text size
Pitanje ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova posljednjih se mjeseci aktualiziralo nakon što su kroz zakonsku proceduru prošle izmjene kojima će se, između ostalog, novac budućih hrvatskih umirovljenika skretati u tzv. alternativne investicijske fondove. Nagađa se kako iza te promjene stvarno stoji želja vlasti da se domaće mirovinske fondove natjera na ulaganje u Fortenova grupu.
Do trenutka kad će se takve sumnje raščistiti trebat će još pričekati, no u međuvremenu smo odlučili baciti pogled gdje točno domaći mirovinski fondovi u ovom trenutku investiraju ušteđevinu budućih hrvatskih umirovljenika. Ta su ulaganja u velikoj mjeri određena zakonima, no unutar postavljenih okvira fond menadžeri imaju dosta slobode odlučiti koje će dionice, obveznice i druge instrumente kupiti i prodati.
Ovom prilikom koncentrirat ćemo se samo na dionice. Tradicionalno ih se smatra rizičnijim vrijednosnicama, ali na dulje rokove trebale bi donijeti iznadprosječne prinose. Naravno, uvijek postoji i šansa za zaradom i u vrlo kratkom roku, no mirovinski fondovi ne bi svoju investicijsku politiku trebali graditi s takvim očekivanjima.
Pregled smo podijelili na tri dijela. U prvom ćemo razmotriti investicije u domaće kompanije, a u nastavcima u inozemne. Analizu ograničavamo na samo jedan trenutak – kraj 2023. godine i tadašnje stanje ulaganja fondova u dionice, bez dubljeg ulaska u investicijske odluke kroz vrijeme. Namjera nam je tek pokazati u koje se kompanije ovih dana investira novac budućih hrvatskih umirovljenika.
Među trima kategorijama obveznih mirovinskih fondova – A, B i C – u dionice smiju ulagati samo obavezni fondovi kategorije A i kategorije B. Krajem 2023. godine u ukupno osam fondova tih dviju kategorija je pod upravljanjem bila imovina od 18,4 milijarde eura, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Od toga, u dionice je bilo investirano 4,5 milijarde eura: 2,8 milijardi u domaće i 1,7 milijardi u strane.
Kad se radi o domaćim dionicama opći zaključak mogao bi biti: ako vam dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi i koliko-toliko se njima trguje, šansa da vam se među suvlasnicima nalazi neki od domaćih mirovinskih fondova je sasvim solidna. Od osamdesetak kompanija čije dionice kotiraju na burzi, mirovinski fondovi ulažu u njih četrdesetak.
Takve su brojke posljedica prvenstveno prilično plitke lokvice domaćeg tržišta kapitala. Nekog većeg izbora jednostavno nema, pa mirovinski fondovi ulažu u ono u što mogu, a ponekad i u ono u što im politika sugerira. No čak i u takvim uvjetima ne gledaju svi fond menadžeri u istom smjeru. Od spomenutih četrdesetak samo je osam domaćih kompanija u koje su novac investirala sva četiri mirovinska društva, odnosno fondovi pod njihovim upravljanjem.
Još je manje kompanija – njih samo tri – čije dionice drži baš svih osam promatranih fondova. Dakle, i AZ fondovi A i B kategorije, i PBZ Croatia osiguranje fondovi A i B kategorije, i Erste plavi fondovi A i B kategorije te Raiffeisen fondovi A i B kategorije. Slavodobitničke kompanije koje se mogu pohvaliti takvim interesom su Podravka, Atlantic grupa te Meritus ulaganja, mada bi za neke među njima bilo opravdano pitati koliko je ulaganje u njih političko, a koliko financijsko.
Na korak do nabrojanih je Končar elektroindustrija u kojoj ukupno sedam mirovinskih fondova drži više od polovice vlasništva, dok država kontrolira još oko 30 posto. Najnoviji financijski rezultati Končara i očekivanja za buduće poslovanje ukazuju na to da bi se vlasništvo u ovoj domaćoj elektroindustriji moglo pokazati kao prilično lukrativna investicija, koji god da je bio inicijalni poriv za investiranje.
Sedam domaćih fondova, s izuzetkom Raiffeisen fonda B kategorije, investira i u ne baš toliko poznatu CIAK grupu, trgovca automobilskim dijelovima i kompaniju koja se bavi gospodarenjem otpadom. Još jedna državna kompanija koju u svim mirovinskim društvima smatraju isplativom je Hrvatska poštanska banka (HPB) čije dionice drži šest fondova.
HPB-u se posrećilo s preuzimanjem Sberbanka u trenutku kad je toj banci 2022. zaprijetila propast. Za desetak milijuna eura poštanska je banka preuzela konkurenta s aktivom većom od milijardu eura mada je, istini za volju, bilo vrlo upitno koliko je ta aktiva zaista vrijedila u trenutku kad su uvedene sankcije ruskim vlasnicima.
Zajedničko ulaganje svim društvima je i najveća domaća naftna kompanija Ina, gdje mirovinci drže stranu vlasti pošto njihovo ulaganje onemogućava mađarski MOL u povećavanju njegova vlasničkog udjela iznad 50 posto. Nafta je desetljećima bila sigurna oklada za rast profita, no globalni zaokret prema obnovljivim izvorima, a još više neizvjesno poslovanje Ine, stavljaju isplativost ovog ulaganja pod sve veći upitnik.
Domaći mirovinski fondovi drže udjele u Ini | Lana Slivar Dominić/Hina
Usprkos turističkoj orijentaciji naše države, interesantno je da, među desetak turističkih kompanija čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi, svi mirovinski fond menadžeri zajednički vjeruju tek Arena Hospitality grupi, dok u druge turističke tvrtke investiraju samo pojedini. S Arenom završava i popis osam domaćih kompanija u koje ulažu sva četiri mirovinska društva.
