Financijska razvijenost Hrvatske se poboljšava, ali i dalje zaostajemo za Europom

Financijska razvijenost je jedan od stupova modernog ekonomskog sustava. Djelatnosti vezane za financijska tržišta i institucije su predmet brojnih kritika, kako javnosti tako i političara, medija i intelektualaca. Unatoč kritikama, opravdanima i neopravdanima, ni jedna država na svijetu se ne može obogatiti bez razvijenog financijskog sektora.

Korelacija između dostignutog stupnja blagostanja u državi i financijske razvijenosti je jaka. Siromašne države imaju samo rudimentarne oblike financijskih institucija i tržišta, veći promet, lakši pristup i bolju učinkovitost.

Države Adria regije kaskaju za Europom, posebno za najrazvijenijim financijskim tržištima poput SAD-a, Švicarske, Kanade i Japana, ali zadnjih desetljeća su vidljivi pomaci na bolje. Najgore stanje je po pitanju financijskih tržišta, koja u nekim državama regije jedva da postoje, dok su financijske institucije na nešto boljoj razini razvijenosti.

Važnost financijskog sustava

Financijska razvijenost se ne odnosi samo na širenje bankarskog sektora, burzi, osiguravajućih kuća, štednih zadruga i sl. Radi se o cijelom sustavu i procesima koji se odvijaju na njemu u svrhu olakšavanja kolanja novca kroz nacionalno gospodarstvo, ne što pristupačniji, efikasniji, sigurniji i isplativiji način.

To je važno za sve aktere ekonomije jedne države. Građanima olakšava i pojeftinjuje pristup zaduživanju te prilikama za investiranje i štednju. Kompanijama omogućuje bolji pristup kapitalu, lakše financiranje investicija i te veću fleksibilnost u poslovanju. Državama se nudi pristup instrumentima koja se mogu koristiti za financiranje infrastrukturnih projekata i korištenje financijskog sustava za uravnoteženje gospodarstva tj. ublažavanje makroekonomskih šokova.

Moderne financije su jako složen sustav isprepletenih institucija, tržišta, instrumenata i infrastrukture. Dobro funkcioniranje svih komponenata sustava olakšava štednju, potiče investiranje, smanjuje rizik i općenito omogućuje efikasniju alokaciju resursa u gospodarstvu.

 Što je financijska razvijenost?

Indeks financijske razvijenosti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) se dijeli na dva glavna pod-indeksa: financijske institucije i financijska tržišta. Za svaki se promatraju indikatori dubine, pristupačnosti i efikasnosti.

Pod financijskim institucijama se misli na banke, mirovinske i investicijske fondove, životna i ne-životna osiguranja, štedne zadruge itd. Mjerenje dubine financijskih institucija se odnosi na imovinu mirovinskih i investicijskih fondova, premije osiguranja i kredite privatnom sektoru u odnosu na BDP. Pristupačnost se odnosi na broj banaka i bankomata na 100 tisuća stanovnika a učinkovitost na mjere kao ROA, ROE, neto kamatnu maržu i sl.

Financijska tržišta su tržišta dionica, obveznica, valuta i drugih vrijednosnih papira. Tržišna kapitalizacija i promet u odnosu na BDP, imovina investicijskih fondova u donosu na BDP, tržišna kapitalizacija, promet itd. su neke od mjera dubine, pristupačnosti i učinkovitosti financijskih tržišta.

Regija zaostaje

Indeks se računa tako da se pod-indeks za svaku državu stavlja u odnosu na ostale države, gdje broj 1 predstavlja najbolji a 0 najgori rezultat. Svaki pod-indeks ima isti utjecaj na konačni indeks.

Očekivano, jedan od najvećih indeksa ima SAD, 0,92. Indeks Europe iznosi samo 0,5, ali u to spadaju i razvijene države na zapadu i nerazvijene na istoku. Da se gledaju samo država poput Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske i UK onda bi iznosio malo iznad 0,8. Samo jedna u Europi je bolje pozicionirana od SAD-a, Švicarska s indeksom 0,95.

Adria regija kolektivno kaska za prosjekom Europe. Zanimljivo je da se zadnja dva desetljeća dogodila velika promjena. Do 2011. je Slovenija imala najbolji indeks u regiji a nakon te godine Hrvatska. Hrvatskih 0,47 je blizu prosjeka kontinenta, indeks Slovenije od 2009. pada sa 0,55 na 0,32, a Srbija, BiH i Sj. Makedonija postepeno poboljšavaju svoju poziciju, praktički zajednički.

Financijski sustav koje države u regiji je najbolji?

U pod-indeksu financijske institucije je regija relativno puno bolje rangirana nego na ukupnom indeksu. Kasnije ćemo vidjeti zašto.

Slovenija je povijesni maksimum dosegla 2010. sa indeksom 0,7, a do 2021. je pala na 0,54. To ne mora nužno značiti da se situacija u Sloveniji pogoršala nego samo da su ostale države puno više napredovale.

Veliko iznenađenje je Hrvatska, koja je kao i Slovenija u prvom desetljeću 21. stoljeća značajno napredovala ali za razliku od Slovenije nije nazadovala nego stagnira od 2012. S indeksom 0,68 se nalazi iznad prosjeka Europe (0,59). Srbija, BiH i Sj. Makedonija su značajno napredovale zadnjih par desetljeća ali još uvijek zaostaju za prosjekom kontinenta.

Promatrajući sastavnice pod-indeksa financijskih institucija jasno je zašto Hrvatska bolje stoji od ostalih. Pristupačnost, što se odnosi na broj banaka i bankomata na 100 tisuća stanovnika, je puno bolje od ostalih država u regiji. Dubina, što se odnosi na imovinu mirovinskih i investicijskih fondova, kredite privatnom sektoru u donosu na BDP i premije osiguranja, je također najbolje ocijenjena za Hrvatsku. Učinkovitost financijskih institucija, što se odnosi na ROE, ROA, neto kamatnu maržu i sl., je najbolja u BiH i Sj. Makedoniji.

Malo stanovnika regije sudjeluje u financijskim tržištima

Financijska tržišta, što se odnosi na dionička, obveznička i forex, su relativno nerazvijena u Adria regiji. To je zapravo problem većine Europe u odnosu na države poput SAD-a, Australije i Japana. Ali kada se pogledaju bogate države Europe poput Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske onda je razlika puno manja. Prosjek Europe zapravo ruše države koje imaju pod-indeks financijska tržišta manji od 0,01, što znači da u njima financijska tržišta praktički i ne postoje.

Sve države Adria regije imaju pod-indeks financijskih tržišta manji od 0,1. Slovenija je na 0,09, Srbija 0,05 a BiH i Sj. Makedonija na 0,002 odnosno 0,004. Praktički jedini razlog zašto je Hrvatska toliko bolje ocijenjena od ostalih država regije je pristupačnost financijskih tržišta, a ne efikasnost i dubina.

Prednost Hrvatske - mirovinski fondovi

Jedan od razloga za bolji rezultat Hrvatske u odnosu na ostale države regije, posebno po pitanju pod-indikatora financijska tržišta, je njen mirovinski sustav. Slovenija, Srbija, BiH i Sj. Makedonija imaju mirovinske sustave bazirane isključivo na međugeneracijskoj solidarnosti, dok je u Hrvatskoj hibridni model s tri stupa; prvi je međugeneracijska solidarnost a druga dva su bazirana na uplatama u mirovinske fondove, koji individualne uplate svojih članova ulažu u dionice, investicijske fondove, obveznice i sl.

Mirovinski fondovi, obvezni iz drugog stupa i dobrovoljni iz trećeg, ulažu najviše na domaćem financijskom tržištu Hrvatske. To povećava dijelove indeksa u kojima Hrvatska neobično dobro stoji u odnosu na ostale države u regiji, poput dubine financijskih tržišta.

Veća financijska razvijenost pridonosi rastu BDP-a

Istraživanja i mjerenja pokazuju veliki pozitivan utjecaj financijske razvijenosti na dugoročni rast BDP-a, a to je indikator pozitivnog utjecaja financijske razvijenosti na standard stanovništva.

Veća financijska razvijenost ima pozitivan utjecaj na rast BDP-a. Veći razvoj financijskih institucija i tržišta nudi velike prilike državama u razvoju. Ali na određenoj razini se dodatna korist većeg razvoja maksimizira. To ne znači da visoke razine indeksa financijske razvijenosti ne potiču rast BDP-a, samo da je poticaj daljnjeg rasta financijskog razvoja manje poticajan nego na optimalnim razinama maksimalizacije doprinosa rasta financijske razvijenosti BDP-u.

Države Adria regije bi trebale povećati financijsku razvijenost, posebno financijskih tržišta. U razvijenim državama stanovnici posjeduju puno više dionica, investicijskih fondova, ETF-ova i drugih financijskih instrumenata. Time su dobitci na financijskim tržištima rašireni na cijelo društvo a ne samo uski krug investitora. Naravno, preduvjet tome je i da se poboljšaju uvjeti na domaćim financijskim tržištima, posebno u Srbiji, BiH i Sj. Makedoniji.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar