Hrvatskoj (34 godine).
13.08.2024
Svi konačno u par klikova mogu saznati iznos buduće mirovine
Portalu Moja mirovina može se pristupiti putem poveznice mojamirovina.hr te sustava e-Građani.
04.03.2024
Radnici u Njemačkoj primaju 1.370 eura mirovine
Prosječna mirovina za one koji su uplaćivali 40 godina na zapadu zemlje iznosi 1.423, a na istoku 1.255 eura.
09.05.2023
Inflacija jede srpske mirovine, 45 posto živi s 200 eura mjesečno
Najavljeno povećanje mirovina neće pomoći jer su već obezvrijeđene.
13.09.2022
Nakon rata, 1957. godine, donošenjem zakona o mirovinskom osiguranju, mirovinski sustav prelazi na kontinuirano financiranje, takozvani "pay as you go", a starosna granica za mirovinu spušta se na 65 godina za muškarce i 50 godina za žene.
Zlatno doba za odlazak u mirovinu u bivšoj Jugoslaviji bilo je nakon 1964. godine, kada je dobna granica za muškarce pala na 60 godina, a za žene na 55 godina, uz minimalno 20 godina staža za odlazak u mirovinu.
Radnicima je zakonom iz 1964. zajamčeno da će uz puni radni staž od 40 godina moći računati na mirovinu u visini od 85 posto plaće. Tada su uvedene prijevremene penalizacije od tri do četiri posto godišnje, koje će u Srbiji biti ponovno uvedene početkom 2000. godine.
U to vrijeme počinje demografsko starenje stanovništva, što će kasnije biti veliki problem za mirovinski sustav.
Nakon raspada Jugoslavije države samostalno kreću u reformu svojih mirovinskih sustava i podižu dobnu granicu za odlazak u mirovinu.
Hrvatska
U Hrvatskoj muškarci u mirovinu odlaze sa 65 godina i minimalno 15 godina staža, a žene sa 63 godine i šest mjeseci. U planu je izjednačavanje uvjeta za mirovinu muškaraca i žena u Hrvatskoj od 1. siječnja 2030. godine.
U starosnu mirovinu može ići i hrvatski osiguranik koji navrši 60 godina života i 41 godinu staža.
U srpnju ove godine u Hrvatskoj je mirovinu uživalo 1,227.691 umirovljenika, a prosječna srpanjska mirovina iznosila je 581 euro.
Srbija
U Srbiji pravo na starosnu mirovinu muškarci mogu ostvariti sa 65 godina života, a žene sa 63 godine i šest mjeseci života, uz planirano postupno povećanje do 65 godina do 2032. godine. Za odlazak u mirovinu i jednima i drugima je potrebno minimalno 15 godina staža. Također, i muškarci i žene koji imaju 45 godina radnog staža mogu u mirovinu bez obzira na godine života.
U Srbiji je u srpnju mirovinu primilo 1,653.687 građana, a prosječna mirovina za sedmi mjesec ove godine iznosila je 390 eura (45.709 dinara).
Slovenija
U Sloveniji je dob za odlazak u mirovinu ista za muškarce i žene. Opći uvjeti za mirovinu su: 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža ili 65 godina života i 15 godina staža osiguranja.
U srpnju je u Sloveniji mirovinu primalo 643.360 građana, a prosječna mirovina iznosila je 1019 eura.
Bosna i Hercegovina
U Federaciji BiH uvjet za odlazak u mirovinu je 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. U starosnu mirovinu možete ići s 40 godina staža, bez obzira na godine života. Ovi se uvjeti odnose i na muškarce i na žene.
U srpnju 2024. godine u Federaciji BiH mirovinu je primilo 450.169 najstarijih korisnika, a prosječan iznos na mirovinskom čeku bio je 329 eura.
U Republici Srpskoj pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Pravo na starosnu mirovinu ima i osiguranik koji nije navršio 65 godina života, a mora imati navršenih 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža.
Žene koje nisu navršile 65 godina mogu otići u mirovinu s navršenih 58 godina života ako imaju 35 godina staža.
U Republici Srpskoj u srpnju ove godine mirovinu je primilo 286.034 korisnika, a prosječni iznos mirovine iznosio je 302 eura.
Makedonija
Osiguranik u Makedoniji stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 64 godine života ako je muškarac, odnosno 62 godine života ako je žena i ima najmanje 15 godina staža.
U srpnju ove godine u Makedoniji je bilo 340.482 korisnika, a prosječna mirovina za isti mjesec iznosila je 344 eura.
Crna Gora
Muškarci u Crnoj Gori stječu pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, dok žene idu u mirovinu po nešto povoljnijim uvjetima do 2032. godine. Trenutačno im je za mirovinu potrebno minimalno 62 godine i devet mjeseci života. Plan je da od 2032. idu u mirovinu sa 64 godine i devet mjeseci.
U starosnu mirovinu može ići i crnogorski osiguranik koji navrši 61 godinu života i 40 godina staža.
Crna Gora je u srpnju ove godine imala 115.644 umirovljenika, a prosječna srpanjska mirovina iznosila je 495,13 eura.
Valja napomenuti da prosječna mirovina u praksi ne predstavlja pravi prikaz stanja na terenu. Velik broj umirovljenika prima minimalne mirovine, koje su u pravilu znatno niže od prosjeka, dok prosjek popravlja manji broj onih koji primaju više mirovine.