Na taj popis bi možda mogla spadati i Adris grupa u čije dionice investiraju tri društva, odnosno šest fondova, a ne investira jedino PBZ Croatia osiguranje. No Adris je većinski vlasnik Croatia osiguranja koje je s Privrednom bankom Zagreb osnivač mirovinskog fonda, pa PBZ CO zbog međuvlasničkih odnosa ne smije investirati u Adris.
Pogled na ostatak investicijskih portfelja domaćih mirovinskih fondova otkriva niz afiniteta, ali i averzija. Za početak, spomenuti PBZ CO je društvo za koje bi se moglo reći da najviše vjeruje u domaće kompanije. Obvezni fondovi pod upravljanjem tog društva drže dionice u čak 28 domaćih izlistanih kompanija. Na suprotnoj strani, fondovi Raiffeisen društva investiraju u njih tek 13.
Fond menadžeri PBZ CO društva, izgleda, i najviše vjeruju u domaći turizam. Njihovi su fondovi jedini koji drže udjele u tvrtkama Helios Faros, Modra špilja i Vis, iako je u nekima to posljedica dokapitalizacije. U PBZ CO društvu uz AZ fondove investiraju i u lanac marina ACI, a tom se dvojcu u investiciji u Plavu lagunu pridružuju i Erste plavi fondovi. No za razliku od potonja dva, u PBZ CO fondu ne vjeruju u Valamar Rivieru, pa krajem prošle godine nisu držali niti jednu dionicu te turističke tvrtke.
Investicija u Saponiju
PBZ CO fond je krajem 2023. bio i jedini među mirovinskim fondovima s ulaganjem u osječku Saponiju, a i jedini s vlasničkim udjelom u Zagrebačkoj banci – čija je dionica u posljednjih godinu dana skočila 50 posto – te i jedini mirovinski fond s udjelom u samoj Zagrebačkoj burzi.
Među ostalim zvučnijim imenima s domaćeg tržišta kapitala svakako je Ericsson Nikola Tesla, kompanija čiji su ovih dana objavljeni financijskih izvještaji pokazali svojevrsnu stabilizaciju poslovanja u 2023. nakon izazovne 2022. godine. U dionice Ericssona NT investiraju PBZ CO, Erste plavi i Raiffeisen fondovi, no čini se da poslovanjem jednog od najzvučnijih imena domaće informatičko-komunikacijske industrije nisu impresionirani u AZ fondu.
U još jedno poznato ime iz istog sektora – Hrvatski telekom – vjeruje još manje fondova. Dionice HT-a drže samo AZ i Raiffeisen fondovi, dok u PBZ CO i Erste plavom očito ne vide dugoročnu isplativost investicija u ovaj telekom.
U Hrvatski telekom investiraju samo fondovi dvaju društava | Damir Senčar/Hina
Usprkos tome što se nerijetko hvale novim ugovorima, a i nedavno su objavili rast prihoda u 2023. godini, u Jadranskom naftovodu nisu uspjeli previše očarati menadžere domaćih mirovinskih fondova. U dionice Janafa ulažu samo AZ fond kategorije A i kategorije B, te PBZ CO fond kategorije B. Ostali, izgleda, nemaju previše povjerenja u domaćeg naftovodnog monopolista.
U istom sektoru transporta Luka Ploče je osigurala interes tek dvaju društva, dok u Luku Rijeka investiraju svi domaći fondovi osim Raiffeisena.
Rizična ulaganja
Baš kao u PBZ Croatia osiguranju i AZ fondovi drže dionice pojedinih domaćih kompanija u koje vjeruju samo oni. Među mirovinskim fondovima jedini su ulagač koji drži dionice društva Auto Hrvatska, trgovca i servisera vozila, a jedini su investitor i u društvo za poslovanje nekretninama Primo Real Estate. Također, samo oni među mirovinskim fondovima drže dionice pivovare The Garden Brewery.
Investicije u dionice, posebno domaćih kompanija, uvijek donose određeni rizik. Najbolji primjer za to jest činjenica kako Erste plavi B fond i dalje formalno ima vlasnički udio u društvu Magma, svojedobno jakom igraču na domaćem tržištu mode, ali taj udio vrednuju s nula eura. Razlog je jednostavan – Magma se već godinama nalazi u stečaju.
Isplativost ulaganja u određenu dionicu može se vidjeti samo s vremenom i ovaj pregled investicija domaćih fondova krajem 2023. godine u hrvatske dionice ne služi kao kritika ili pohvala ulaganja. Tome mjesta može biti tek kad se nakon prodaje dionica vidi jesu li domaći fondovi zaradili ili izgubili na ulaganju.
Podravka je najvrednije ulaganje domaćih mirovinskih fondova | Hina
Istovremeno, nema sumnje da je dio spomenutih investicija u hrvatske kompanije vođen politikom i neovisan regulator tu bi trebao reagirati. No kao što to obično biva eventualne promašaje i gubitke iz takvih ulaganja vjerojatno će opet nadoknađivati građani mada se o njihovom novcu radi i na prvom mjestu.
Nakon ovog uvida u portfelje fondova i dionice domaćih kompanija koje drže u iduća dva nastavka donosimo i pregled investicija u strane kompanije koje bi ipak puno više trebale biti pogonjene čisto financijskim, a puno manje nekim dodatnim interesima. A ulaže se i u Ferrarije, modu, luksuz, rudnike zlata, ali i brzu hranu te pivovare.
.webp){kind=icon}
