U seriji članaka analiziramo promjene u dioničkim portfeljima hrvatskih obveznih mirovinskih fondova. Krajem lipnja oni su u dionicama domaćih i stranih kompanija tržištu imali izravno investiranih 5,78 milijardi eura mirovinske štednje svojih članova.
Menadžeri AZ mirovinskih fondova gube povjerenje u poslovnu politiku globalnih giganta tradicionalnih financija, a budućnost vide u europskoj fintech industriji, sugeriraju promjene u dioničkom portfelju iz posljednjih šest mjeseci. Krajem prošle godine AZ fondovi A i B kategorije zajednički su u dionice American Expressa, Mastercarda, Vise i banke JP Morgan imali investirano nešto više od 102 milijuna eura.
Šest mjeseci kasnije taj je iznos smanjen na 61 milijun eura, usprkos tome što je vrijednost dionica tih kompanija u međuvremenu čak i porasla. Broj dionica koje su AZ fondovi držali u spomenutim kompanijama smanjen je za barem 25, a u slučaju American Expressa i za gotovo 50 posto.
Čitaj više

AZ fondovi pojačali pozicije u rudnicima zlata i celjskoj Cinkarni, ušli u Span
Najvrednije pojedinačno ulaganje i dalje je udio u slovenskom farmaceutu Krki.
11.02.2025

Država propisala mirovincima ulaganja u fondove kakvi ne postoje. Što sad?
Od početka ove godine mirovinski su fondovi trebali barem pet posto imovine usmjeriti u alternativne investicijske fondove s jamstvom države.
16.09.2024

U AZ mirovinskom fondu učvrstili vjeru u budućnost rudnika zlata
Mirovinski fondovi su u prvom dijelu godine povećali izloženost Barrick Goldu i Newmont Goldcorpu.
03.09.2024

