Tko se usuđuje ulagati u državu u ratu? Svi. Evo zašto

Osnivač Israel Legacy Partnersa Eylon Penchas kaže kako mu posljednjih dana neki strani investitori prigovaraju jer nije dovoljno entuzijastičan. "Kažu kako bih svaku prezentaciju trebao započeti karticom na kojoj piše 'Nova era' ili 'Ovo je novi Bliski istok'", kaže Penchas. "No strašno sam zabrinut zbog svega što se događa u Izraelu. Očekivao sam da će gospodarstvo krenuti u drugom smjeru."

On nije jedini koji je ostao zbunjen zbog rasta vrijednosti izraelske imovine, usprkos 22 mjeseca brutalnog rata na više fronti. Referentni indeks burze u Tel Avivu porastao je u prvoj polovici godine za 21,3 posto, što je više od gotovo bilo kojeg drugog globalnog tržišta, i to na krilima uglavnom investitora van Izraela. Dionice kompanija za osiguranja i financijske usluge posebno dobro kotiraju, zabilježivši rast od 68 posto. IPO-ovi su se više nego utrostručili u odnosu na prošlu godinu, a šekel je jedna od najuspješnijih valuta na čitavom svijetu: u posljednja četiri mjeseca u usporedbi s američkim dolarom ojačao je više od devet posto.

Period od siječnja do lipnja bio je najsnažniji za financiranje izraelskih tehnoloških kompanija u protekle tri godine, pokazuju podaci neprofitne zaklade Startup Nation Central, koja procjenjuje kako je prikupljeno ukupno 9,3 milijarde dolara privatnog kapitala. To je rast od 54 posto u odnosu na drugu polovicu 2024. godine. U ožujku je Google za platformu za sigurnost clouda Wiz platio 32 milijarde dolara, a Palo Alto Networks je u srpnju za 25 milijardi dolara kupio izraelsku kompaniju za sigurnost softvera CyberArk. Akvizicije fintech tvrtke Melio, softverske kompanije WalkMe i tvrtke fokusirane na male biznise Next Insurance donijele su po 1,5 milijardi dolara. U srpnju je AI kraljica Nvidia najavila planove za izgradnju velikog kampusa na sjeveru Izraela u narednim godinama.

Za one koji prate užase rata, entuzijazam stranih investitora nema veze sa zdravim razumom. Izrael je u ratu još od listopada 2023. godine, kada je Hamas upao u Izrael, pobio i oteo brojne ljude, a u sukob uveo i druge paravojne skupine koje uživaju podršku Irana. Izrael otad redovito bombardira Jemen, Libanon i Siriju, a tisuće izraelskih vojnika traže pripadnike Hamasa u Gazi, ostavljajući za sobom tisuće civilnih žrtava. Broj mrtvih u Gazi je, prema brojkama tamošnjeg ministarstva zdravstva, premašio 60 tisuća, a 2,1 milijun Palestinaca protjerano je iz svojih domova te je izloženo gladi i bolestima.

Istovremeno, vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua suočava se s problemima na nekoliko fronti. Stranke koje predstavljaju ortodoksne Židove zaprijetile su odlaskom iz vlade zbog zakona koji ukida izuzeće od vojne službe za mlade pripadnike njihove vjere. Ta promjena zakona smanjila bi teret koji sada moraju iznijeti izraelski rezervisti, od kojih mnogi na fronti provode i po stotine dana u komadu. Također, još uvijek vlada snažno protivljenje Netanyahuovim naporima da smanji ovlasti pravosudne grane vlasti, a u Izraelu je došlo i do određene emigracije obrazovanog stanovništva: neke obitelji preselile su se u mirniju Europu ili SAD.

Četvrt Šudžaija, jedna od najvećih u Gazi, gotovo je potpuno uništena u izraelskim napadima | Bloomberg

 

No ubrzanje stranih investicija u izraelske dionice od 8,5 milijardi šekela u prvih sedam mjeseci 2025. godine rezultat je upravo kaosa. Usprkos činjenici da Izrael nije uspio na vrijeme otkriti planove Hamasa za upad u zemlju najesen 2023. godine, prošla godina dokazala je snagu izraelske vojske i obavještajnih službi i iz temelja u Izraelu izbrisala osjećaj egzistencijalne opasnosti, zamijenivši ga sentimentom regionalne dominacije.

Sve je počelo prošlog rujna kada su, kao rezultat izraelske sabotaže, u rukama Hezbollahovih operativaca u Libanonu eksplodirale stotine pejdžera. Nakon toga ubijen je i lider te skupine Hassan Nasrallah. U eksplozijama pejdžera stradali su i neki civili, uključujući djecu. Iako je rat u normalnim okolnostima loš za gospodarstvo, sukobi su u ovoj regiji praktički konstanta, a investitori su operaciju s pejdžerima promatrali tipičnom diplomatskom hladnoćom, interpretirajući ju kao simbol tehnološke naprednosti zemlje. Nakon toga došlo je do pada režima Bašara al-Assada u Siriji, oslabljenog porazom Hezbollaha. U lipnju se potom Izraelu u napadu na Iran pridružio i SAD, oštetivši velike dijelove nuklearnog programa i protuzračne obrane te države.

Odnosi snaga na Bliskom istoku promijenili su se u korist Izraela, a sada je pitanje koliko dugo taj val investicija može potrajati, pogotovo u svjetlu sve snažnije osude međunarodne zajednice zbog pogoršanja humanitarne situacije u Gazi. "Tržišta cvjetaju, ali nešto od toga odvija se i zato što se investitori boje da će propustiti vlak, ali to neće biti dovoljno da održi pozitivan trend u duljem roku", objašnjava Idan Azoulay, glavni investicijski direktor u izraelskoj tvrtki Sigma Clarity Investment House.

Bloomberg

Potrebna je, kaže, transformacija vojnih postignuća u regionalna savezništva. "Ako sa svojim susjedima ostvarimo mirnije odnose, mislim da će doći do vrlo brzog stvaranja investicijskih fondova orijentiranih na Zaljev", slaže se Joseph Wolf, izvršni direktor EFG Wealth Managementa.

Ipak, ta nova savezništva nitko ne očekuje tako skoro. Tvrdo desna vlada premijera Netanyahua ne želi prekinuti rat u Gazi bez potpunog poraza Hamasa. Neće ni pristati na palestinsku državu koja bi omogućila normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom. Uz to, potrebno je umanjiti nuklearne ambicije Irana, kao i njihovu proizvodnju balističkih projektila.

Netanyahu mora proći kompliciran put koji uključuje povećanje ulaganja u obranu, kao i u civilnu potrošnju poput obrazovanja i infrastrukture, a istovremeno održati fiskalno zdravlje zemlje nakon što je u protekle dvije godine omjer duga u BDP-u porastao na oko 70 posto.

Mogu li investicije nastaviti rasti usprkos svim tim izazovima i nedostatku partnerstava u regiji? Moguće je. Sukobi su doveli do priželjkivanih inovacija u području obrambene tehnologije, a funkcioniraju i kao neka vrsta inkubatora, kaže Lior Litwak, upravljački partner u Glilot Capital Partnersu. "U prošle dvije godine pojavili su se mnogi startupovi", kaže, "upravo kroz veze koje su ljudi stvorili dok su služili u izraelskoj vojsci."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar