Većina građana zna da po zakonu mora izdvajati pet posto bruto plaće u drugi mirovinski stup, odnosno "štednju" za svoju buduću mirovinu. Međutim mali broj ljudi razumije što se događa s tim novcem kada odu u mirovinu. Upravo tu na scenu stupaju mirovinska osiguravajuća društva (MOD-ovi), institucije koje vašu akumuliranu štednju pretvaraju u doživotnu mjesečnu mirovinu.
U nastavku vam donosimo kako MOD-ovi funkcioniraju, koji su i zašto vam je to bitno za razumjeti.
No vratimo se ukratko na početak (odnosno kraj radnog dijela života) radi lakšeg razumijevanja.
Čitaj više
Sve više država EU podiže dob za mirovinu. Treba li i Hrvatska?
Hrvatska je 2019. odbila podizanje dobi za umirovljenje na 67 godina, iako su mnoge zemlje EU već krenule tim putem zbog starenja stanovništva i fiskalnog pritiska. Danas su isti razlozi još izraženiji, a Hrvatska ostaje među državama s nižom dobnom granicom i kraćim radnim vijekom.
05.03.2026
Neobjašnjena trampa dva posto vlasništva u HPB-u između mirovinskih fondova! Donosimo detalje
Na Zagrebačkoj burzi u utorak i petak zabilježene su dvije blok transakcije dionicama HPB-a. Istražili smo o čemu se radi.
20.02.2026
PBZ/CO fondovi u potpunosti izgubili vjeru u Janaf, ali vjeruju u ING-GRAD
U drugoj polovici godine rasprodali su sve dionice Jadranskog naftovoda, suprotno od AZ fondova koji su ih nastavili kupovati. Donosimo detaljan pregled značajnijih ulaganja.
11.02.2026
Gdje odlazi vaša mirovinska štednja? AZ fondovi u rudnike zlata ulažu gotovo isto kao i u Končar
Ukupno u rudnicima zlata drže 252 milijuna eura, a u Končar-elektroindustriji 283 milijuna. Donosimo detaljan pregled značajnijih ulaganja.
09.02.2026
Odabir isplate mirovine
Prilikom odlaska u mirovinu, osoba može odabrati između dvije opcije. Prva je primanje mirovine isključivo iz prvog stupa, pri čemu se sredstva prikupljena u drugom stupu prenose u prvi stup, a kompletnu isplatu tada obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Druga opcija je tzv. kombinirana mirovina, odnosno isplata iz prvog i drugog stupa. U tom slučaju dio mirovine iz prvog stupa isplaćuje HZMO, dok se sredstva akumulirana u drugom stupu prenose u jedno od mirovinskih osiguravajućih društava (MOD), koje potom isplaćuje taj dio mirovine.
Upravo zato budući umirovljenici prije odlaska u mirovinu dobivaju informativni izračun obje opcije, kako bi lakše procijenili koja im je financijski povoljnija. S obzirom na to da je drugi stup uveden tek 2002. godine, većina današnjih umirovljenika i dalje prima mirovinu isključivo iz prvog stupa, njih oko 1,3 milijuna. Ipak, broj korisnika MOD-ova, odnosno osoba koje primaju mirovinu i iz drugog stupa, raste vrlo brzo.
Taj će trend u budućnosti postajati još izraženiji jer će sve veći broj građana tijekom radnog vijeka akumulirati značajniju štednju u drugom stupu, zbog čega će kombinirana mirovina za mnoge postati isplativija opcija.
Što su mirovinska osiguravajuća društva (MOD)
Trenutno u Hrvatskoj postoje dva mirovinska osiguravajuća društva (MOD) – Raiffeisen MOD i HR MOD. MOD-ovi su društva koja isplaćuju mirovine iz drugog i trećeg, odnosno upravljaju individualnom kapitaliziranom štednjom nakon odlaska osobe u mirovinu.
Drugim riječima, kada odaberete kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa, sredstva iz drugog stupa prenose se u jedan od MOD-ova, koji potom preuzima obvezu isplate tog dijela mirovine. Kako bi mogli dugoročno isplaćivati mirovine i očuvati vrijednost vaše štednje, MOD-ovi ta sredstva ulažu na financijskim tržištima.
U što ulažu MOD-ovi i je li to ulaganje rizično?
Ono što je definitivno loše i što bi trebalo unaprijediti jest činjenica da nije moguće detaljnije vidjeti točnu strukturu ulaganja pojedinačnih MOD-ova. Ipak, dostupne su njihove politike ulaganja iz kojih je vidljivo da vode vrlo konzervativnu investicijsku strategiju.
Više od 50 posto imovine mora biti uloženo u obveznice, a iako detaljni portfelji pojedinih MOD-ova nisu javno prikazani, na statistikama HANFA-e može se vidjeti skupna struktura ulaganja svih MOD-ova.
Iz tih podataka vidljivo je da MOD-ovi zaista ulažu vrlo konzervativno, s otprilike 75 posto imovine u obveznicama. Naravno, postoji određeni rizik jer dio sredstava ulažu i u dionice te investicijske fondove, no s obzirom na relativno mali udio takvih ulaganja, čini se da je taj rizik više nego prihvatljiv. Cilj ovakvog ulaganja nije ostvarivanje visokih prinosa, već očuvanje realne vrijednosti imovine, odnosno zaštita štednje od inflacije kroz dugi niz godina mirovine.
Dakle, određeni rizik postoji, ali velika prednost MOD-ova je upravo njihov dugoročni horizont ulaganja. Uz to, dodatni mehanizam sigurnosti predstavlja činjenica da MOD ima zakonsku obvezu isplaćivati mirovinu do kraja života korisnika. U slučaju gubitaka, MOD u svakom trenutku mora imati dodatna sredstva iz vlastitog kapitala kako bi mogao pokriti eventualne manjkove i nastaviti uredno isplaćivati mirovine.
Jedino pitanje ostaje, je li ova struktura ulaganja dovoljna da dugoročno pobjedi inflaciju?