Hoće li nove mirovinske izmjene zaustaviti relativni pad mirovina?

Najavljene su dvije velike promjene po pitanju mirovina u Hrvatskoj, koje će umirovljenicima donijeti dugo iščekivani rast relativnih dohodaka. Hoće li mjere pomoći ili se radi samo o estetskim zahvatima koje će pojesti inflacija? 

Krenimo redom. Prva promjena je početak isplate godišnjeg dodatka za umirovljenike u iznosu od šest eura za svaku godinu radnog staža, što s obzirom na to da prosječni umirovljenik u Hrvatskoj ima oko 31 godinu radnog staža iznositi oko 186 eura.

Ako gledamo one koji su prošle godine otišli u mirovinu iznos se penje na okvirno 216 eura, s obzirom na to da prosječno imaju 36 godina radnog staža. Realno se radi o simboličnom iznosu, s obzirom na prosječnu mirovinu od oko 690 eura mjesečno,  ali će zasigurno mnogima pomoći podmiriti određene troškove.

Puno važnija je najavljena promjena potpunog ukidanja oporezivanja mirovina od 2027. godine. Radi se o ukidanju poreza na dohodak, koji je primarno prihod općina i gradova (ostatak se raspoređuje na županije i tzv. "decentralizirane funkcije") pa zapravo neće imati značajan utjecaj na državni nego lokalne proračune. Ako se računa na temelju sadašnje prosječne mirovine, radi se o iznosu od oko 25 eura mjesečno (zavisno o općini/gradu). Do stupanja mjere na snagu će mirovine zasigurno rasti u apsolutnom iznosu, pa tkao i porezno oslobođenje.

Krajnje je vrijeme da se financijski položaj umirovljenika u Hrvatskoj poboljša, jer su prema brojnim mjerilima jedni od relativno najsiromašnijih u EU, pa i šire. Za odrediti kolike su "stvarne" hrvatske mirovine u odnosu na druge države nije dovoljno usporediti apsolutne iznose, nego treba uzeti u obzir i relativne cijene te odnos na prosječne plaće u državi.

Mirovine u Hrvatskoj sve više zaostaju za plaćama

Čak i tada stvari nisu jednostavne jer mirovinski sustavi nisu identični. Neke države imaju trinaestu mirovinu, a u nekima veliki dio umirovljenika radi uz primanje mirovine. Zbog toga je bolje govoriti o godišnjem medijalnom (točka koja dijeli distribuciju na dva jednaka dijela) prihodu korigiranom za razliku u cijenama. Za potrebe točnije usporedbe između država se koristi standard kupovne moći (eng. Purchasing power standard), koji predstavlja umjetnu "valutu" koja teoretski omogućuje kupovinu iste količine roba i usluga u svakoj državi.

Na Bloomberg Adriji smo nekoliko puta analizirali veliki ekonomski rast Hrvatske zadnjih nekoliko godina. Rezultati toga rasta su vidljivi i na podacima o medijalnom dohotku. Godine 2019. je u Hrvatskoj medijalni dohodak po osobi u kućanstvima s osobama između 18 i 64 godine iznosio 7661 PPS, a 2024. 13.569 PPS. Rast od 77 posto je puno veći od prosjeka EU (27 posto) i jedan od najvećih (nakon Rumunjske i Bugarske). To je primarno rezultat snažnog rasta plaća.

U istom periodu je rast medijalnog dohotka po osobi u kućanstvima s osobama od 65 i više godina, s 5670 PPS 2019. na 8968 PPS 2024. godine. Rast od 58 posto je više nego solidan, daleko veći od prosjeka EU (23 posto), ali značajno manji od rasta u kućanstvima s osobama između 18 i 64 godine. U ovoj dobnoj skupini dohodak primarno ovisi o mirovinama, pa se može zaključiti kako su mirovine u Hrvatskoj relativno rasle sporije od plaća.

Tako je dohodak druge skupine (65 godina i više) u odnosu na prvu (18 - 64 godine) pao sa 74 posto na 66 posto. Minus od osam postotnih bodova je najveći u EU, usporediv samo s minusom Grčke (- sedam postotnih bodova). Situacija je pogoršana na razini cijele EU, s 89 posto na 87 posto, ali nigdje toliko dramatično kao u Hrvatskoj. Zbog toga Hrvatska uz Estoniju, Litvu i Latviju spada među jedine države EU u kojima je medijalni dohodak skupine 65 godina i više ispod 70 posto dohotka skupine od 18 do 64 godine.

Siromaštvo je sve veća prijetnja umirovljenicima u Hrvatskoj

Neočekivano s obzirom na do sada navedene podatke, postotak osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti je drastično narastao u Hrvatskoj za demografsku skupinu od 65 godina i više, tj. za umirovljenike. Godine 2019. je 32,1 posto bilo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti a 2024. čak 37,6 posto. Istodobno je taj postotak u skupini između 18 i 64 godine pao s 17,7 posto na 16,4 posto. U EU je pad vidljiv u obje demografske skupine.

Mirovine će dugoročno nastaviti padati u odnosu na plaće

Zaključak je jednostavan; dok u EU umirovljenici zadržavaju između 85 i 90 posto standarda stanovništva u radnoj životnoj dobi, u Hrvatskoj su umirovljenici sve siromašniji u odnosu na ostatak stanovništva (tj. između 18 i 64 godine).

Za relativno niske mirovine u Hrvatskoj mogu okriviti brojni faktori.  Kratki radni staž u odnosu na većinu ostalih država EU (npr. Hrvatska samo 31 godina, Skandinavske države oko 40 godina), nizak omjer zaposlenih i umirovljenika (današnji omjer jedan umirovljenik na 1,45 zaposlena, 1990. su na jednog umirovljenika dolazila tri zaposlena), velik udio prijevremenih mirovina itd. Jedan od važnijih je nepovoljna indeksacija.

Mirovine se usklađuju dva puta godišnje. U obzir za usklađivanje mirovina se uzima promjena cijena i promjena plaća u prethodnom polugodištu. Omjer kod formule za usklađivanje je iznosio 70:30, pri čemu se za veću stopu koristi parametar koji je više rastao, plaće ili cijene. Taj omjer se od ove godine promijenio na 85:15, ali ne mijenja ništa retroaktivno.

Problem koji je nastao je to što su plaće zadnjih godina rasle puno više od cijena, s iznimkom 2022. godine. Primjerice, u prosincu 2024. je nominalni rast prosječne plaće iznosio 14,3 posto na godišnjoj razini.

Rast cijena je bio relativno visok, ali svake godine osim 2022. je rast plaća "pobijedio" rast cijena. S obzirom na to da je formula za usklađivanje mirovina 70 posto usklađivala s plaćama (koje su više rasle) a 30 posto s cijenama (koje su manje rasle od plaća), onda su i mirovine automatski rasle manje od prosječne plaće.

Relativni pad prosječne mirovine (i medijalnog dohotka umirovljenika) u odnosu na prosječnu plaću (i medijalni dohodak radno sposobnog stanovništva) je jednostavno rezultat koji proizlazi iz matematičke zakonitosti formule za usklađivanje mirovina.

Novi omjer od 85:15 će smanjiti problem, ali ga neće ispraviti. Naravno, ukidanje oporezivanja mirovina 2017. će naglo poboljšati omjer medijalnog dohotka i mirovina onih s 65 godina i više u odnosu na dobnu skupinu 18 do 64 godine, ali samo privremeno. Dugoročno su umirovljenici osuđeni da im mirovine rastu sporije od prosječnih plaća.