Hrvatski mirovinski fondovi šute oko sudjelovanja u IPO-u SpaceX-a, OpenAI-a i Anthropica

Najveći hrvatski investitori, koji upravljaju s gotovo 28 milijardi eura, nisu željeli komentirati svoje eventualno sudjelovanje u najrazvikanijoj inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) u povijesti. Domaćim mirovinskim fondovima poslali smo upit s pitanjem hoće li sudjelovati u aktualnom IPO-u SpaceX-a, tehnološkog konglomerata pod kontrolom Elona Muska, ali i najavljenim javnim ponudama OpenAI-a i Anthropica kasnije ove godine.

Iz Raiffeisen mirovinskih fondova odgovorili su nam kako "odluke o pojedinačnim ulaganjima" ne komentiraju, a slično su nam poručili i iz drugih fondova. Zainteresirani investitori su dionice SpaceX-a mogli upisati proteklih dana, a u petak ujutro po njujorškom vremenu očekuje se i početak trgovine na burzi Nasdaq.

Hrvatskim mirovinskim fondovima, koji upravljaju novcem budućih umirovljenika, sudjelovanje u inozemnim IPO-ima nije nepoznanica, no ne može se niti reći kako su pretjerano aktivni u tom segmentu tržišta. Barem AZ i PBZ Croatia osiguranje fondovi su prije tri godine sudjelovali u IPO-u rumunjske Hidroelectrice, pandana domaćem HEP-u. Prema nekim izvorima, ranije ove godine neki fondovi su sudjelovali i u javnoj ponudi češkog CSG-a, no zasad nema službenog podatka o tome jesu li uspjeli kupiti dionice.

Od 27,7 milijardi eura, s koliko su mirovinski fondovi upravljali krajem travnja, u stranim dionicama se nalazilo 3,1 milijarda. Inozemnim dionicama dodatno su izloženi i kroz investicijske fondove.

Mada su obvezni mirovinski fondovi najveći igrači na domaćem tržištu kapitala, u usporedbi s najvećim svjetskim investitorima i fondovima, oni su ipak druga decimala. Norveški mirovinski fond, primjerice, upravlja s 1.800 milijardi eura; PIMCO, američki fond izrastao iz jednog tamošnjeg osiguravatelja ima neto imovinu od gotovo 2.300 milijardi dolara; najveći američki mirovinski fond, CalPERS, pod upravljanjem ima 600 milijardi.

Dionice SpaceXa bit će izlistane na Nasdaqu | Michael Nagle/Bloomberg

 

Usporedba je važna jer se veličina i utjecaj nalaze među faktorima koji se razmatraju prilikom alokacije SpaceX-ovih dionica u IPO-u. U medijima se mogu vidjeti komentari kako je dio javne ponude namijenjen institucionalnim investitorima odvojen samo za najveće, poput spomenutog norveškog fonda, arapskih državnih fondova ili singapurskog Temaseka. To znači da bi hrvatskim mirovinskim fondovima, čak i ako su izrazili interes za kupnju, teško pripale čak i mrvice.

Na dojam da je SpaceX-ov IPO bio "prodan" i prije nego je krenuo upis upućuje neuobičajena odluka da se cijena dionice odredi prije predstavljanja investitorima. Još prošlog tjedna iz SpaceX-a su objavili kako je cijena dionice 135 dolara.

Enorman interes

Uobičajeno izdavač dionica, u ovom slučaju SpaceX, sa svojim investicijskim bankarima prvo odredi raspon unutar kojeg će odrediti konačnu cijenu. Ona onda ovisi o interesu investitora koji se iskazuje tijekom upisa.

Nema nimalo sumnje da je interes (investitora) za inicijalnu javnu ponudu SpaceX-a enorman. No u priču se tu uključuju svemirske ambicije. Kroz svoj IPO SpaceX skuplja 75 milijardi dolara kapitala. Uz taj iznos, valuacija kompanije se penje na 1,75 bilijuna dolara što SpaceX lansira među najvrednije svjetske kompanije.

Nakon što je SpaceX objavio prospekt mogli su se čuti i pročitati komentari kako su planovi SpaceX-a vrlo ambiciozni uz skepsu i sumnju oko mogućnosti njihova ostvarenja. Tako je u pitanje dovedena i visoka valuacija kompanije, a stav šire investicijske javnosti bit će jasniji nakon izlistavanja dionica u petak na Nasdaqu.

Izlazak SpaceX-a na burzu dio je višegodišnje tržišne euforije oko umjetne inteligencije. Sama kompanija ima i druge važne segmente poslovanja, ali je početkom ove godine preuzela xAI, Muskovu kompaniju koja se bavila umjetnom inteligencijom.

IPO SpaceXa najzvučniji je ovogodišnji financijski događaj | Michael Nagle/Bloomberg

 

Svoje izlaske na burzu, nakon SpaceX-a, pripremaju i OpenAI te Anthropic, dvije kompanije koje stoje iza vrlo popularnih modela umjetne inteligencije ChatGPT i Claude. Američko dioničko tržište posljednjih je godina dobrim dijelom naraslo upravo zbog visokih očekivanja od umjetne inteligencije, no već se neko vrijeme spominje i kako postoji opasnost od kraha poput dot-com sloma iz 2000. godine.

