Prvi put u povijesti javnih tržišta više privatnih tehnoloških kompanija moglo bi debitirati na burzi s procjenama vrijednosti koje se mjere u bilijunima dolara. Pisali smo o tome kako investirati u najveći val IPO-ova umjetne inteligencije (AI) još od dot-com ere, ali se manje govorilo o tome što čeka tržišta nakon planiranih IPO-ova. Ne pretjerujemo ako kažemo da se Wall Street sprema za AI IPO tsunami, budući da sve tri američke kompanije ciljaju tržišnu vrijednost od gotovo 3,8 bilijuna dolara (SpaceX do 1,77 bilijuna dolara, OpenAI do bilijun dolara, a Anthropic od 965 milijardi do bilijun dolara).
Ilustracije radi, njihova zajednička valuacija bila bi veća od ukupne tržišne kapitalizacije njemačkog tržišta dionica (2,8–3 bilijuna dolara) i približila bi se polovici vrijednosti najveće europske burzovne grupe Euronext (približno 8,7 bilijuna dolara u ožujku 2026.). Također, ako pogledamo indeks S&P 500, ukupna tržišna kapitalizacija kompanija krajem svibnja iznosila je 67,8 bilijuna dolara. Dakle, SpaceX, OpenAI i Anthropic zajedno bi vrijedili približno 5,6 posto trenutne ukupne vrijednosti najvažnijeg američkog indeksa.
Nije toliko iznenađujuća vijest da SpaceX, OpenAI i Anthropic izlaze na burzu jer su apetiti u vezi s AI-jem enormno porasli u kratkom vremenu pa je bilo pitanje trenutka kada će kompanije početi tražiti dodatne izvore financiranja. Ovdje je zapravo glavna vijest da izlaze na burzu već kao mega giganti, za razliku od Googlea, Amazona ili Mete, koji su do tih razina došli tek godinama nakon IPO-a. Jedini pravi pandan bio bi Saudi Aramco, koji je prilikom izlaska na burzu 2019. bio procijenjen na oko 1,7 bilijuna dolara, ali riječ je o posve drugoj industriji. Aktualne IPO valuacije specifične su jer su sve vezane uz AI i tehnologiju, a pritom su planirane gotovo u isto vrijeme.
Čitaj više
IPO SpaceX-a privukao višestruko više narudžbi od broja raspoloživih dionica
Približavanje povijesnog izlaska SpaceX-a na burzu izazvalo je golemu navalu među institucionalnim ulagačima, čime se otvara jedno od najvećih i najiščekivanijih trgovanja na američkim tržištima kapitala.
09.06.2026
OpenAI povjerljivo podnio prijavu za IPO dok konkurenti jure na burzu
Kompanija razmatra izlazak na burzu već ove jeseni uz podršku Goldman Sachsa i Morgan Stanleyja.
09.06.2026
SpaceX, OpenAI i Anthropic: Kako investirati tijekom najvećeg IPO vala od dot-com ere
Investitori čekaju IPO-e koji bi mogli privući stotine milijardi dolara svježeg kapitala.
03.06.2026
Anthropic podnio povjerljivu prijavu za IPO u utrci s OpenAI-jem
Tvrtka je nedavno prikupila 65 milijardi dolara i dosegnula procijenjenu vrijednost od 965 milijardi dolara.
01.06.2026
Tvrtke koje su godinama rasle daleko od očiju malih investitora sada dolaze na burzu s procjenama vrijednosti kakve dosad nisu viđene, izuzev Aramca. Njihov izlazak mogao bi promijeniti ne samo sastav indeksa, nego i samu logiku američkog tržišta kapitala.
Kada je Google izašao na burzu 2004. godine, tržišna vrijednost kompanije iznosila je "samo" 26 milijardi dolara. Facebook je osam godina kasnije debitirao na Wall Streetu s procjenom vrijednosti od približno 104 milijarde dolara. Dakle, ako se realiziraju inicijalne javne ponude SpaceX-a, OpenAI-ja i Anthropica, veliko je pitanje kako će to dalje utjecati na tržišta. Jasno je da ne svjedočimo "običnom" IPO ciklusu, ali znači li to nužno da će doći do šoka?
