U seriji članaka analiziramo promjene u dioničkim portfeljima hrvatskih obveznih mirovinskih fondova. Krajem 2025. oni su u dionicama domaćih i stranih kompanija imali izravno investiranih 6,46 milijardi eura mirovinske štednje svojih članova.
Zahvaljujući snažnom rastu cijene zlata na međunarodnim tržištima, ali i dodatnoj kupnji dionica, vrijednost ulaganja AZ obveznih mirovinskih fondova u dionice rudnika zlata krajem 2025. gotovo su dosegnule vrijednost udjela kojeg ti fondovi imaju u Končar-elektroindustriji. S krajem prošle godine AZ fondovi A i B kategorije držali su dionice Končar-EI-a vrijedne ukupno 283 milijuna eura. U dvije rudarske kompanije – Barrick Mining i Newmont Goldcorp. – imali su 252 milijuna eura.
Podaci o portfeljima obveznih mirovinskih fondova s krajem lipnja i krajem prosinca otkrivaju strelovit rast ulaganja u zlato kod AZ fondova. Krajem lipnja udjeli u spomenute dvije korporacije vrijedili su upola manje, odnosno 116 milijuna eura. Glavni razlog za enorman skok je svakako rast cijene zlata na međunarodnim tržištima, za 32 posto u drugom polugodištu.
Čitaj više
Hrvati uopće ne upravljaju svojom mirovinskom štednjom. Evo koliko nas košta indiferentnost
Većina Europljana smatra da su današnje mirovine premale i da će do trenutka kada današnji 30- i 40-godišnjaci uđu u mirovinu sustav postati neodrživ. Istovremeno, odbijaju mjere poput povećanja dobne granice, doprinosa ili imigracije, a prihvatljive su im samo porezne olakšice i dodatna privatna štednja.
08.01.2026
PBZ/CO fondovi zamijenili dionice domaćih burzovnih teškaša stranima. U što točno ulažu vašu mirovinu?
Obvezni mirovinski fondovi rješavali su se dionica grupe Atlantic, Zagrebačke banke i Končara.
13.08.2025
Dok drugi mirovinski fondovi u slovensku Krku investiraju stotine milijuna eura, Erste plavi riješili su se svih dionica. Zašto?
AZ te PBZ Croatia osiguranje fondovi u Krki drže i po više od 200 milijuna eura.
12.08.2025
Gdje odlazi vaša mirovinska štednja? Ključni potezi AZ fonda koji će obilježiti idućih deset godina
Domaći mirovinski fondovi upravljaju s više od 24 milijarde eura mirovinske štednje hrvatskih građana od čega je gotovo šest milijardi investirano u dionice domaćih i stranih kompanija.
11.08.2025
Hrvati izgubili milijune eura zbog krivog odabira obveznih mirovinskih fondova
Obvezni mirovinski fondovi (OMF) u Hrvatskoj ulažu uplate svojih članova na financijskim tržištima. Svi zaposleni moraju uplaćivati pet posto svoje bruto plaće u njih. Postoje tri kategorije: A koja je najrizičnija, B srednjeg rizika i C najmanjeg rizika.
24.02.2025
Takav skok povukao je i dionice rudara zlata, ali u AZ fondovima su svoju predanost plemenitom metalu pokazali i dokupom dionica u Barrick Miningu. Udio u toj kompaniji povećan je za 53 posto, s dva na 3,1 milijun dionica. Zajednički, Newmont i Barrick zaslužni su za oko desetinu globalne proizvodnje zlata.
Barrick, kompanija sa sjedištem u Torontu, lani je prošao kroz rebranding. Bivše ime Barrick Gold Corp. promijenili su u Barrick Mining Corp. naznačavajući time namjeru da se malo odmaknu od zlata i razviju diverzificirani portfelj u kojem će za početak jačati proizvodnju bakra. Iz kompanije su u prosincu objavili i kako procjenjuju potencijalnu inicijalnu javnu ponudu dionica za biznis u kojem bi okupili svoje sjevernoameričke rudnike zlata.
AZ fondovi učetverostručili su svoju izloženost dionicama Nikea u drugoj polovici 2025. | David Paul Morris/Bloomberg
Iza namjere stoji želja da se rudnici zlata u državama sa stabilnom političkom situacijom odvoje od onih gdje je situacija nestabilnija, poput Pakistana ili afričkih zemalja. Investitorima bi se u novoj kompaniji ponudio manjinski udio.
Dokup dionica u Barrick Miningu indikativan je za upravljanje portfeljima AZ fondova u drugoj polovici prošle godine koju od prvog polugodišta izdvaja to što su AZ fondovi nisu prodavali već samo kupovali dionice.
