U prvom dijelu pregleda dioničkih investicija hrvatskih mirovinskih fondova vidjeli smo da na domaćem tržištu postoji vrlo malo kompanija u koje ulažu svi, te da im turizam nije baš najpopularniji izbor. Kroz osam obveznih fondova krajem 2023. četiri su mirovinska društva u hrvatskim dionicama držala 2,8 milijardi eura. Istovremeno, oko 1,7 milijardi eura bilo je investirano u vlasničke udjele u inozemnim kompanijama.
Pogled na te dionice, odnosno stanje ulaganja krajem 2023. godine, otkriva neke relativno očekivane odluke, poput investicija u velike tehnološke kompanije, financijsku industriju ili farmaceutiku, ali i poneka iznenađenja. Mirovinski fondovi imaju i udjele u rudnicima zlata, rumunjskoj elektroprivredi, velikom američkom proizvođaču kamiona te kompaniji za kibernetičku sigurnost.
Izbor svjetskih dionica je svakako veći od hrvatskih. Fondovi ulažu u četrdesetak domaćih kompanija, ali i više od stotinu stranih. "Zajedničkih" ulaganja je kod inozemnih investicija time i nešto manje nego kod domaćih, ali poneki dijeljeni afiniteti ipak se mogu detektirati.
Za početak, financijska industrija. Mirovinski su fondovi dio financijskog sektora, a čini se i da vjeruju kako će mu i ubuduće ići dobro, posebno kad se radi o kartičnim plaćanjima. Svi domaći mirovinski fondovi s iznimkom Raiffeisenovih investiraju u Mastercard, dok je kod Vise slična situacija, ali u nju investiraju svi fondovi osim onih PBZ Croatia osiguranja. Uz sve to, AZ fondovi drže udjele i u American Expressu. Kad hrvatski građani svoju zaradu troše peglajući kartice, mala utjeha im može biti to što na taj način neizravno barem minimalno rade i u korist svojih budućih mirovina.
Kad su u pitanju banke, štednja budućih hrvatskih umirovljenika plasirana je u dionice nekih dobro poznatih, ali i nekih manje poznatih imena. Za početak, Erste plavi fondovi su jedini koji investiraju u talijansku banku Intesu Sanpaolo, dok je PBZ CO fond B kategorije jedini koji investira u njenog konkurenta UniCredit. Pri tome je važno istaknuti da PBZ CO fond niti nema mogućnosti investirati u Intesu jer je ta banka vlasnica jednog od osnivača PBZ CO društva za upravljanje fondovima, Privredne banke Zagreb. Slično je i s AZ fondom kojem vlasnička situacija ograničava investiranje u UniCredit, vlasnika Zagrebačke banke.
No oba ulaganja u spomenute talijanske banke su se lako moguće isplatila jer je dionica UniCredita u posljednje tri godine skočila za gotovo 250 posto, dok je Intesina narasla ipak skromnijih 30 posto. Od zvučnijih imena iz bankarskog svijeta može se izdvojiti i švicarski UBS u čije dionice investiraju Raiffeisen mirovinski fondovi. Ta je investicijska banka posljednjih godinu dana bila u središtu pažnje jer je preuzela drugo poznato švicarsko bankarsko ime, i svojeg dotadašnjeg konkurenta, Credit Suisse.
I u AZ fondu vjeruju u investicijsko bankarstvo. Tamo pak ulažu u američki JP Morgan Chase, ali i francuski BNP Paribas. Istovremeno, fond menadžeri PBZ Croatia osiguranja imaju apetit za španjolske banke. Njihov fond kategorije B jedini je koji drži vlasničke udjele u španjolskim bankama CaixaBank te Banco Bilbao Vizcaya Argentaria.
Investicije u financijski svijet tu ne prestaju jer Erste plavi drži dionice američke kompanije Fiserv, koja se bavi tehnologijom u financijskom sektoru, a domaći mirovinski fondovi vole i osiguravatelje. PBZ CO, primjerice, investira u njemačke reosiguravatelje Hannover Re i Munich Re.
Upravo su osiguravateljna društva i banke zajednički motiv za još jednu grupu dionica u čiju se budućnost uzda većina domaćih fondova. Naime, hrvatski fond menadžeri s prilično vjere gledaju na gospodarski uspjeh susjedne Slovenije.
Jednim dijelom to je lako razumljivo jer je slovensko tržište jedno od onih na koje naši mirovinski fondovi smiju ulagati, a ujedno nam je blisko i dobro poznato. Buduće mirovine hrvatskih građana plasirane su u sva jača imena sa slovenske gospodarske scene čije dionice kotiraju na burzi.
U tamošnjeg osiguravatelja Triglav investiraju AZ te PBZ CO fondovi, dok u reosiguravatelja Sava Re ulaže Erste plavi. Svi fondovi s izuzetkom Raiffeisenovih investiraju i u Novu Ljubljansku banku, kao i u Petrol, najvećeg slovenskog igrača na naftnom tržištu.