Suprotno očekivanjima, kompanije koje zajedno vrijede 3,8 bilijuna dolara možda neće odmah izazvati burzovni potres. Prema analizi JPMorgan Chase & Co.-a, tržišni učinak mega IPO-a ne ovisi o ukupnoj vrijednosti kompanije, nego o takozvanom "free floatu" – udjelu dionica koji je stvarno dostupan tržištu.
Kod kompanija poput SpaceX-a, OpenAI-ja ili Anthropica, najveći dio vlasništva i dalje će ostati u rukama osnivača, zaposlenika i investitora u ranoj fazi. Na tržištu će se u početku naći relativno mali postotak dionica, što znači da će, iako kompanija vrijedi bilijun dolara, investitori prvog dana kupovati dionice u vrijednosti od "tek" nekoliko desetaka milijardi dolara.
Upravo zato JPMorgan procjenjuje da će neposredni utjecaj na indekse i tokove kapitala biti znatno manji u odnosu na pompu koja se stvorila oko samih inicijalnih javnih ponuda vrijednih bilijune dolara.
Bloomberg
Prava promjena dolazi tek nakon IPO-ova
Mnogo je važnije pitanje što će se dogoditi kroz nekoliko godina, kada budu isticala razdoblja "lock-upa" i kada će veći broj dionica postati dostupan. Morningstar Inc. upozorava da bi upravo tada mogao nastupiti pravi učinak. Danas tisuće milijardi dolara diljem svijeta prate indekse poput S&P 500 kroz ETF-ove i pasivne fondove.
Kada kompanija postane dovoljno velika da uđe u ključne burzovne indekse, pasivni fondovi koji ih prate moraju prilagoditi portfelje i kupiti njezine dionice u skladu s njezinom težinom u indeksu. Za razliku od aktivnih fondova, oni pritom ne procjenjuju je li dionica skupa ili jeftina, nego je kupuju zato što je postala dio referentnog indeksa.
U slučaju SpaceXa, Morningstar procjenjuje da bi njegova težina u američkim tržišnim indeksima mogla znatno rasti kako se bude povećavao udio dionica u slobodnom prometu. Ako se sličan scenarij dogodi s OpenAI-jem i Anthropicom, pasivni investitori bili bi praktički prisiljeni povećavati izloženost tim kompanijama. Tako bi ovi mega IPO-ovi postali mnogo više od "običnih" burzovnih debija.
Bloomberg
Tržište je već koncentrirano, a moglo bi postati još i više
Posljednjih nekoliko godina američke indekse nosio je relativno mali broj kompanija: Nvidia, Microsoft, Apple, Amazon, Alphabet, Meta i Tesla postali su toliko veliki da njihov utjecaj na prinose često nadmašuje zbirni doprinos stotina manjih kompanija. Tako je nastao pojam "Veličanstvenih sedam" (Magnificent Seven), koji ne naglašava samo njihovu veličinu, nego i sve veću ovisnost tržišta o nekolicini tehnoloških divova.
Prema podacima Morningstar Inc.-a, tehnološki sektor danas čini više od trećine ukupne tržišne kapitalizacije američkog tržišta, dok je prije pet godina taj udio bio znatno manji. Udio bi dodatno porastao ulaskom igrača kao što su OpenAI i Anthropic. Time bi tržište dobilo više kompanija, ali paradoks je da bi moglo postati manje diversificirano.
Razlog te sužene diversifikacije vrlo je jednostavan – gotovo sva "nova" tržišna vrijednost dolazi iz jedne oblasti, umjetne inteligencije.
Kraj jedne ere
U cijeloj ovoj priči možda je još važnija jedna druga promjena. Naime, posljednjih petnaestak godina najveći dio stvaranja vrijednosti preselio se s javnih na privatna tržišta. Kompanije su sve dulje ostajale izvan burze, prikupljajući milijarde dolara od VC i private equity fondova te institucionalnih investitora. To znači da su najveće dobitke ostvarivali privatni investitori, dok mali ulagači nisu ni imali priliku kupiti dionice.