Farmaceutika, financije i... Slovenija? Omiljene mete ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova
Domaći mirovinski fondovi vole Mastercard, Visu i American Express.
12.03.2024
Mastercard i Visa su financijski posrednici koji pod svojim brendovima nude uslugu platnog prometa za kartice, American Express poznati je izdavač kreditnih kartica, a JP Morgan jedna od najvećih američkih investicijskih banaka. Radi se o etabliranim imenima u svijetu financija, no čini se kako menadžeri AZ fondova smatraju da će budućnost pripadati drugima.
Tijekom proteklih šest mjeseci kupili su dionice nizozemske kompanije Adyen. Vrijednost udjela koji su AZ fondovi držali krajem lipnja u Adyenu bila je 8,6 milijuna eura, bitno manje od dosadašnjih ulaganja u klasične financijske posrednike, ali možda bi to mogao biti signal onoga što se može očekivati u budućnosti.
Adyen je relativno nepoznat širokoj javnosti. Sjedište tvrtke je u Amsterdamu, a glavna joj je djelatnost platni promet. Na internetskim stranicama tvrtke navodi se kako ima više od četiri tisuće zaposlenih i urede u 20-ak zemalja svijeta.
Lani su imali neto prihode od dvije milijarde eura uz dobit prije oporezivanja, amortizacije, deprecijacije i kamata (EBITDA) od 992 milijuna eura, što zajednički daje vrlo impresivnu maržu.
U Adyenu sami sebe prozivaju fintech kompanijom, a činjenica koja je možda odigrala ulogu pri odluci za ulaganje AZ fondova je da je globalna internetska trgovina eBay još 2018. godine odbacila PayPal i za platni promet prešla na Adyen. PayPal, u čijem je ranom razvoju sudjelovao i Elon Musk i kojem Musk može zahvaliti dio svojeg enormnog bogatstva svojedobno je čak bio i u vlasništvu eBaya, ali je kasnije izdvojen iz korporativne strukture.
Allianz ZB društvu smo poslali upit oko promjene u portfelju no odgovorili su nam kako "ne komentiraju pojedinačna ulaganja" te su dodali kako prate i analiziraju "sve investicijske mogućnosti" kako bi donijeli odluke koje su "dugoročno optimalne za članove AZ (...) fondova".
Prodali Nestlé, kupili Hershey
Financije nisu jedina industrija gdje su AZ fondovi odustali od klasičnih globalnih brendova. Prepolovljeno je ulaganje u proizvođača duhanskih proizvoda Philip Morris, u potpunosti su se riješili dionica Nestléa, švicarskog giganta robe široke potrošnje, a prodali su i kompletan udio u Adidasu koji je krajem prošle godine vrijedio 8,2 milijuna eura. No zadržali su investiciju u Nike.
Prodaja dionica Nestléa ipak ne znači odustajanje od prehrambene industrije. Tijekom prvih šest mjeseci kupili su dionice američke kompanije Hershey, proizvođača slatkiša. Krajem lipnja tamo su držali udio vrijedan gotovo osam milijuna eura.
Hrvatski mirovinski fondovi investiraju u poznatog američkog proizvođača slatkiša | Angus Mordant/Bloomberg
Među novim investicijama za AZ fondove nalazi se još jedna nizozemska kompanija, ASML. Radi se o jednoj od najvažnijih globalnih tvrtki u djelatnosti proizvodnje računalnih procesora. ASML jedini u svijetu raspolaže s najsuvremenijom tehnologijom za izradu strojeva za proizvodnju procesora. U ASML-u su AZ fondovi krajem lipnja držali 20-ak tisuća dionica vrijednih 14,2 milijuna eura. ASML nije novost na investicijskom horizontu domaćih investicijskih fondova. Svojedobno su udio u njemu držali Raiffeisen mirovinski fondovi koji su se vlasništva riješili u prvom dijelu prošle godine.
Još jedna novost u dioničkom portfelju AZ fondova je američka komunalna kompanija Waste Management. Kao što prijevod imena i govori, kompanija se bavi prikupljanjem, recikliranjem i odlaganjem otpada, a zapošljava 50-ak tisuća ljudi i godišnji joj prihodi premašuju 20 milijardi dolara.
AZ fondovi i dalje ulažu u rudnike zlata | Carla Gottgens/Bloomberg
U stranom portfelju još treba istaknuti i kako menadžeri AZ fondova ostaju vjerni ulaganju u zlato, odnosno rudnike zlata. Za nijansu su povećali broj dionica koje drže u kompanijama Barrick Mining i Newmont Goldcorp te su krajem lipnja u njima držali udjele zajedničke vrijednosti 116 milijuna eura.
Uz to, i dalje čvrsto vjeruju u velika korporativna imena iz susjedstva. Pojedinačno, najveći dionički udio iz kompletnog portfelja, uključujući i hrvatske i strane kompanije, drže u slovenskom farmaceutu Krki. Vrijednost uloga premašuje 270 milijuna eura. Tu su i vlasnički udjeli u Luki Koper, Cinkarni Celje, Novoj ljubljanskoj banki, Petrolu, osiguravatelju Triglav te Telekomu Slovenije.
Uz prilagodbe stranog portfelja, AZ mirovinski fondovi su u prvih šest mjeseci malo trgovali i domaćim dionicama. Dodali su nešto dionica Podravke i Valamar Riviere, Adris grupe i Auto Hrvatske, a među najbitnijim transakcijama je kupnja gotovo 26 tisuća dionica Končar-elektroindustrije.
AZ obvezni fondovi su krajem lipnja u Končaru držali udio vrijedan 212 milijuna eura. Ta kupnja dionica utoliko je zanimljivija jer su neki domaći mirovinski fondovi, PBZ/CO i Erste plavi, tijekom prvog polugodišta bili prisiljeni prodavati Končareve dionice jer je vrijednost udjela koji su držali u toj domaćoj kompaniji zbog rasta cijene prešla zakonske limite.
Podaci iz polugodišnjih izvještaja AZ fondova potvrđuju kako su sudjelovali i u javnoj ponudi dionica ING-GRAD-a. Krajem lipnja držali su udjele ukupne vrijednosti devet milijuna eura. Tržišna vrijednost ING-GRAD-a ovih se dana kreće oko 220 milijuna eura.
Investicijska strategija AZ fondova nije tijekom prvog polugodišta bila loša, pokazuje usporedba prinosa s ostalim obveznim mirovinskim fondovima. U A kategoriji fondova, koji su više okrenuti dionicama, AZ obvezni mirovinski fond ostvario je prinos od 7,6 posto, a jedini bolji bio je fond PBZ/CO s prinosom od 7,87 posto. U B kategoriji fondova AZ-ov fond ostvario je prinos od 3,71 posto, što je bilo dovoljno za treće mjesto jer je lošiji od njega bio Raiffeisen mirovinski fond s prinosom od 1,41 posto.
Krajem lipnja AZ mirovinski fondovi upravljali su s imovinom od devet milijardi eura, od čega se u domaćim i stranim dionicama nalazila 2,1 milijarda eura.
Nakon pregleda dioničkog portfelja AZ fondova idućih dana možete pročitati i osvrte na portfelje Erste plavih, PBZ Croatia osiguranje te Raiffeisen fondova.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...