AZ mirovinski fondovi pod upravljanjem Allianz ZB društva pojačali su u drugom lanjskom polugodištu svoja ulaganja u rudnike zlata, dokupili su dionice Cinkarne Celje, ušli u vlasništvo domaće informatičke tvrtke Span, ali su se i riješili dijela dionica Spanovog "konkurenta", njemačkog softverskog giganta SAP-a. Ove i druge promjene u portfeljima vidljive su iz izvještaja o ulaganjima AZ fondova s kraja lipnja i kraja prosinca prošle godine iz kojih se može još i vidjeti kako je investiranje u fondu kategorije A bilo agilnije nego u kategoriji B.
No kako je AZ fond kategorije B najveći domaći mirovinski fond u kojem se krajem 2024. godine nalazilo 7,6 milijardi eura, raspoređenih u obveznice, dionice i druge kategorije imovine, krenut ćemo s pregledom promjena u tom fondu. Kod inozemnih ulaganja taj je fond poznat po visokom ulaganju u slovenskog farmaceuta Krku. Broj dionica koje fond drži u Krki tek se simbolično promijenio, a vrijednost udjela krajem 2024. bila je 191 milijun eura što je pojedinačno najveće dioničko ulaganje AZ fonda i prelazi novac investiran bilo u Podravku, Končar, Inu ili Hrvatski telekom.
Od bitnijih promjena inozemnog portfelja treba izdvojiti investiciju u Cinkarnu Celje. Krajem lipnja samo je AZ fond kategorije A ulagao u tu kompaniju, no to se promijenilo tijekom drugog polugodišta. Vrijednost udjela koji je kupio fond kategorije B kreće se oko osam milijuna eura, i zajednički sad oba AZ obvezna mirovinska fonda drže nešto više od deset milijuna eura u Cinkarni. Glavni proizvod celjske kompanije je kemijski spoj titanij dioksid, praškasta tvar koja ima široku primjenu u kozmetičkoj, prehrambenoj te drugim industrijama.
Čitaj više
![Država propisala mirovincima ulaganja u fondove kakvi ne postoje. Što sad?](/data/images/2024-09-09/69055_depositphotos-4790547-xl_kf.jpg)
Država propisala mirovincima ulaganja u fondove kakvi ne postoje. Što sad?
Od početka ove godine mirovinski su fondovi trebali barem pet posto imovine usmjeriti u alternativne investicijske fondove s jamstvom države.
16.09.2024
![U mirovinskim fondovima krajem srpnja ukupno 23,5 milijardi eura](/data/images/2024-08-23/68166_hn-20240706610122_kf.jpg)
U mirovinskim fondovima krajem srpnja ukupno 23,5 milijardi eura
Većina imovine, odnosno 22,1 milijarda eura je u obveznim fondovima, dok su dobrovoljni upravljali s 1,4 milijarde eura.
23.08.2024
![Mlin i pekare u zajedničkoj akciji s mirovincima preuzimaju Čakovečke mlinove](/data/images/2024-10-10/71128_389405546_kf.jpg)
Mlin i pekare u zajedničkoj akciji s mirovincima preuzimaju Čakovečke mlinove
Mlin i pekare te AZ i PBZ CO mirovinski fondovi sada kontroliraju gotovo 90 posto dionica Čakovečkih mlinova.
10.10.2024
![U AZ mirovinskom fondu učvrstili vjeru u budućnost rudnika zlata](/data/images/2024-08-22/68109_414662708_kf.jpg)
U AZ mirovinskom fondu učvrstili vjeru u budućnost rudnika zlata
Mirovinski fondovi su u prvom dijelu godine povećali izloženost Barrick Goldu i Newmont Goldcorpu.
03.09.2024
![](/data/images/2024-12-10/74218_marketing_orig.jpg?t=1739275573)
Druga bitnija ulagačka promjena je kupnja dodatnih dionica američke rudarske kompanije Newmont Corp. koju se smatra najvećim svjetskim proizvođačem zlata. Uz zlato, Newmont se bavi kopanjem srebra i bakra. Zajedno s vlasničkom pozicijom u još jednoj rudarskoj kompaniji posvećenoj zlatu, Barrick Goldu, AZ fondovi A i B kategorije sada u rudnicima zlata drže udjele vrijedne 88 milijuna eura. Krajem lipnja to je bilo 86 milijuna eura, ali treba voditi računa kako su cijene dionica i Barrick Golda i Newmont Corpa u međuvremenu pale i to za, redom, sedam odnosno 11 posto.