Google, Amazon i Microsoft najveći dio svog rasta ostvarili su kao javne kompanije, dakle tek nakon izlaska na burzu. OpenAI, Anthropic i SpaceX su, s druge strane, najveći dio tog puta već prošli kao privatne firme. To je razlog više da se njihovi IPO-ovi ne promatraju uobičajeno – bit će to prvi ozbiljan test za javna tržišta i njihovu sposobnost da ponovno postanu mjesto na kojem investitori sudjeluju u stvaranju vrijednosti, a ne samo u kasnijem monetiziranju.
Na Wall Streetu se istodobno pojavljuje još jedan narativ – je li, osim novog IPO vala, na djelu i stvaranje potpuno nove generacije tržišnih lidera. Ako OpenAI i Anthropic zaista dosegnu valuacije od oko bilijun dolara, a SpaceX izađe na burzu kao jedna od najvrjednijih kompanija na svijetu, aktualna "Veličanstvena sedmorka" mogla bi postati "Veličanstvenih deset".
Prvi put nakon mnogo godina, tržište bi dobilo nove kompanije sposobne odmah se uključiti u borbu za sam vrh američke burze. Dakle, nema postupnog i sporog penjanja prema vrhu, što je scenarij bez presedana za Wall Street. Već danas sedam najvećih tehnoloških kompanija čine oko trećine S&P 500 indeksa. Analitičari ETHENEA Independent Investorsa procjenjuju da bi izlazak SpaceX-a, OpenAI-ja i Anthropica mogao povećati taj udio (34 posto) na približno 40 posto, što bi predstavljalo jednu od najvećih koncentracija tržišne vrijednosti u rukama malog broja kompanija u modernoj povijesti američke burze.
Velika prilika ili trenutna euforija?
Naravno, postoji i druga strana priče. Što su očekivanja veća, to je veća vjerojatnost razočaranja. Kompanija vrijedna bilijun dolara, a posebno gotovo dva bilijuna kao u slučaju SpaceX-a, mora opravdati procjenu da će jednog dana generirati profite usporedive s najvećim svjetskim korporacijama. Stoga najveći rizik nije sam izlazak na burzu, nego pitanje jesu li investitori spremni platiti visoku premiju za očekivani budući rast.
No dok se šire strahovi od pregrijavanja u trgovanju umjetnom inteligencijom, izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, uvjerava investitore da se ne trebaju bojati pada jer AI revolucija tek počinje. Ta izjava dolazi u prilično pogodnom trenutku za novonastale gigante koji planiraju izlazak na burzu, "jašući" upravo na valu AI-ja. IPO SpaceX-a planiran je za petak, 12. lipnja.
Na forumima i društvenim mrežama već se vode rasprave o tome stvara li se nova AI euforija, nalik tehnološkom optimizmu iz kasnih devedesetih. Međutim, razlika je u tome što OpenAI, Anthropic i SpaceX nisu mali startupi čiji proizvodi tek trebaju zadobiti povjerenje, nego kompanije koje imaju stotine milijuna korisnika, ogromne prihode i strateški važnu tehnološku infrastrukturu. Konkretno, OpenAI-jev proizvod ChatGPT u manje od četiri godine postao je jedno od najbrže prihvaćenih i najbrže rastućih digitalnih rješenja u povijesti, dok je SpaceX izgradio dominantnu poziciju u komercijalnim lansiranjima i satelitskom internetu. Anthropic se istodobno nametnuo kao jedan od vodećih konkurenata OpenAI-ja u utrci za razvoj naprednih AI modela.
Upravo zato teško je procijeniti svjedoči li tržište nastanku novog balona ili stvaranju nove generacije korporativnih divova. Jedno je, međutim, gotovo sigurno: ako SpaceX, OpenAI i Anthropic zaista izađu na burzu s valuacijama koje se trenutno spominju, njihov značaj neće se mjeriti samo cijenom dionica. Američko tržište kapitala ušlo bi s ovom trojkom u novu eru, u kojoj nekolicina tehnoloških mega kompanija ima veći utjecaj na tokove novca, prinose i investitore nego što su ga ikada imale kompanije u prošlosti.