PBZ/CO fondovi u potpunosti izgubili vjeru u Janaf, ali vjeruju u ING-GRAD

U seriji članaka analiziramo promjene u dioničkim portfeljima hrvatskih obveznih mirovinskih fondova. Krajem 2025. oni su u dionicama domaćih i stranih kompanija imali izravno investiranih 6,46 milijardi eura mirovinske štednje svojih članova.

Menadžeri PBZ Croatia osiguranje obveznih mirovinskih fondova izgleda ne gaje nade da će istraživački projekt Jadranskog naftovoda u Kazahstanu, investicije u projekte obnovljive izvore energije ili nastavak transporta nafte prema rafinerijama bitnije poboljšati financijske pokazatelje ove kompanije odnosno povećati vrijednost dionice. Sugerira to činjenica da su se PBZ/CO fondovi u drugoj polovici prošle godine u potpunosti riješili dionica Janafa.

Dva obvezna mirovinska fonda, A i B kategorije, pod upravljanjem PBZ/CO društva nisu držala puno Janafovih dionica. Krajem lipnja 4,2 tisuće dionica koje su bile pod njihovim upravljanjem vrijedilo je 3,4 milijuna eura, što je relativno skromno ulaganje unutar cjelokupnog portfelja vrijednog više od četiri milijarde eura. Svejedno, potez je indikativan posebno jer dolazi u izazovnom trenutku za ovu državnu kompaniju gdje su, uz probleme u poslovanju izazvane sankcijama Naftnoj industriji Srbije, u javnost posljednjih tjedana isplivale i napetosti unutar Uprave.

Država kontrolira Janaf kroz nekoliko udjela, a među većim dioničarima nalaze se i AZ fondovi koji su u drugoj polovici prošle godine, suprotno od PBZ/CO fondova, kupovali dionice Janafa. U ovom trenutku oni ih drže blizu 32 tisuće, odnosno oko 3,2 posto vlasništva, što vrijedi 25 milijuna eura.

Najveća promjena u portfelju PBZ/CO fondova u drugoj polovici 2025. ipak je rasprodaja dionica Končar-elektroindustrije. Vrijednost udjela kojeg PBZ/CO fond B kategorije drži u Končaru je radi rasta cijene dionice premašila zakonske limite pa je ovaj fond bio prisiljen vlasništvo srezati za gotovo četvrtinu, s 401 na 312 tisuća dionica.

Manji dio tih dionica završio je u fondu A kategorije gdje limit još nije bio probijen. Sveukupno, na kraju prosinca su PBZ/CO fondovi u Končar-elektroindustriji držali 240 milijuna eura i to im je bilo najveće pojedinačno ulaganje. Nakon njega su po vrijednosti udjela slijedili slovenski farmaceut Krka te domaća Podravka.

Priča o prodaji domaćih dionica iz portfelja PBZ/CO fondova u drugom dijelu 2025. ne završava s Janafom i Končarom. Menadžeri društva su, čini se, procijenili i kako dionica Zagrebačke banke ima nešto manje potencijala za budući rast. Broj dionica koje drže u najvećoj domaćoj banci smanjili su za 12 posto, s 2,38 na 2,10 milijuna, ali vrijednost udjela je i dalje solidnih 50-ak milijuna eura.

Uz Janaf, u PBZ/CO mirovinskim fondovima izgleda ne gaje previše nade niti u budućnost nautičkog turizma, barem kad je u pitanju jedna od najvećih domaćih kompanija koje upravljaju marinama. U drugom dijelu prošle godine u potpunosti su se riješili dionica ACI-ja. Prije toga, krajem lipnja, u tom su društvu držali udio vrijedan 2,6 milijuna eura.

Dodatno povjerenje

Kome onda vjeruju u PBZ Croatia osiguranju? Na domaćem tržištu, sudeći po promjenama u portfelju, dodatno povjerenje stekao je ING-GRAD. Udio koji drže u ING-GRAD-u udvostručili su na ukupno 127 tisuća dionica što im daje nešto manje od tri posto vlasništva. Nakon inicijalne javne ponude u lanjskom ožujku u kojoj se dionica ING-GRAD-a prodavala po 46 eura, vrijednost joj je do kraja 2025. porasla za gotovo 20 posto.

Uz ING-GRAD, PBZ/CO fondovi su u drugom dijelu godine dokupili i nešto dionica Spana, Plave lagune te Hrvatske poštanske banke.

PBZ/CO fondovi povećali su svoju izloženost prema Novoj ljubljanskoj banci | Konstantinos Tsakalidis/Bloomberg

 

U stranom portfelju jedna od najvećih promjena bila je prodaja dionica Krke. Svoj udio PBZ/CO fondovi smanjili za više od 20 posto, pa je vrijednost ulaganja, usprkos blagom rastu cijene dionice, pala s 212 na 186 milijuna eura. Krka možda nije bila toliko u fokusu kao Končar na domaćem tržištu, no nije nemoguće da su u PBZ/CO fondovima također bili primorani na prodaju zbog zakonskih limita koji ograničavaju izloženost pojedinoj kompaniji.

Ako su već prodavali dionice Krke to ne znači da su u potpunosti izgubili povjerenje u slovensko gospodarstvo. U drugom dijelu prošle godine PBZ/CO fondovi povećali su svoje investicije u Novu ljubljansku banku te osiguravatelja Triglav. Udjeli u Telekomu Slovenije i Petrolu ostali su na istoj razini.

U ostatku stranog portfelja nije bilo prevelikih izmjena, osim manjih prilagodbi u već postojećim vlasničkim udjelima. Jedina nova investicija koja upada u oči su dionice američke tvrtke LAM Research u vrijednosti desetak milijuna eura.

Čini se kako su tom odlukom menadžeri PBZ/CO fondova odlučili pokušati profitirati na dionicama kompanija koje nisu u prvom planu kad je u pitanju zamah informatičkog sektora izazvan očekivanjima od umjetne inteligencije.

LAM Research bavi se proizvodnjom opreme za industriju poluvodiča, a investicija PBZ/CO fondova u tu kompaniju podsjeća na slične poteze drugih domaćih mirovinskih fondova. Erste plavi fondovi su, primjerice, tijekom druge polovice 2025. investirali u nizozemski ASML koji proizvodi strojeve za izradu procesora, kao i u Micron Technology koji proizvodi memoriju za računala.

PBZ Croatia osiguranje društvu poslali smo nekoliko pitanja vezanih uz promjene u dioničkom portfelju u drugom dijelu 2025. no do objave članka nismo primili odgovore.

Lanjska investicijska strategija PBZ/CO menadžera pokazala je odlične rezultate. Fond A kategorije ostvario je prinos od čak 18 posto, dok je fond B kategorije imao prinos od 11,5 posto. Za oba fonda to je unutar kategorije i konkurencije značilo najbolje rezultate. Članovi PBZ/CO fondova mogu biti vrlo zadovoljni i nadati se da će se profitabilna ulaganja nastaviti.

 

Nakon pregleda dioničkih portfelja AZ, Erste plavih i PBZ Croatia osiguranje fondova, u idućim danima možete pročitati i osvrt na portfelj Raiffeisen fondova.