Menadžeri AZ fondova odlučili su u drugoj polovici 2024. malo smanjiti izloženost njemačkom softverskom gigantu SAP. Veličina udjela smanjena je za četvrtinu, pa je krajem prosinca AZ fond kategorije B u SAP-u držao 17 milijuna eura. Od drugih investicija u strane kompanije vrijedi još izdvojiti i 40-ak milijuna eura vrijedne pozicije u Alphabetu, matičnoj kompaniji internetske tražilice Google, te kartičarskoj kompaniji American Express. Desetak milijuna eura manje AZ fond drži u internetskoj trgovini Amazon.com.
Unovčavanje dobiti
Kad su u pitanju investicije u domaće dionice u AZ fondu kategoriji B nije bilo puno promjena. Sukladno zajedničkoj javnoj ponudi za preuzimanje dionica u Čakovečkim mlinovima, koju je fond prošle godine objavio zajedno s partnerima, porasla je vrijednost ulaganja u tu kompaniju s 19 milijuna eura krajem lipnja na 29 milijuna krajem godine, usprkos relativnoj stagnaciji cijene dionice.
AZ fond kategorije B je ponešto povećao broj dionica koje drži u ulagačkoj kompaniji Bosqar Investu, te je dokupio nešto dionica Valamar Riviere. Menadžeri fonda su, čini se, odlučili i unovčiti dio rasta povezanog s dionicama Končara. Tijekom drugog polugodišta prodali su nešto dionica Končar-Distributivnih i specijalnih transformatora. Vrijednost tih dionica u posljednjih je pet godina na Zagrebačkoj burzi skočila za više od 1.100 posto.
U manjem AZ obveznom mirovinskom fondu, onom kategorije A koji je više okrenut dioničkim ulaganjima i u kojem se krajem prosinca nalazilo 187 milijuna eura, bilo je nešto više promjena, kako među domaćim tako i među stranim investicijama. Ono što odmah upada u oči je kako je fond u drugoj polovici prošle godine bio posvećen isključivo kupnji dionica.
Tako su, za početak, kupili 20 tisuća dionica Spana, domaće informatičke tvrtke u kojoj krajem lipnja AZ fondovi nisu držali vlasnički udio. Vrijednost tih dionica krajem 2024. bila je oko 900 tisuća eura. Uz Čakovečke mlinove, gdje je ulaganje raslo zbog spomenute ponude za preuzimanje, fond kategorije A dokupio je još dionice i u Adris grupi, Atlantic grupi, Jadranskom naftovodu, Končar-elektroindustriji, Bosqar Investu, Valamaru i Auto Hrvatskoj.
AZ fondovi investiraju i u dionice proizvođača sportske opreme Nike | David Paul Morris/Bloomberg
Od inozemnog portfelja AZ fond A kategorije pratio je ulaganja fonda B kategorije povećavši udjele u rudnicima zlata, ali i Krki, Cinkarni, Novoj ljubljanskoj banci, američkom proizvođaču sportske opreme Nike, logističkoj kompaniji UPS, farmaceutu Roche i banci BNP Paribas. Najvećim dijelom tu se radi o udjelima vrijednim po nekoliko stotina tisuća eura.
Allianz ZB društvu koje upravlja AZ mirovinskim fondovima poslali smo nekoliko pitanja vezanih uz spomenute promjene u portfeljima, no odgovorili su nam kako pojedinačna ulaganja ne mogu komentirati. Dodaju i kako "AZ mirovinski fondovi svoje odluke o ulaganjima donose na temelju sveobuhvatnih analiza i uvijek u dugoročnom interesu svojih članova".
Mada od početka 2024. ima dozvolu za ulaganje i u dionice, AZ fond kategorije C, najkonzervativniji tip fonda, kao i kod drugih upravitelja domaćih mirovinskih fondova krajem prošle godine nije imao ništa investirano izravno u dionice. Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih ulaganja pokazuju kako članovi AZ fondova kategorije A i B, njih 715 tisuća, mogu biti relativno zadovoljni lanjskim poslovanjem fondova.
Mada su se po visini prinosa našli na trećem mjestu među četiri domaća obvezna mirovinska fonda, lanjski prinosi od 9,1 posto i to u oba fonda, impresivna su brojka. Uzme li se u obzir prošlogodišnja inflacija od 3,4 posto, dolazi se do realnih prinosa koji se bliže razini od šest posto. Za mirovinski fond to je odličan rezultat.
U narednim danima objavit ćemo analize i promjene u portfeljima drugih obveznih mirovinskih fondova te njihove strategije ulaganja.