Farmaceutska kompanija Krka, sa sjedištem u Novom Mestu nedaleko hrvatske granice, ipak je najpopularnija. U njene dionice investiraju baš svi hrvatski mirovinski fondovi i time se slovenski farmaceut pridružuje maloj grupi u koju uz nju ulaze Podravka, Atlantic grupa te Meritus ulaganja kao jedine kompanije u čije dionice ulaže svih osam promatranih fondova.
S druge strane, u Telekom Slovenije vjeruju jedino u PBZ CO fondu. Interesantno je da telekomi, koji su prije 15 ili 20 godina u jeku rasta mobilne telefonije bili vrlo vruća roba, očito više nisu interesantni. U francuski telekom Orange ulaže samo PBZ CO, a dionice Deutsche Telekoma uz PBZ CO drže još samo Raiffeisen fondovi.
Prije nego razmotrimo ulaganja naših mirovinaca u ostatku tehnološkog sektora vratit ćemo se na zdravstvo i farmaceutiku koji su prilično popularan odabir fond menadžera. Među stotinjak stranih imena u koje investiraju, više od desetine ih je vezano uz zdravstvo. Kao i u financijskom sektoru, radi se o mješavini poznatih i manje poznatih imena.
AZ fond drži dionice američkog Pfizera i švicarskog Rochea, oba dobro poznata proizvođača lijekova. PBZ CO fond investira i u njemački Beiersdorf koji u širokoj paleti svojih proizvoda ima i balzam za usnice Labello te kreme Nivea. Isti fond drži dionice i u još jednoj njemačkoj kompaniji, Fresenius Medical Care, koja kroz više od četiri tisuće ambulanti pruža usluge dijalize i svega vezanog uz nju.
Još jedno poznato ime je Moderna, američki proizvođač cjepiva koji je u fokus javnosti došao tijekom pandemije jer je razvio jedno od cjepiva za koronavirus SARS-CoV-2. U njihove dionice investira Raiffeisen mirovinski fond. Sličan odabir je i United Therapeutics, američka biotehnološka kompanija za čije su se dionice odlučili u Erste plavom, a taj fond je i jedini koji investira u AbbVie, također američku kompaniju za istraživanje i proizvodnju lijekova.
Erste plavi fond drži i dionice američke kompanije McKesson koja se bavi distribucijom lijekova i medicinske opreme, a uz zdravstvo je vezano i ulaganje u kompaniju Mettler-Toledo gdje udio drži PBZ CO fond. Ta se kompanija bavi proizvodnjom preciznih i analitičkih instrumenata poput vaga za upotrebu u laboratorijima i industriji. AZ fond pak drži dionice američke kompanije AMN Healthcare Services koja se bavi kadroviranjem u zdravstvu.
Fond menadžeri domaćih mirovinskih fondova nisu odoljeli niti zovu američkih zdravstvenih osiguranja. Erste plavi fond drži dionice velikog američkog zdravstvenog osiguravatelja Humana, a posredno – kroz ulaganje u CVS Health – i u drugom gigantu američkog zdravstvenog osiguranja Aetni. U CVS Health, koji uz Aetnu upravlja i lancem od devet tisuća CVS apoteka, uz Erste plavi investiraju i Raiffeisen mirovinski fondovi.
Među investicijama na rubu zdravstvenog sektora nalazi se i tvrtka DSM-Firmenich, u koju su uložene buduće mirovine članova PBZ CO fonda. Kompanija se bavi proizvodnjom kemijskih spojeva koji se koriste u proizvodnji hrane i dodataka hrani, specijaliziranih proizvoda od plastike, ali i proizvodnjom parfema. DSM-Firmenich je u ovom obliku nastao lani spajanjem nizozemskog DSM-a i švicarskog Firmenicha, a s Hrvatskom je, osim investicije PBZ CO fonda, povezuje i to što je prije Drugog svjetskog rata u Firmenichu radio i hrvatski kemičar nobelovac Leopold Ružička.
Uz zdravstveni sektor povezane su i investicije Erste plavog fonda koji je krajem 2023. godine držao dionice američkog proizvođača cjepiva za životinje Zoetis. Istovremeno, u tom ogranku zdravstvene industrije društvo mu je pravio PBZ CO fond koji investira u Idexx Laboratories, kompaniju za veterinarsku medicinu i proizvode.
S farmaceutikom i zdravstvom završavamo drugi dio pregleda dioničkih ulaganja domaćih mirovinskih fondova krajem prošle godine. U trećem dijelu navodimo neka poznata, ali i manje poznata, imena iz tehnološke industrije u koja je investirana štednja domaćih budućih hrvatskih umirovljenika, ali vidjet ćemo da ne nedostaje niti investicija u luksuzne automobile, modu, kozmetiku, pivo i hamburgere.