Vlasnici Studenca poručuju: 'Hrvatski mirovinski fondovi postaju ključni igrači private equity tržišta'

Private equity tržište u Europi prolazi kroz izazovno razdoblje. Geopolitičke napetosti, makroekonomska neizvjesnost i rast kamatnih stopa doveli su do značajnog usporavanja prikupljanja sredstava, a regija srednje i istočne Europe osjetila je te promjene znatno snažnije od zapadnih tržišta.

O uzrocima tog trenda, ali i o prilikama koje se otvaraju, za Bloomberg Adria TV govorio je Dariusz Pietrzak, partner u jednom od najvećih private equity fondova u regiji, Enterprise Investors, koji naglašava kako je ključ stabilnosti u budućnosti mobilizacija domaćeg kapitala.

Globalni šokovi i oprez investitora

Podaci pokazuju da su srednje veliki private equity fondovi diljem Europe prikupili oko 80 posto manje kapitala u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Prema riječima Pietrzaka, ovo nije fenomen vezan isključivo za srednju i istočnu Europu, već trend koji je zahvatio cijeli kontinent, pa tako i zapadne zemlje.

"Došlo je do značajnog usporavanja u prikupljanju sredstava diljem Europe. To je primarno potaknuto promjenom u globalnim tokovima kapitala", objasnio je Pietrzak. Dodao je kako su globalni poremećaji uzrokovani pandemijom, a zatim i eskalacija geopolitičkih napetosti, prvo s ratom u Ukrajini, a potom i na Bliskom istoku, ubrzali promjene i u makroekonomskom okruženju. Nagli rast inflacije i kamatnih stopa natjerali su investitore na oprez.

U takvim okolnostima, ulagači se okreću likvidnijim klasama imovine, izbjegavajući dugoročne obveze kakve zahtijevaju ulaganja u private equity i venture capital fondove. "Investitori su postali oprezniji i smanjili su svoja ulaganja u ovu vrstu imovine", istaknuo je Pietrzak.

Zašto je naša regija pogođenija?

Iako je cijela Europa suočena s izazovima, efekt je, kako kaže Pietrzak, bio "puno izraženiji" u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dva su ključna razloga za to. Prvi je geografska blizina područjima pogođenim geopolitičkim napetostima, prije svega Ukrajini, što kod stranih investitora stvara percepciju povećanog rizika.

Drugi, strukturno važniji razlog, jest povijesna ovisnost regije o stranim izvorima kapitala. "Private equity i venture capital fondovi u našoj regiji povijesno su bili izrazito ovisni o stranom kapitalu, uglavnom američkom i zapadnoeuropskom. Upravo su to prvi izvori koji su presušili nakon eskalacije geopolitičkih i makroekonomskih tenzija", pojasnio je partner u Enterprise Investors.

Unatoč teškom okruženju, Enterprise Investors uspješno je zatvorio svoj deveti fond na 340 milijuna eura, iako Pietrzak otvoreno priznaje da je proces bio izazovniji nego ranije. Zanimljivo je da su po prvi put u fond uspjeli privući i domaće, regionalne investitore, no oni i dalje čine manje od deset posto ukupnog kapitala.

Kako mobilizirati domaći kapital?

Kako bi se smanjila osjetljivost regije na globalne cikluse, ključno je mobilizirati domaći kapital. Pietrzak smatra da rješenje leži u kombinaciji državno podržanih programa, poput onog u Poljskoj gdje je razvojni fond uložio stotine milijuna eura u PE i VC fondove, te komercijalnih izvora kapitala. Dugoročno održivo rješenje, tvrdi, jest aktivacija mirovinskih fondova, osiguravajućih društava, banaka te obiteljskih ureda koji upravljaju imovinom bogatih pojedinaca.

Na tom polju, Pietrzak izdvaja Hrvatsku kao "izvanredan primjer". "U Hrvatskoj vidimo značajan interes mirovinskih fondova za ovu klasu imovine. Oni iz godine u godinu povećavaju svoja izdvajanja za private equity i venture capital, što je zaista iznimka u našoj regiji, gdje su mirovinski fondovi uglavnom odsutni iz ove priče", rekao je.

 

"Povijesno gledano, upravljali smo novcem umirovljenika iz SAD-a i Švicarske i stvarali im dobit, ali nikada za umirovljenike iz naše regije. To je pomalo žalosno. Hrvatska u tom pogledu daje odličan primjer", naglasio je. Uz Hrvatsku, spomenuo je i Češku koja je uspješno otvorila kanale za ulaganja bogatih pojedinaca te baltičke zemlje koje kombiniraju oba modela.

Enterprise Investors ostaje snažno prisutan u Hrvatskoj, naglašava Pietrzak, gdje je do sada uložio više od 150 milijuna eura. Potvrđuje kako aktivno traže nove prilike za primarna ulaganja, ali i za takozvane "add-on" akvizicije, gdje njihove postojeće portfeljne kompanije kupuju hrvatske tvrtke radi širenja poslovanja. Jedan od takvih primjera, kaže, je tvrtka Renters, koja se bavi upravljanjem kratkoročnim najmom apartmana i kuća, a koja je na hrvatsko tržište ušla putem akvizicije. 

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.