AZ mirovinski fondovi kupili udio u 'rumunjskom Končaru', riješili se McDonald'sa, no ne i puno više od toga

U seriji članaka analiziramo promjene u dioničkim portfeljima hrvatskih obveznih mirovinskih fondova. Krajem prve polovice 2026. oni su u dionicama domaćih i stranih kompanija imali izravno investiranih 7,49 milijardi eura mirovinske štednje svojih članova.

Menadžeri AZ obveznih mirovinskih fondova u prvih su šest mjeseci ove godine bili prilično spokojni kad je u pitanju trgovanje dionicama. Njihovi fondovi A i B kategorije u dionicama su krajem lipnja držali blizu tri milijarde eura, ali portfelji se nisu puno promijenili u odnosu na početak godine.

U investicijskom žargonu to bi značilo da su "držali" dionice umjesto da ih prodaju ili kupuju, ali i takav stav dosta govori o strategiji i očekivanjima. Za početak, jedna od uočljivih promjena u odnosu na ranija razdoblja je prestanak povećavanja vlasničkih udjela u rudnicima zlata.

Krajem 2025. godine AZ fondovi držali su dionice dviju velikih rudarskih kompanija, Barrick Mininga i Newmonta, vrijedne čak 252 milijuna eura. Zbog pada njihovih cijena, vrijednost tih udjela pala je do kraja lipnja na 232 milijuna, no i dalje se radi o jednom od većih ulaganja iz portfelja AZ fondova.

Cijena zlata snažno je rasla do početka ove godine. | Neva Žganec/PIXSELL

 

Cijena zlata na svjetskom tržištu počela je postepeno rasti tijekom 2024. da bi taj rast ubrzao lani. Povijesni rekord dosegnulo je u siječnju ove godine kad se cijena unce približila razini od 5.600 dolara. Ovih dana zlatom se trguje ispod razine od 4.500 dolara.

U AZ fondovima su, čini se, u pravi trenutak krenuli u kupnju dionica rudnika zlata, a "držanje" tijekom posljednjih mjeseci daje naslutiti da ne očekuju dodatni nastavak rasta cijene zlata, ali i da ipak još nije došao trenutak za unovčavanje dobiti.

Inozemni portfelj

Društvu Allianz ZB koje upravlja AZ mirovinskim fondovima poslali smo upit povodom ove i još nekolicine drugih prilagodbi investicijske strategije, no poručili su nam da ne komentiraju "pojedinačna ulaganja".

U inozemnom dioničkom portfelju menadžeri AZ fondova uglavnom su tek blago podešavali postojeće pozicije i to većinom u A fondu, onom rizičnijem i više okrenutom dionicama. Ipak, mogu se uočiti još dvije jasnije promjene.

AZ fondovi drže i dionice nizozemskog proizvođača piva Heineken | Shiho Fukada/Bloomberg

 

Tijekom prve polovice ove godine AZ fondovi u potpunosti su se riješili dionica američkog lanca brze prehrane McDonald's. Krajem prošle godine u toj su kompaniji držali udio vrijedan 6,4 milijuna eura da bi do kraja lipnja taj udio bio sveden na nulu. Ovi mirovinski fondovi ne drže dionice nekih drugih konkurentskih lanaca pa se čini kako menadžeri ne vjeruju da na tržištu brze prehrane ima potencijala za rast u nekom srednjem roku.

No i dalje drže udio u nizozemskom Heinekenu, vrijedan 9,4 milijuna eura, udio u američkom konditoru Hershey slične vrijednosti, te čak četverostruko vredniji udio u Philip Morrisu. Ako su već posumnjali u predanost globalnih potrošača brzoj prehrani, još uvijek računaju na njihov interes za pivo, cigarete i čokoladu.

Možda i kao dio diverzifikacijske strategije kad su u pitanju životne navike potrošača, AZ fondovi drže i udio vrijedan 11 milijuna eura u proizvođaču sportske opreme Nike, a za digitalne ovisnosti tu su i 20-milijuna eura vrijedne dionice Applea. Sve u svemu, čini se kako u AZ fondovima i dalje imaju povjerenja u rast globalne potrošnje u maloprodaji.

Osim McDonald'sa još jedna interesantna novost u stranom portfelju su dionice rumunjske kompanije Electroalfa.

Sudeći po internetskim stranicama radi se o kompaniji koja se bavi proizvodnjom i postavljanjem električne opreme, njenom ugradnjom u elektroenergetske sustave, kao i projektiranjem i opremanjem elektrana na obnovljive izvore energije. Otprilike se, dakle, radi o rumunjskom pandanu kombinacije naših Končara i Dalekovoda. U rumunjskoj kompaniji AZ fondovi su krajem lipnja držali dionice vrijedne 55 milijuna leua odnosno 10,5 milijuna eura.

Investicijska moda

Zelena tranzicija nije jedini stil kojeg iz globalne investicijske mode prate AZ fondovi.

Revoluciji umjetne inteligencije (AI) članovi najvećeg domaćeg obveznog mirovinskog fonda su krajem lipnja bili izloženi kroz dionice Alphabeta, Amazon.coma, ASML-a i Microsofta, ali i SAP-a. Ukupna vrijednost udjela u tim kompanijama bila je 172 milijuna eura.

Čak i takva izloženost blijedi prema najvećem pojedinačnom dioničkom udjelu vrijednom čak 414 milijuna eura kojeg AZ fondovi drže u domaćoj Končar-elektroindustriji. Za njim po vrijednosti slijedi slovenski farmaceut Krka gdje drže dionice vrijedne 352 milijuna eura, a top listu najvrednijih ulaganja još dopunjavaju Imperial Riviera, Hrvatski telekom i Podravka.

Promjene vrijednosti domaćeg dioničkog portfelja u prvoj polovici godine bile su daleko najvećim dijelom samo rezultat kretanja cijena dionica na tržištu jer su AZ fondovi minimalno prilagodili svoj portfelj. Dokupili su nešto dionica Auto Hrvatske i Žito grupe, par dionica Janafa, te prodali 15 tisuća dionica Dalekovoda, i to je bilo to.

Držanje dionica uz manje prilagodbe portfelja pokazalo se relativno uspješnim za AZ fondove. Prinos fonda A kategorije, onog jače izloženog dionicama, u prvih šest mjeseci bio je odličnih 10,32 posto. Fond B kategorije ostvario je prinos od 5,72 posto.

Usprkos odustajanju od daljnjeg povećanja udjela u rudnicima zlata to je prilično blistav rezultat. Hoće li se tako nastaviti i u ostatku godine, sudeći po viđenom, dosta leži na dionicama Končara, Krke, američkih korporacija vezanih uz umjetnu inteligenciju, globalnu osobnu potrošnju, ali i "rumunjskog Končara". Samo da ne bude šokova.

 

Nakon pregleda dioničkog portfelja AZ fondova idućih dana možete pročitati i osvrte na portfelje Erste plavih, PBZ Croatia osiguranje te Raiffeisen fondova.