Menadžere naših mirovinskih fondova upitali smo i smatraju li da recentni rast cijena dionica američkog tehnološkog sektora potaknut očekivanjima od budućeg poslovanja kompanija vezanih uz umjetnu inteligenciju ima opravdanu podlogu u realnim prognozama, no niti na to nam nisu odgovorili. Nisu željeli ni komentirati imaju li namjeru sudjelovati u najavljenim IPO-ima OpenAI-a i Anthropica.

Profitiranje od euforije oko umjetne inteligencije za hrvatske mirovinske fondove tu ipak ne završava. Za početak, svi su oni u posljednje vrijeme držali dionice kompanija koje su na ovaj ili onaj način povezane s umjetnom inteligencijom.

Primjerice, krajem 2025. obvezni mirovinski fondovi držali su u Nvidiji udio vrijedan 14 milijuna eura. Nvidia je jedan od najpoznatijih proizvođača čipova koji se koriste u modelima umjetne inteligencije. Među konkurentima na tržištu joj je američki Broadcom čije su dionice držali Erste plavi fondovi.

AI investicije

AZ i Erste plavi fondovi imali su i preko 60 milijuna eura u udjelima u nizozemskoj kompaniji ASML. Radi se o jedinoj kompaniji u svijetu koja proizvodi najmodernije strojeve za izradu čipova.

PBZ/CO fondovi su držali preko 10 milijuna eura vrijedan udio u LAM Researchu, dobavljaču kompanija koje se bave proizvodnjom procesora. Erste plavi fondovi imali su više od 20 milijuna vrijedne dionice Micron Technologyja koji je, uz korejske konkurente Samsung i Hynix, jedan od najvećih proizvođača memorije.

Primarni biznis SpaceXa je svemirski transport | Mark Felix/Bloomberg

 

Svi fondovi su zajednički imali i oko 140 milijuna eura u dionicama Alphabeta, krovne tvrtke tražilice Google koja razvija i svoj vlastiti model umjetne inteligencije Gemini. Tu su i ulaganja u dionice digitalnih divova Microsofta i Meta Platformsa.

Izloženost domaćih mirovinskih fondova euforiji oko umjetne inteligencije ne staje samo na izravnom vlasništvu dionica kompanija. Oni investiraju i u fondove vezane uz industrijske sektore ili dioničke indekse.

Privilegirani status

To je vjerojatno i način na koji će hrvatski mirovinski fondovi biti primarno izloženi dionicama SpaceX-a. Upravitelji nekih od najpoznatijih svjetskih dioničkih indeksa najavili su kako SpaceX neće imati privilegiran status i prijevremeni ulazak u sastav što znači da će proći neko vrijeme nakon IPO-a do trenutka kad će se dionice SpaceX-a naći u sastavu tih indeksa.

No već je najavljeno kako će se dionice SpaceX-a relativno brzo naći u sastavu Nasdaqa, gdje su Musku izašli u susret kako bi privukli listing dionica na tu burzu. PBZ/CO fondovi su, primjerice, krajem prošle godine držali manji udio u fondu Invesco ETF QQQ koji prati kretanje indeksa Nasdaq 100. I drugi veliki upravitelji bezbrojnih fondova imat će priliku uključiti dionice SpaceXa u svoj sastav, a time će i hrvatski mirovinski fondovi moći eventualno sudjelovati u njihovom budućem rastu, ukoliko se on ostvari i ukoliko domaći menadžeri procijene da je to oportuno.

 

Uspjeh inicijalne javne ponude SpaceX-a bit će vrlo važan indikator za najavljene inicijalne javne ponude OpenAI-a i Anthropica.

U OpenAI-u su zasad nedorečeni oko samog dana izlaska na burzu. Poručuju kako se može desiti da prođe još nešto vremena prije tog koraka, ali ostavljaju i mogućnost da to naprave relativno brzo ukoliko za to budu povoljni uvjeti na tržištu. U posljednjoj valuaciji OpenAI se procjenjuje na 852 milijarde dolara.

Agilni investitori

Detalji oko IPO-a Anthropica su tek nešto malo jasniji. Očekuje se kako će dionice izlistati u jesen što znači da bi se javna ponuda mogla pojaviti već krajem ljeta. Anthropic se u posljednjoj valuaciji procjenjivao na 965 milijardi dolara.

Kad bi domaći mirovinski fondovi spadali u kategoriju agilnih i agresivnih investitora u spomenuta dva IPO-a mogli bi sudjelovati i kroz alternativne kanale iako je to već vrlo na rubu regulatornog okvira. Dionice OpenAI-a mogu se kupiti od njihovih sadašnjih vlasnika u privatnim transakcijama, a na tržištu postoje i ETF-ovi u čijem su sastavu. Primjerice, ARK Invest drži dionice OpenAI-a u dva svoja ETF-a: ARK Innovation ETF i ARK Next Generation Internet ETF.

Elon Musk će i nakon IPO-a imati kontrolu nad SpaceXom | David Paul Morris/Bloomberg

 

No za kupnju udjela na taj način u ovom trenutku stvarno treba investitorske hrabrosti, a i pitanje je s kolikim entuzijazmom bi to prihvatio domaći regulator. O odlukama menadžera mirovinskih fondova ipak ovise i buduće mirovine hrvatskih građana.

Budućnost je neizvjesna, no s izlistavanjem dionica u petak SpaceX će svakako ući u financijsku povijest. Ostaje samo vidjeti hoće li dionica poletjeti u svemir, ostati na zemlji ili eksplodirati prilikom polijetanja.