Na stranom tržištu znakovito su povećali svoja ulaganja u proizvođača sportske opreme Nike te farmaceutski konglomerat Pfizer. Izloženost prema Nikeu su povećali 4,6 puta, s 68,1 na 316 tisuća dionica koje su krajem prosinca vrijedile 17,1 milijun eura. Udio u Pfizeru su također učetverostručili, s 524 tisuće na 2,17 milijuna dionica ukupne vrijednosti 46 milijuna eura.
Od stranih dionica u AZ fondovima povećali su ulaganja i u francusku banku BNP Paribas čime, uz postojeće udjele u American Expressu, Visi, Mastercardu i JP Morgan Chaseu, iskazuju povjerenje u budući rast globalne financijske industrije. Povećali su vlasnički udio i u proizvođaču industrijskih plinova Linde na 20 milijuna eura.
Slovensko tržište
Od ranije AZ fondovi drže i udjele u nekima od najvećih globalnih korporativnih imena, poput Microsofta, Alphabeta, Amazona, Applea, McDonald'sa i Walt Disneya.
Na susjednom slovenskom tržištu, inače omiljenoj inozemnoj dioničkoj destinaciji hrvatskih mirovinskih fondova, AZ fondovi bili su tijekom druge polovice 2025. relativno suzdržani. Fond A kategorije je blago povećao izloženost Cinkarni Celje, Novoj ljubljanskoj banci i Telekomu Slovenije, ali za sveukupno relativno niskih dva milijuna eura. Bez obzira na to daleko najveće inozemno ulaganje i dalje je slovenski farmaceut Krka gdje AZ fondovi drže udio vrijedan 285 milijuna eura.
Među dionicama u koje ulažu AZ fondovi je i Walt Disney Co. | Michael Nagle/Bloomberg
Taj iznos za malo nadmašuje čak i vrijednost udjela u Končar-elektroindustriji iako to nije ukupna izloženost AZ fondova Končaru. U dionicama Končar-distributivnih i specijalnih transformatora AZ fondovi drže još dodatnih 87,4 milijuna eura, a u Dalekovodu još 25,5 milijuna čime se ukupna izloženost Končar grupi penje na gotovo 400 milijuna eura. Krajem prosinca pod upravljanjem u AZ fondovima A i B kategorije bilo je devet milijardi eura.
Menadžeri AZ fondova u drugoj polovici prošle godine nisu bili pretjerano aktivni na domaćem tržištu. Sudjelovali su u javnoj ponudi dionica Žito grupe, ali čini se ne i Tokić grupe. U Žitu su krajem godine držali udio vrijedan 38,8 milijuna eura, odnosno oko osam posto vlasništva.
U Allianz ZB mirovinskom društvu koje upravlja AZ fondovima pažljivo će sigurno pratiti i nastavak sage u Jadranskom naftovodu. U drugoj polovici 2025. dokupili su oko 4,3 tisuće dionica Janafa na ukupno 30,2 tisuće vrijedne oko 24 milijuna eura. U Janafu je proteklih mjeseci bilo burno zbog nestabilnosti poslovanja vezanog uz isporuku nafte pančevačkoj rafineriji Naftne industrije Srbije.
Kompanija je ovih dana potvrdila svoje ulaganje u istraživanje i potencijalnu eksploataciju ugljikovodika u Kazahstanu, a u javnost su isplivale i napetosti između predsjednika Uprave Stjepana Adanića i člana Uprave Vladislava Veselice. U drugoj polovici 2025. dionica Janafa je izgubila 2,5 posto vrijednosti dok je indeks Crobex istovremeno porastao 7,1 posto.
Društvu Allianz ZB poslali smo upit u vezi promjena u portfelju u drugoj polovici prošle godine, no odgovorili su nam kako ne komentiraju pojedinačna ulaganja.
Strategija ulaganja u AZ fondovima lani je donijela poprilično dobre rezultate. Fond A kategorije ostvario je prinos od 15,2 posto čime je bio drugi po uspjehu među četiri domaća fonda iste kategorije. AZ fond B kategorije imao je prinos od 9,2 posto što je bilo dovoljno za treće mjesto.
Sudeći po investicijskim odlukama, članovi AZ fondova moraju se svakako nadati kako će zlato nastaviti sjati i ove godine kako bi i dalje sjali i prinosi.
Nakon pregleda dioničkog portfelja AZ fondova idućih dana možete pročitati i osvrte na portfelje Erste plavih, PBZ Croatia osiguranje te Raiffeisen fondova.